Analiza: Hrvatski turizam u povijesnom rastu, daleko od najjačih, ali čini najveći dio BDP-a od svih članica EU

„Prema posljednjim objavljenim podacima DZS-a, u prosincu 2016. godine ostvareno je 24,8% više turističkih dolazaka i 25,4% više turističkih noćenja. Tim podatkom zaokružena je cijela 2016. godina, što predstavlja priliku za kratak osvrt na neke ekonomske pokazatelje vezane uz djelatnost turizma u prošloj godini. Naime, u 2016. godini ukupno je zabilježeno gotovo 15,6 milijuna turističkih dolazaka i ostvareno je nešto više od 78 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja rast od 8,7% tj. 9% u odnosu na 2015. godinu, odnosno najveću razinu tih pokazatelja ikad zabilježenu. U posljednjih petnaestak godina bilježi se trend rasta turističkih noćenja (s izuzetkom 2009. godine) i deviznog prihoda od turizma (s izuzetkom 2009. i 2010. godine). Devizni prihod od turizma (izražen u eurima) u Hrvatskoj iznosi oko 18% u odnosu na BDP, što je najveći omjer u EU.“, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
 
Analiza HGK

Turizam je djelatnost koja u Republici Hrvatskoj, u većini kriznih godina ostvaruje rast, odnosno pokazala je određenu razinu otpornosti na gospodarsku krizu.

To je djelatnost koja zapošljava šest do sedam posto ukupno zaposlenih, devizni prihod od turizma iznosi oko 18% u odnosu na BDP (najveći omjer u EU), a prošlogodišnja rekordna razina turističkih noćenja imala je pozitivan utjecaj na povoljnije ostvarenje državnoga proračuna u odnosu na planirano.

Naime, u prošloj godini deficit državnoga proračuna manji je od očekivanog, i to ponajprije zahvaljujući boljim ostvarenjima na prihodnoj strani proračuna koja je, pak, rezultat boljih ostvarenja prihoda od potrošačkih poreza (poglavito PDV-a). S druge strane, turizam je djelatnost (prema NKD-u „djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane“) u kojoj se isplaćuje ispodprosječna neto plaća tj. gotovo četvrtina zaposlenih u toj djelatnosti, u pravnim osobama, ima neto plaću u rasponu od 3.500 do 4.500 kuna.

Isplaćivanje ispodprosječne plaće značajnim je dijelom rezultat toga što najveći broj zaposlenih u turizmu (prema podatcima za pravne osobe gotovo 60% u 2015.) ima srednju stručnu spremu. Trend rasta u broju zaposlenih vrlo je blag (2015. u odnosu na 2009.), što nije u skladu s ostvarenim rekordnim fizičkim pokazateljima (dolasci i noćenja).

Turizam u Hrvatskoj u 2016. godini

U posljednjih petnaestak godina bilježi se trend rasta turističkih noćenja s izuzetkom 2009. godine kada je zabilježen pad tog pokazatelja. Devizni prihod od turizma (izražen u eurima) pokazuje sličan trend, odnosno u posljednjih petnaestak godina, samo je u 2009. i 2010. godini zabilježen pad tog pokazatelja.

Povoljnija kretanja turističkih noćenja i deviznog prihoda, u posljednjih nekoliko godina, djelomično su rezultat povoljnije gospodarske situacije na razini EU (od 2013. do 2015. kontinuirani rast BDP-a, a razina BDP-a u 2015. je veća za 2,9% u odnosu na 2008.).

EU predstavlja najznačajnije emitivno tržište za hrvatski turizam (gotovo 90% ukupnih noćenja stranih turista).

Unutar EU, naša najznačajnija emitivna tržišta jesu Njemačka, Slovenija i Austrija, koja zajedno čine 43% noćenja stranih turista, a rast tih tržišta djelomično je rezultat gospodarske situacije u tim zemljama, tj. u posljednje dvije godine bilježi se rast BDP-a u Sloveniji (u 2014. i 2015.), a u Njemačkoj i Austriji i dulje (od 2010. godine, razina BDP-a veća u odnosu na 2008.).

Iako za prošlu godinu podatci nisu dostupni na razini cijele godine, iz podataka za prva tri kvartala uočljivo je da se pozitivni trendovi BDP-a nastavljaju. Prema objavljenim podatcima DZS-a, u prosincu 2016. godine ostvareno je 24,8% više turističkih dolazaka i 25,4% više turističkih noćenja. Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend koji traje od 2014. godine (od travnja za dolaske, a od prosinca za noćenja), a samo je nakratko prekinut u travnju 2016. godine (zbog kalendarske razlike u uskršnjim blagdanima). Podatcima za prosinac zaokružena je cijela 2016. godina koja je bila rekordna.

