Ne postoji pravna osnova za izručenje Srbiji Ramusha Haradinaja, lidera Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i bivšeg kosovskog premijera.
To su konstatirali pravnici koji su sudjelovali na stručnoj konferenciji o pravnom aspektu zadržavanja Haradinaja u Francuskoj po srbijanskoj tjeralici, koju je organizirala Alijansa za budućnost Kosova, javlja Anadolu Agency (AA).
Profesor ustavnog prava i šef Pravnog odjela AAK-a, Riza Smaka izjavio je da se Ramush Haradinaj nepravedno drži u Francuskoj, jer Srbija nema argumenata za njegovo zadržavanje i izručenje. Po njegovom mišljenju, ovaj tendenciozni i arbitrarni zahtjev treba biti odbačen od francuskih vlasti, kao dnevno politički motiviran.
“Srbijanska vlast nije imala, niti ima aktivni pravni legitimitet, niti pravno ovlaštenje da optužuje bilo kog građanina Kosova, niti Haradinaja, a još manje za ratne zločine koji su navodno počinjeni u susjednoj zemlji, izvan političkih granica države Srbije na Kosovu”, kazao je Smaka.
Istovremeno, Zejnullah Gruda, profesor međunarodnog prava smatra da je zadržavanje Haradinaja iskonstruirala država Srbija, koja je izazvala četiri rata na prostorima bivše Jugoslavije i počinila genocid u Srebrenici nad Bošnjacima.
“Ova država sa svojim zločinima, koju je jedino Njemačka pretekla u Drugom Svjetskom ratu, danas može goniti borce za slobodu, borce koji su vodili pravednu borbu i koji su se borili za oslobođenje svoje zemlje i za svoju obranu”, kazao je Gruda, istaknuvši da je to zato što međunarodna zajednica nije izvršila denacifikaciju Srbije, kao što se dogodilo s Njemačkom.
Izet Salihu, profesor kaznenog prava je naglasio da je razočaran međunarodnom pravdom, kao i radom Haškog tribunala i međunarodnim misijama na Kosovu, UNMIK i EULEX, koje su, po njemu, zakazale na prikupljanju dokaza za ratne zločine koje su počinili Srbi. On smatra da je u slučaju Haradinaja pred Francuskom i pravno i političko pitanje, jer konačnu odluku o izručenju daje Ministarstvo pravde.
“Otvoreno kažem da su šanse nula zato što na osnovu Europske konvencije za ekstradiciju iz 1957. jedna država ne treba izručiti osobu koju traži druga država ukoliko se tereti za političko ili vojno djelo, ukoliko se očekuje da suđenje neće biti pravedno ili ukoliko se očekuje da neće biti ljudski tretiran”, kazao je Salihu.
Odvjetnik Azem Vllasi je, također, ukazao na dvije dimenzije slučaja Haradinaj, jedna je s proceduralnog aspekta rada Interpola i druga je politička. On smatra da Srbija, čak i da Francuska odluči izručiti joj Haradinaja, ne želi vidjeti Haradinaja pred svojim sudovima. Vllasi nema dilemu da Francuska neće izručiti Haradinaja, jer samo na osnovu izjava visokih srbijanskih dužnosnika jasno je da suđenje Haradinaju u Srbiji ne bi bilo fer.
“To je dovoljno da francuski sud odbije zahtjev za ekstradiciju”, kaže Vllasi.
Cilj Srbije je, dodaje Vllasi, da kroz tjeralice vrši propagandnu kampanju protiv Kosova.
“Srbija ima stalnu i upornu težnju prema Kosovu, a kao prvo da kriminalizira oslobodilačku borbu, da stvori imidž da je ta vojska (OVK) bila teroristička i da su ljudi koji su je vodili, ništa drugo nego teroristi”, kaže Vllasi.
Inače, Ramush Haradinaj je na posljednjem ročištu pred francuskim sudom dobio optužnicu za ratne zločine koju je podnijela Srbija, a ročište za razmatranje zahtjeva za izručenje Srbiji održat će se 9. veljače.
Ramush Haradinaj je zadržan 4. siječnja u Francuskoj na osnovu srbijanske tjeralice zbog ratnih zločina za sukoba na Kosovu. Potom je 12. siječnja uvjetno oslobođen i morao je ostati u Francuskoj do odluke suda o zahtjevu Srbije za njegovo izručenje. Haradinaj je dva puta pred Haškim tribunalom oslobođen optužnica za ratni zločin.
