Gotovo svake godine u jednom se trenutku otvori rasprava o potrebi potpunog otvaranja državnog arhiva za javnost, a isto je najavljivao i HDZ u predizbornoj kampanji uoči posljednjih parlamentarnih izbora.
Neočekivano, na kraju se na taj potez odlučio Most koji rijetko sudjeluje u raspravama o ustašama, partizanima i četnicima, a koji je ovih dana upravo dovršio izmjene Zakona o državnom arhivu.
“Arhivi u Hrvatskoj moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima i da nitko ne mora navoditi posebne razloge ili pobude za istraživanje arhiva. Stručnjaci i povjesničari su ti koji su kompetentni govoriti o temama iz prošlosti, a da bi oni mogli objektivno zaključivati, moramo im omogućiti pristup dokumentima Državnog arhiva te će se ovim zakonom dostupnom učiniti građa nastala prije 22. prosinca 1990. godine”, kazao je Petrov u intervjuu za Večernji list.
“Naše društvo opterećeno je podjelama koje većinom počivaju na iskrivljenim činjenicama i namjernim podjelama zbog stjecanja političkih bodova. Nadao sam se da će pomirba doći s vremenom i bez potpunog otvaranja te rane. Bez obzira na vlastitu obiteljsku prošlost, bio sam neopterećen zbog odrastanja uza svoje roditelje i ono što sam od njih učio”, dodao je Petrov.
Objasnio je i u kojem opsegu bi se arhiv otvorio.
“Učinit će se dostupnom arhivska građa koja je nastala do 22. prosinca 1990. godine. To podrazumijeva arhivsku građu koju su stvorila državna tijela i društveno-političke organizacije poput, primjerice, Saveza komunista Hrvatske. Iznimku bi činila samo arhivska građa koja sadržava osjetljive osobne podatke poput podataka o rasnom ili etničkom podrijetlu, zdravlju, spolnome životu pojedinca te kaznenim djelima i prekršajima.”
S obzirom na to da su neki dokumenti klasificirani, vezani uz nacionalnu sigurnost, je li potrebna prethodna suglasnost sigurnosnog sustava ili Vijeća za nacionalnu sigurnost?
“Treba imati na umu da država čiji su se interesi i sigurnost štitili tajnošću podataka više ne postoji, pa ne postoji ni razlog zbog kojeg bi ti podaci trebali biti tajni. U tom smislu sigurnosni sustav Republike Hrvatske ne bi trebao imati poseban interes u odlučivanju o deklasifikaciji tajnih podataka koji su nastali za vrijeme Jugoslavije. Također, uvjeren sam da su se u tom kontekstu stvorile društvene okolnosti u kojima možemo reći da ovdje prevladava javni interes”, rekao je Petrov za Večernji list.