Tako je u 2016. godini ukupno zabilježeno gotovo 15,6 milijuna turističkih dolazaka i ostvareno je nešto više od 78 milijuna turističkih noćenja, što predstavlja rast od 8,7% tj. 9% u odnosu na 2015. godinu, odnosno najveću razinu tih pokazatelja ikad zabilježenu. Najveći udio nekog mjeseca u noćenjima cijele godine i dalje imaju srpanj i kolovoz koji zajedno čine oko 60% noćenja cijele 2016. godine. Taj visoki postotak, pokazuje koliko je hrvatski turizam izuzetno sezonskoga karaktera. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim europskim mediteranskim zemljama, gdje Hrvatska ima daleko najveći udio pa je prema tom pokazatelju najviše izložena rizicima sezonalnosti. Rizici sezonalnosti, između ostalih, mogu uključivati i nepovoljne klimatske prilike, što u prošloj godini nije predstavljalo značajniji problem. Sigurnosni uvjeti u Hrvatskoj također su zasada povoljni, što se ne bi moglo konstatirati za određeni dio mediteranskih zemalja, konkurenata hrvatskome turizmu, te je turistički promet svakako jednim dijelom preusmjeren s tih tržišta na hrvatsko.

Prema našim procjenama, u srpnju i kolovozu se, noćenjima domaćih i stranih turista, značajno poveća broj stanovnika (time i potrošača) u primorskim županijama. Pritom se utjecaj povećanja broja stranih turista ne odražava samo tim brojem turista, već i kupovnom moći jer je ona (kao i sklonost potrošnji) kod stranih turista veća nego kod domicilnog stanovništva (primjerice u segmentu hrane i pića, potrošnja stranog turista veća je za oko 2,4 puta u odnosu na domicilno stanovništvo). Promatrano po županijama, postoje određene razlike u povećanju broja stanovnika pa se, primjerice u kolovozu 2016. godine, raspon povećanja broja stanovnika kreće od 35,9% (koliko iznosi povećanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji) do 116,7% (u Istarskoj županiji).

Turizam u svijetu u 2016. godini

Prema preliminarnim podatcima organizacije World Tourism Organization, u 2016. godini zabilježeno je 1,235 milijardi međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu, što je 3,9% više u odnosu na 2015. godinu i predstavlja novu (drugu godinu zaredom) rekordnu razinu tog pokazatelja. Prošla godina bila je sedma godina u uzlaznom nizu nakon što je 2009. godine zabilježen pad međunarodnih turističkih dolazaka. Od ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka, već uobičajeno najveći dio (50,2%) zabilježen je u Europi u kojoj je prošlogodišnje povećanje turističkih dolazaka iznosilo 12,2 milijuna dolazaka. Nakon Europe, prema udjelu u dolascima, slijedi regija Azija i Pacifik (24,5%) u kojoj je zabilježen gotovo dvostruko veći apsolutni skok dolazaka u odnosu na Europu, tj. zabilježeno je 23,6 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka više u odnosu na 2015. godinu. Pritom je najveći rast zabilježen u Sjeveroistočnoj Aziji (11,8 milijuna više) i Jugoistočnoj Aziji (8,6 milijuna više). Ostale svjetske regije (Amerike i Afrika) također bilježe rast, izuzev Bliskog Istoka kod kojeg se bilježi pad 4,1% u odnosu na 2015. godinu.

Zaključno

Turizam kao djelatnost ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu (devizni prihodi iznose oko 18% u odnosu na BDP), a njegov utjecaj uočljiv je i u drugim djelatnostima, poglavito u trgovini. Tako je na rast maloprodajnoga prometa u prošloj godini, s obzirom na to da su ostvareni rekordni turistički rezultati (turistička noćenja i devizni prihod od turizma), turizam povoljno utjecao, i to najviše u srpnju i kolovozu, tj. u mjesecima kada se ostvari najviše maloprodajnoga prometa u godini (oko petine godišnjeg prometa u obama spomenutim mjesecima zajedno) i najviše turističkih noćenja. Prema našim procjenama, u srpnju i kolovozu se, temeljem ostvarenih noćenja domaćih i stranih turista, značajno poveća broj stanovnika tj. potrošača u primorskim županijama. Pri tome se, primjerice, u kolovozu 2016. godine raspon kreće od 35,9% (koliko iznosi povećanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji) do 116,7% (u Istarskoj županiji). Ipak, visok postotak deviznog prihoda u odnosu na BDP (najveći u EU) upućuje na nedovoljno diversificiranu gospodarsku strukturu Hrvatske. Zbog važnosti turističke djelatnosti, rizici koje nosi karakterističnost hrvatskoga turizma imaju dodatnu dimenziju. Naime, prostorna (oko 2/3 noćenja u samo trima županijama) i vremenska (oko 60% noćenja cijele godine samo tijekom dva mjeseca) koncentriranost hrvatskoga turizma donosi specifičan rizik za poslovanje poduzetnika u turizmu i za turizam vezanih djelatnosti (poglavito trgovina na malo).

devizni prihodibdp

Facebook Komentari