Predsjednica RH: Slabost državnih institucija, izostanak reforme obrazovanja te adhokracija

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obraća se javnosti povodom dvije godine mandata.

”Drage Hrvatice i Hrvati i sve hrvatske državljanke i državljani, sve vas srdačno pozdravljam. Preuzimanje predsjedničke dužnosti prisegom pamtim kao svečan i častan trenutak. Izabrana sam neposredno čime je moja odgovornost prema građanima još i veća. Preuzela sam dužnost u vremenu kada su uz gospodarsku krizu rasle i one druge, prvenstveno demografske kao i izazovi međunarodne prirode. Bilo je sasvim jasno da se Hrvatska mora prilagođavati i novim uvjetima. Obavila sam brojne razgovore s čelnim ljudima u društvu, a onda smo definirali sedam ključnih izazova s kojima se moramo uhvatiti u koštac.’

Bilo je ključno identificirati ključne probleme i potaknuti dijalog, navela je, te je definirala sedam ključnih problema, među kojima su izumiranje hrvatskog naroda i iseljavanje, podjele, ali i slabost državnih institucija, izostanak reforme obrazovanja te “adhokracija – nedostatak vizije o smjeru u kojemu ide društvo i država”.

‘Nažalost promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora nije išlo na ruku da bi se postigla sinergija i problemi se počeli rješavati. Pokazala sam važnost ustavne pozicije predsjednice pri održavanju izbora. Provela sam tri puta političke konzultacije. Nisam dopustila pritiske, kršenje zakona i rastakanje institucija, niti ću to dopustiti. Tražim da se postiže državni konsenzus. Demografija mora biti temelj svih politika, problem nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću. Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. Imamo izvanredno stanje te to traži izvanredne mjere. Tražim brze iskorake Vlade, Sabora i drugih kako bi preokrenuli negativne trendove. Kao vrhovna zapovjednica se zalažem za novu strategiju nacionalne sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Imat ćemo i javnu raspravu o uvođenju vojne obuke.’

Na sedam gospodarskih foruma koje smo organizirali susrelo se i razgovaralo oko tisuću domaćih i stranih tvrtki. Radit ću na daljnjem osnaživanju hrvatske diplomacije, u kadrovskom i bilo kojem drugom smislu. Dijaspora ne smije biti isključena iz odlučivanja u Hrvatskoj. Također, tijekom ove dvije godine sam se najbolje osjećala boraveći među ljudima. Izmijestili smo Ured u sedam županija, iz prve ruke sam dobila uvid u probleme te u uspjehe i potencijale. To uvijek podijelim s Vladom i Ministarstvima. Do kraja mandata želim izmijesiti Ured u sve županije u Hrvatskoj. Uvjerila sam se u opravdanost županijskog ustroja. One su posebnost Hrvatske. Te posebnosti treba razvijati kao integrirajući čimbenik. Mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije treba ih ojačati, a to očekujem i od Vlade, da povuče poteze.’

‘Nadam se da su prijepori oko kurikularne reforme gotovi. Očekujem uskoro rezultate i punu primjenu. Upravo oko ove reforme treba postići široki konsenzus. Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ zajedništvo, to je sve češće u našem diskursu. Moramo se usredotočiti na pitanja koja su od velike važnosti za nas. Moja zadaća je biti glas svih hrvatskih građana u uvjetima članstva u EU i NATO-u. Te ću zadaće izvršavati dosljedno. Vjerujem u bolju Hrvatsku. Hvala vam.’

……..

Uslijedila su pitanja novinara.

Treba li Barišić otići, upitana je zatim, budući da ju je Davor Bernardić “uvukao” u raspravu o ministru obrazovanja Pavi Barišiću.

“G. Bernardić je sam rekao da nismo razgovarali o Barišiću. To je pitanje suradnika premijera i vladajuće koalicije. Ja u to neću ulaziti, ali kao netko tko se bavi znanstvenim radom mogu vam reći da je plagiranje ozbiljno pitanje i da je potrebno čak postrožiti kriterije, ali … svatko je nevin dok se ne dokaže krivim”, kazala je.

