Crkva hrvatskih mučenika propovjedaonica od kuda treba govoriti, pokreće se i projekt svehrvatskog groba

U Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci predstavljena je 11. veljače knjiga “Crkva hrvatskih mučenika na Udbini – od ideje do ostvarenja” te projekt: Svehrvatski grob – kamo s ostacima bezimenih hrvatskih žrtava iz grobišta/jama po Sloveniji i Hrvatskoj. Sudjelovali su gospićko-senjski biskup u miru Mile Bogović, prof. dr. Ante Bežen, tehn. urednik Ivan Mance i predsjednik Matice hrvatske – ogranak Rijeka Goran Crnković.

Događaj je organizirala Riječka nadbiskupija u suradnji s Maticom hrvatskom – ogranak Rijeka.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Tina Galant i Zlatan Kupčak.

Skup je pozdravio predsjednik riječkog ogranka Matice hrvatske podsjetivši na proslavu 175. godišnjice djelovanja Matice. Ona je kroz svoju povijest artikulirala kulturu hrvatskog naroda i uvijek bila uz svoj narod. Zato ne čudi što je stala iza ovog, jednog od najvećih djela koje svjedoči o duhovnosti našeg naroda, rekao je Crnković.

Crkva hrvatskih mučenika je nacionalni projekt u ličkoj pustoši, rekao je jedan od autora knjige prof. dr. Bežen. To se značenje očituje u snažnoj i višestrukoj vjerskoj i nacionalnoj simbolici koju Crkva u sebi nosi, te misiji duhovnog preporoda na očito plodnoj ideji zahvalnosti žrtvama i mučenicima za slobodu tijekom cijele naše povijesti. Kao drugi razlog njenog značaja naveo je da je u izgradnje crkve postignuto jedinstvo vjerničkog naroda, te najviših državnih, vjerskih i kulturnih institucija u Hrvatskoj i izvan nje. Knjiga je svojevrsno izvješće od 2002. do 2015., no istodobno i sinteza ideje, događaja i protagonista. Zaslužuje pozornost i s tehničkog gledišta, ali ima i dokumentacijsku vrijednost. Okupljenima je predstavio 11 poglavlja dodajući kako je izvorna zamisao za izgradnju Crkve bila biskupa Bogovića. On je uočio golemu nepravdu prema stradalim braniteljima Hrvatske u Krbavskoj bitki protiv Osmanlija 1493. godine. O toj tragediji na mjestu događaja nije postavljen nikakav spomenik. „Razumljivo je da gospodarima hrvatskog prostora i naroda, od Turaka, Austrijanaca, Talijana i Mađara do velikosrpskih jugoslavenskih režima u proteklih petsto godina, krbavska bitka ni po čemu nije bila važna te je nisu ni obilježavali. No, zato je uskrsnućem hrvatske države u Domovinskom ratu postala prvorazredni simbol vjekovnih težnji i stradanja za državom i slobodom.”

Prve konkretne državne odluke o izgradnji crkve donesene su 2003. godine, a crkva je posvećena u rujnu 2011. Na kraju, Bežen je kazao kako je riječ o priči koja je promijenila povijest Crkve u Lici i Gospićko-senjskoj biskupiji. Ona promovira poštovanje mučeništva za slobodu i žrtvovanje za drugoga kao najviše moralne vrijednosti, te je postala snažni moralni podsjetnik svim ljudima sa savješću. „Priča koja je unijela neslućeno snažne silnice vjerske identifikacije, nacionalne integracije i duhovne obnove u našem narodu. To je zato dobra priča za naše vrijeme, pa neka je na ponos svima koji su na bilo koji način u njoj sudjelovali i koji će je dalje pričati.”

Biskup Bogović je kazao kako je Crkva hrvatskih mučenika propovjedaonica od kuda treba govoriti da se na loše stvari reagira kršćanski, a ne osvetnički. U projekt je krenuo osluškujući želje naroda, a s izgradnjom crkve ne namjerava stati, nego pokreće i projekt svehrvatskog groba.

Mnoge kosti izvučene su iz jama i završile su na neprikladnim mjestima. Želimo ispod Crkve hrvatskih mučenika, na Krbavskom polju imati mjesto gdje će neidentificirane kosti moći biti pokopane i na kojemu će mnogi moći zapaliti svijeću za svoje nestale i ubijene, rekao je mons. Bogović. Ideja je naišla na odobravanje hrvatskog naroda, a do konkretnijih razgovora na državnoj razini morat će se sačekati, rekao je dodajući da ne sumnja da će projekt u bliskoj budućnosti biti realiziran. Osim toga, jedna od ideja varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka je hrvatski križni put koji bi glavne postaje imao u Bleiburgu, Vukovaru i Krbavskom polju, rekao je biskup Bogović. Dodao je kako bi se tom dodali nadbiskupijski križni putevi, ali i mjesta posebnog pijeteta: Vukovar za Domovinski rat te Udbina za stradanje hrvatskog naroda kroz cjelokupnu povijest. U raspravi koja je uslijedila okupljeni su podržali projekt svehrvatskog groba.

Facebook Komentari