Demograf Šterc: Ja bih bio radikalniji od Hasanbegovića. Ne možemo financirati anacionalne udruge

Gostujući u Pressingu demograf Stjepan Šterc je pojasnio u kojim područjima treba pronaći novčana sredstva za financiranje demografske politike i mjera.

Demograf Stjepan Šterc je istaknuo kako priča o iseljavanju stanovništva iz Hrvatske nije nikakva novost.

“Priča o iseljavanju se pojavila 60-ih godina prošlog stoljeća, to nije bilo samo gospodarsko, nego i političko iseljavanje. Oko 450.000 ljudi napustilo je Hrvatsku tada. Pozitivna priča za to iseljavanje jest da je bio povratak novčanih sredstava u Hrvatsku. To su tzv. doznake. To su bila primanje od turizma. Veliki dio iseljavanja bio je vezan uz pojedinačna iseljavanja. Tek kasnije je počelo spajanje obitelji. Te obitelji su ostajale tu, a otac je slao novac i slao djecu na školovanje. To i danas može biti pozitivna priča”, kazao je.

“Ako Svjetska banka potvrđuje da u Hrvatsku godišnje ulazi 2,6 milijardi dolara, od toga 800.000 gotovinskih, kakav je to novac? Je li to može biti investicijski novac koji stoji u hrvatskim bankama za hrvatske poduzetnike, je li to novac za kojeg se nismo oznojili? Drugo, po kojoj logici ne bi mi mogli u Hrvatskoj razvijati djelatnosti komplementarne razvijenim djelatnostima naših iseljenika koji su svoje proizvode i usluge podignuli na svjetsko tržište? To je napravila Irska. Procjenjuje se da je oko 100.000 porijeklom Hrvata koji su na svjetsko tržište podigli svoje proizvode i usluge. Nismo povezani s njima”, dodao je kako Hrvatska ne iskorištava potencijal svog iseljenog stanovništva.

Upitan kome bi uzeo novac kako bi financirao demografske mjere, odgovorio je: “Uzeo bi novce političkom sustavu, to znači racionalizirati administrativno -teritorijalna podjela, različite institucije, agencije, institute… Hrvatskoj ovakva politička infrastruktura stvarno ne treba na 4,5 mil stanovnika. Pogotovo ako se to smanji na 3,5 milijuna stanovnika za 20 godina. Nama ne treba toliko administrat teritorijalnih jedinica, kojim imamo danas otprilike 600. Napravio bih reviziju svih poticaja. Imamo nakaradni sustav poticaja koji podupire površinu, a ne proizvodnju, prodaju i izvoz. Treba sve racionalno svesti naprosto na razinu izvoza”.

“Mi imamo nevjerojatnih gotovo 2.000 udruga. Recite mi, čime su one popravile društvo? Sporene su kakti civilne udruge. Više-manje su one političke udruge. One politički reagiraju na javnoj hrvatskoj sceni”, nastavio je.

Na komentar da tom izjavom zvuči poput bivšeg ministra kulture Hasanbegovića, Šterc je odgovorio: “Ja bih bio radikalniji od Hasanbegovića. Ja bih ukinuo sve udruge”.

‘Ne možemo financirati anacionalne udruge’

“Te udruge potroše otprilike oko milijardu i pol kuna. Veliki dio njih se bavi različitim djelatnostima, neke od njih su potrebne. Neke se bave civilnim društvom. Ajte vi meni recite je li to društvo popravljeno u ijednom segmentu. Ne možete financirati anacionalne udruge. To nitko ne financira. Te neke koje hoće djelovati na nekoj globalnoj svemirskom sceni, neka ih financira netko drugi, a ne da se financiraju iz državnog proračuna”, istaknuo je.

Šterc je zatim kazao kako se protivi i financiranju ‘projekata koji ne pridonose razvoju hrvatskog društva’.

“Ne možemo iz proračuna financirati projekte koje ne pridonose razvoju hrvatskog društva”, rekao je.

Upitan po kojim kategorijama bi se trebalo mjeriti koje udruge doprinose koliko i kako doprinose hrvatskom društvu: “To je mjerljivo po projektima – pristupu, sadržaju, rezultatima, itd. Primjerice, mi se bavimo migracijama. Na primjer, onda se netko bavi migracijama u Indiji. Zašto mi to trebamo financirati? iz proračuna možemo financirati samo naše migracije. Ukinuo bih sve znanstvene projekte i programe koji ne koriste razvoju hrvatskog društva”.

Šterc smatra kako bi se tako uštedjelo između 8 i 9 milijardi kuna.

“Bio sam u izbornom stožeru Kolinde Grabar Kitarović. Kada završite u izvršnoj vlasti, kada trebate donositi odluke, onda se pojavljuju različiti interesi. Iza ovoga ne postoji nikakav lobi, iza ovoga stoji nekoliko entuzijasta i znanstvenika koji ovo ‘furamo’ na javnu scenu”, izjavio je.

