Odluka je praktički donesena i treba u proceduru: Hrvatska vraća vojni rok, pišu mediji, evo kada i koliko bi se služio

Hrvatska vraća vojni rok. Glavna novost je sljedeća: služio bi se tri tjedna ili najviše mjesec dana, i to samo u ljetnom razdoblju, piše Slobodna Dalmacija.

Odluka o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka praktički je već donesena i samo treba proći potrebnu proceduru kako bi se počelo s njenom primjenom. A to će ipak još potrajati neko vrijeme. Naime, postoji još uvijek više varijanti i ideja kako osmisliti vojni rok, koliko će trajati, gdje će se obuka sve provoditi, koje instruktore angažirati i – na koncu, ali vrlo važno – koliko će to sve skupa koštati.

Sama odluka da se ide prema vraćanju obveznog vojnoga donesena je vrlo lako, ali čvrsto i promišljeno. Služenje vojnog roka ukinuto je 2008. godine te otada imamo samo dobrovoljno služenje koje traje 14 tjedana i obavlja se na poligonima Slunj i Gašinci.

Kad je takva odluka prije devet godina bila donesena, uvjeti su bili sasvim drukčiji. Svijet još nije bio zakoračio u gospodarsku krizu, osim uobičajenih kriznih žarišta u svijetu gotovo i nije bilo ratnih sukoba, izgledalo je kao da će tisuću godina vladati mir.

Prijetnje iz susjedstva

A s druge strane, hrvatski mladići masovno su izbjegavali odlazak na tromjesečno služenje redovnog vojnog roka smatrajući to – često i s pravom – gubitkom vremena jer bi najveći dio roka u vojarnama proveli besciljno glavinjajući, a sve potrebno naučili bi vrlo brzo već za nekoliko tjedana. Stoga su u golemom broju izabirali civilno služenje vojnog roka. Osim toga, prevladao je stav kako nam vojna obuka i ne treba jer imamo NATO, ne dao Bog… Pa je klasični vojni rok ubrzo i stvarno postao nepotreban.

Međutim, stvari su se drastično promijenile. Na neophodnost ponovnog “odlaska u vojsku” upućivala je sve kompliciranija sigurnosna situacija u Europi i hrvatskom susjedstvu. Migrantska kriza, ali i terorističke prijetnje, pokazali su kako sve države moraju podići spremnost na obranu.

Osim toga, u svijetu se, ali i u našem susjedstvu sve ozbiljnije počelo klapati oružjem, pa i mahati borbenim zastavama. Iz Srbije čak stižu i otvorene prijetnje, premijer Vučić šalje izaslanike koji bez pardona, usred Zagreba, prijete ratom.

Stanje u BiH također se promijenilo, naravno, nagore. Tamo kao da svi već 20 godina čekaju “drugo poluvrijeme” nedovršenog sukoba. Samo da “sudac” odsvira početak i da počne…

Klimanje NATO-a

Osim toga, svijet više nije isti, Donald Trumpje prvim izjavama okrnjio stabilnost NATO-a, pa nije ludo više se osloniti na sebe i svoje snage a ne samo na to da će nas taj savez tetošiti i potpuno braniti. A što ako NATO bude imao svojih problema? Trebali bismo se pripremiti da barem izdržimo prvi udar agresije, ne bilo je nikad!

Zemlje iz okruženja koje su ukinule vojni rok također su pokrenule inicijative o njegovu povratku. Ne samo te zemlje, jer – primjerice – ankete kazuju da trećina Nijemaca želi obveznu vojsku. I posljednje ankete u Hrvatsku kažu kako je za vraćanje te obveze od 52 do 54 posto građana.

No, ono što zapravo najviše zabrinjava u cijelom stanju nakon ukidanja vojnog roka jest to što smo ostali bez ljudi s minimumom vojničkih znanja. Ili, ako to lijepše zvuči, mladi nam ljudi ne znaju ama baš ništa kako će se ponašati u slučaju ratnog ili sličnog katastrofičnog stanja.

Praksa je pokazala, naime, da su odgojene generacije mladih ljudi koji ne znaju ni kako zaleći na tlo u slučaju eksplozije, ni kako staviti masku na lice, ni kako pomoći drugome, ugroženome ili ozlijeđenome…

Da ne govorimo kako ne znaju razlikovati pušku od pištolja. Ili povući okidač, zlu ne trebalo. Premda ih je dobar dio, s obzirom na našu tradiciju i “kućne zalihe” oružja, to mogao naučiti.

Vježbe (samo)pomoći

No, vratimo se planu i programu. U tijeku su završne analize u Ministarstvu obrane, ali otamo službeno ni glasa. U svakom slučaju, najviše izgleda za usvajanje ima, kako smo naveli na početku teksta, plan po kojem bi se vojni rok služio tri tjedna ili najviše mjesec dana, i to u ljetnom razdoblju, od zadnje trećine srpnja pa do konca kolovoza, u dva turnusa.

Vojni rok bi bio obvezan za sve mladiće, a djevojke bi išle ako to žele. Dakle, čim mladić (ili djevojka) završi srednju školu, prijavljuje se na fakultet. I tamo se lijepo upiše. Miran je dalje sve do listopada, ima nekoliko mjeseci “praznog hoda”. I tu sad “ulijeće” vojni rok.

U tom razdoblju će se 21 ili 28 dana organizirati obuka tijekom koje će se mladi upoznavati s oružjem, vježbati pucanje, svladati prva pomoć, naučiti iskopati rov ili skloniti se kad prašte eksplozije i savladati slične praktične vještine.

U Ministarstvu obrane predviđaju jedan sasvim moderan pristup toj vojnoj obuci, bez ispiranja mozgova ili besmislenih marševa. Savladale bi se tehnike koje ljudima mogu pomoći u preživljavanju, ako im zatreba, a time će pomoći i drugima, pa i obrambenoj sposobnosti države.

Naime, tijekom te obuke radila bi se i selekcija među mladim vojnicima (i vojnikinjama), uočavali bi se potencijalni kandidati za buduće profesionalce, pa bi se njima ponudilo stalno namještenje u Hrvatskoj vojsci, uz daljnje školovanje. Takvim bi se filterom osnažile i Oružane snage jer će se u praksi vidjeti tko ima sklonosti za vojsku. Ili, tko je rođen za vojnika. Ujedno će i sami ročnici moći uvidjeti je li taj posao za njih.

Neće biti skupo

A gdje će se služiti vojska? Pa ništa lakše – u postojećim vojnim objektima, u trenutno praznim državnim zgradama kojih ima mnogo. Tako ročnici ne bi odlazili daleko od svojih kuća. Zgrade će trebati tek nešto malo dotjerati, preurediti sanitarne čvorove, ubaciti krevete…

Budući da je riječ o vrućima ljetnim mjesecima, neće se trošiti na grijanje, a ni oprema i odjeća vojnika neće biti zahtjevna. U svakom slučaju, bit će znatno jeftinija od zimske jer nema džempera, jakni… Financijski bi to bilo jako povoljno, otpali bi prigovori o pustim “bačenim” milijunima, a moglo bi se dobiti jako puno.

Znači, postupak kreće – Ministarstvo i Glavni stožer Oružanih snaga daju prijedlog sadržaja obuke nakon čega će se procijeniti hoće li se ići u takve promjene.

A da sve neće ostati na prijedlogu potvrđuje i čvrst stav predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja inzistira na vraćanju služenja obveznog vojnog roka jer se – jednostavno – ne smijemo igrati s nacionalnom sigurnošću.

Facebook Komentari