Pojava ospica u Hrvatskoj opet je izazvala raspravu cijepiti djecu ili ne. Koji su argumenti zagovornika, a koji protivnika cijepljenja? Je li točno da procijepljenost djece pada? Trebamo li strahovati od povratka nekih već zaboravljenih bolesti? Može li cijepljenje biti pravo izbora? Gosti u emisiji bili su: prim. dr. sc. DARKO RICHTER, Klinika za pedijatriju KBC Zagreb, prof. dr. sc. GORAN TEŠOVIĆ, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, dr. med. LIDIJA GAJSKI, spec. interne medicine, Dom zdravlja Zagreb-Centar i dr. sc. SREĆKO SLADOLJEV, voditelj Odjela razvoja i istraživanja Imunološkog zavoda.
Kada ne bi bilo pada procijepljenosti, ne bi bilo ni ospica, tvrdi Goran Tešović. Za sada je petoro oboljelih, a tek treba vidjeti što će se događati tijekom idućih tjedana, rekao je. Sad smo pri kraju inkubacijskog razdoblja ospica i možemo očekivati nove slučajeve.
Lidija Gajski kazala je da cjepiva nisu na adekvatan način istražena. Kriteriji koji trebaju biti zadovoljeni za masovno cijepljenje su- bolest mora biti ozbiljna, proširena, nelječiva i nesprječiva nekim drugim metodama, nabrojala je. Istaknula je da u slučaju svake pojedine bolesti treba utvrditi vrijedi li koncept kolektivne imunosti. Ona bi u najmanju ruku omogućila slobodan izbor o cijepljenju te bi da se dovede u pitanje i njegova preporuka. Rekla je kako nema znanstvenog utemeljenja da bi se neka od cjepiva uopće preporučivala.
Nema dokaza da je cijepljenje dovelo do posustajanja zaraznih bolesti koje su u prošlosti ubijale milijune ljudi, kazala je. Pojasnila je da se to dogodilo prvenstveno zbog poboljšanja uvjeta života, prehrane i stanovanja.
Darko Richter tvrdi da je kalendar cijepljenja u Hrvatskoj, u odnosu na većinu zapadnoeuropskih zemalja, prerijedak. Broj injekcija je smanjen uvođenjem cijepiva 6u1 pa djeca više ne dobivaju 10 injekcija do 8. razreda, dodao je. Srećko Sladoljev složio da se da kalendar nije pregust, ali smatra da je problem u igli. Igla je problematična jer sa sobom nosi problem tehničkog unosa imunološke provokacije u organizam na potpuno neprirodan način, rekao je.
Svaki ubod je imunološki mobing koji traje mjesecima, tvrdi Sladoljev.
Tešović, s druge strane, tvrdi da to nije tako. Mi svaki dan možemo odgovoriti na milijune antigena, a cjepivo sadrži nekoliko antigena. Richter je rekao je da je, za njega kao pedijatra, igla problem jer je trauma za dijete, ali ne i da je trauma imunološkog sustava. Sladoljev bi iglu zamijenio unošenjem cjepiva preko respiratornog trakta, probavnog trakta ili na bilo koji drugi način. On je za potpuno povlačenje cijepljenja iz upotrebe.
Siguran je da su cjepiva povezana sa autoimunim bolestima. To ne možete negirati i to medicina mora vidjeti. Ali bolje od medicine to vide osviješteni roditelji, rekao je Sladoljev. Tvrdi da su autizam, razni oblici iz spektra epilepsija te problemi u ponašanju- neurološki poremećaji koji su vjerojatno, a neki sigurno, povezani s cjepivima.
Tešović je rekao kako je strah od autoimunih bolesti bio povezan s dva cjepiva- onoga protiv hepatitisa B i HPV-a. Dodao je da je incidencija autoimunih bolesti značajno veća među ženskom populacijom, a najčešće se prvi simptomi javljaju u onoj dobi kada su se nekada cijepili protiv hepatitisa B, a sada HPV-a.
Smatra kako mediji daju puno prostora ljudima koji su protiv cijepljenja, odnosno iznose činjenice koje najčešće nisu provjerene.
Gajski je zaključila kako bi o obveznom cijepljenju trebali raspravljati i pravnici i političari jer je to etička, pravna i politička rasprava. Što se tiče pritiska roditelja na liječnike, Richter je otkrio da 0,1 % njih u potpunosti odbija cijepiti djecu.