Govoreći o demografima u Hrvatskoj, istaknuo je kako se radi o ‘jednoj od rijetkih struka gdje ljudi koji rade na različitim fakultetima čak i razgovaraju međusobno’.

Na pitanje jesu li demografi više lijevo ili desno orijentirani, Šterc je kazao: “9:1 u korist hrvatski orijentiranih demografa. Neću reći desnih. Zašto ljevica ne bi bila hrvatski orijentirana”.

Dodao je kako se nitko javno ne slaže s njim i prisjetio se: ”

Nitko se nije javio da se ne slaže. Čuo sam da je dio ljudi koji su sada ministri komentirali što će nama sada demograija, to neće otvarati radna mjesta. Molio bih da se ta osoba javno javi.

Više osiguranika nego stanovnika

Udruga mirovinskih fondova UMF-o i bankarski sustav su naručili studiju u kojoj su došli do razultata da cijeli mirovinski sustav kroz narednih od pet do 10 godina postaje upitan po ovom modelu. Isplata mirovina dolazi u pitanje. Ima više osiguranika nego stanovnika u Hrvatskoj. Imamo sustav u zdravstvu koji curi na sve strane. Ja sam dohvatio baze mirovinskog, HNB-a, zdravstva, itd. Baze koje su bile javno dostupne. Uspoređivao sam ih i uočio sam mnogo nelogičnosti. Između 150.000 i 300.000 imamo više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika. 150.000 ako uzmete službenu brojku DZS, 300.000 ako uzmete moju procjenu. Birača imamo barem 400.000 više nego što imamo stanovnika u biračkom korpusu. Izbrisalo se negdje oko 50.000 stanovništva. Imamo puno fiktivnog stanovništva u popisu stanovnika. Oni ulaze u popis na osnovu državljanstva, ali nema ih na osnovu definiranja stalnog stanovništva na osnovu Eurostata”, pojasnio je.

Nedostatak radne snage

“Cijela Europa ima problem radne snage. Razlika između ulaska i izlaska iz radnog kontigent u Njemačkoj je preko milijun ljudi godišnje. Na razini Europe pet milijuna. Dogodilo se da je Europa nadoknađiva radni kontingent na račun migracija, i to imigraciju različitog stanovništva koje je bilo najjeftinija radna snaga. Ali su zato veliku cijenu platila domicilna društva. Kako bi zarada bila što veća, za veću zaradu korporacija, slamala su se njihova društva i veliki dio proračuna je potrošen na njihova zbrinjavanja. To su puno veća sredstva nego da se uložilo u revitalizaciju domicilnog stanovništva. To će se dogoditi i Hrvatskoj”, upozorio je.

HDZ-ovac u lijevoj vladi

Nakon što je ranije rekao da je ‘najvjerojatnije član HDZ-a’, Šterc je pojasnio kako se onda imao mjesto kao pomoćnih ministra u lijevoj vladi: “Bio sam pomoćnik ministra obnove i razvitka kada je pokojni Jure Radić bio ministar, ja sam surađivao sa svim ljudima. Morate imati tu širinu. Kada su oni došli na vlast 2000. godine, oni su došli k meni, Ante Damjanović je došao k meni, na nagovor ljudi iz HSLS-a, i pozvali su me da dođem u ministarstvo”.

Andrej Plenković nije služio vojni rok

Komentirajući kako je Izrael uspješno implementirao obavezu vojnog roka u društvo, rekao je: “To je koncept koji veži cjelokupni sustav – ulaska mladih u zrelu dob. Oni su pomakli obrazovni sustav radi vojnog sustava. Njihovi psiholozi su pretpostavili da prilogadba mladih ljudi odgovornom sustavu je najjednostavnost kroz vojni sustav. Postoje istraživanja da je to za mlade poprilično dobar ulazak u život. Mladi ljudi moraju se naučiti u životu na neke okolnosti koje im nisu racionalne. Mladi na iracionalno reagiraju buntom, pobunom. Ulazak u vojsku za svakog intelektualca je desant na mozak. Ali ulazite u vojni sustav ulazite i izdaje vam zapovjeti osoba koja je i možda ispod vas po obrazovanju, ali vi to morate poslušati. Kada gledate mlađu populaciju, koja nije naviknuta na nikakav oblik stege, Izrael je odlučio da to moraju napraviti. I još ih k tome obrazuju”.

“Obzirom na geopolitičku situaciju, na vrijeme u kojem živimo, na pripremanje mladih za život, ja sam za vojni rok, ali ne ovaj turistički od mjesec dana”, komentirao je najavu kako će se uvesti vojna obuka u Hrvatskoj.

Facebook Komentari