Upitana je da komentira konferenciji za novinare veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj, Anvara Azimova. “Vrijeme je za redefiniranje odnosa s Rusijom”, kazala je, no “nju ne smijemo tretirati kao neprijatelja”. “Od samog početka zagovaram suradnju s Rusijom po pitanjima Sirije, teorizma, Afganistan, masovnog naoružanja”, kazala je. Izrazila je nadu da bi novi predsjednik SAD-a i predsjednik Rusije mogli postići dogovor oko rješenja za rat u Siriji, a time i “migrantske krize koja prijeti Europi” te susjedima Sirije. Kritizirala je činjenicu što Hrvatska još uvijek nema veleposlanika u Turskoj.

Navela je da joj je osobito važno tko će biti veleposlanik u Washingtonu te kako to mora biti osoba koja će uvažavati sve sugovornike, bez obzira na ideološku pripadnost.

“Kad sretnete neku osobu, ma kako ona bila na niskoj poziciji, nikad nećete znati gdje će ona završiti”, kazala je.

Upitana je kako komentira kandidaturu Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije. “S gospodinom Vučićem imala sam korektne odnose. On je izvršio neka konkretna obećanja oko hrvatske manjine u Srbiji. Želim Srbiji mirnu i prosperitetnu budućnost. Što se tiče izbora, nadam se razmjeni susreta, ali da oni ne budu samo protokolarni i zabava za javnost… nego da se raspravlja o pitanjima koja su važna”, kazala je.

“Žao mi je kad ljudi izlaze iz Hrvatske, bio to g. Đikić ili mlada osoba”, kazala je o odlasku znanstvenika Ivana Đikića. Navela je da joj je cilj omogućiti mladima pretpostavke za zasnivanje obitelji, kao bi mogli raditi i njegovati obitelj, zatim reformirati obrazovni sustav i visoko školstvo, vidjeti koje su potrebe tržišta rada. Nakon toga govorila je o primanjima po županijama, brodogradilištima i nedostatku zavarivača – za takva mjesta treba omogućiti dualno obrazovanje, tako da mogu ljudi raditi i u drugim granama, ako ne dobiju posao u zanimanju za koje su se pripremali.

O preseljenju u Visoku, kazala je da je Povjerenstvo za premještaj Ureda završilo posao. Sagledali su sve čimbenike, od logističkih i financijskih do protokolarnih i sigurnosnih. Njihov izvještaj predala je Ministarstvu državne imovine, a Visoka će biti razmotrena s drugim lokacijama.

“Osjećam se izoliranom od ljudi”, kazala je, dodajući da su i njeni suradnici odvojeni. “To nije pitanje onoga kako se ja osjećam, već se treba uzeti u vid ove aspekte koje je razmatralo Povjerenstvo”, dodala je. Što se tiče istrage o curenju depeša, kazala je novinarima da se obrate nadležnim organima.

Postavljeno je i pitanje o smjeni bivšeg ravnatelja SOA-e, koji bi se trebao vratiti kroz DUZS.

“Što se tiče njegove smjene, ne želim se vraćati u prošlost – što je bilo to je bilo. Što se tiče novog imenovanja, drago mi je da su me pitali za mišljenje. Nemam ništa protiv da bude u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje”, kazala je, dodajući da nije takva osoba da bi ljudima “zagorčavala živote i uništavala karijere”.

Upitana je koju bi si školsku ocjenu dodijelila i smatra li da je smanjivanje vrijednosti kune dobar potez. Ocjenu je ostavila drugima, ali nije zadovoljna istraživanjima javnog mnijenja.

“Temeljni razlog je bio pokrenuti raspravu, čak i o tabu pitanjima. Vrteći se u krug sa starim mjerama nećemo se pomaknuti. Gospodarskom vijeću sam dala punu autonomiju”, kazala je o kuni. “Lijepo vas molim da mjere ne izvlače iz konteksta, jer ni jedna ne može samostalno djelovati… To je ono što sam govorila o adhokraciji”, kazala je.

Upitana je hoće li ići u reizbor i hoće li tražiti potporu HDZ-a.

“Prošle su tek dvije godine od inauguracije i predamnom su još tri godine”, kazala je, dodajući da je preuranjeno govoriti o izborima te da su to hipotetička pitanja. Odbila je odgovoriti na pitanje o HDZ-u, zaključujući: “Političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama”.

Facebook Komentari