Dobrovićevo ministarstvo će potrošiti dva milijuna kuna na detektiranje problema i uvođenje boljeg nadzora

Ministarstvo zaštite okoliša će ove godine zajedno s Fondom za zaštitu okoliša, koji vodi sustav amabalažnog zbrinjavanja, i gdje je ustanovljeno da ima puno rupa, potrošiti dva milijuna kuna na detektiranje problema i uvođenje boljeg nadzora. Upravo to Fond propušta učiniti proteklih 11 godina.

Prema novom Planu gospodarenja otpadom za razdoblje do 2022. godine, na tržištu ima dvostruko više ambalaže od one za koju su naknade plaćene pa tako i povratna naknada od pola kune. To znači da proizvođači i distributeri koji uredno naknade plaćaju, pokrivaju i trošak neplatiša, čije kršenje zakona država godinama ignorira, piše Novi list.

Ne plaćaju, prije svega, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja na tržište plasiraju pića i napitke, razne druge proizvode u ambalaži, iako su to obavezna, dok se naknade ne plaćaju ni za sekundarnu odnosno tercijarnu ambalažu, primjerice za kartonske kutije u kojima dobijamo nove kućanske aparate, ambalažu u kojoj ćemo iz slastičarnice donijeti kolače, ili pak kutije u kojima nam na kućni prag stiže pizza.

Riječ je o ogromnim količinama otpadne ambalaže za koju nitko ne plaća trošak kasnijeg zbrinjavanja, i zbog koje sustav gubi puno novca.

Ministarstvo zaštite okoliša odlučilo je stoga u ovoj godini, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša koji vodi cijeli sustav amabalažnog zbrinjavanja, potrošiti dva milijuna kuna na detektiranje problema i uvođenje boljeg nadzora. To znači da će Fond, koji je probleme propustio detektirati i ispraviti u proteklih 11 godina, sad, s dva milijuna kuna, analizirati vlastite dosadašnje propuste i ispravljati ih.

Uzmu li se bez ikakve rezerve podaci Eurostata – EU ureda za statistiku, Hrvati koriste najmanje ambalaže u Europi, svega 47 kilograma godišnje po glavi stanovnika, triput manje nego što je prosjek Europe, a četiri i pol puta manje nego, primjerice, Nijemci. Činjenica jest da je naša kupovna moć puno manja pa onda i potrošnja ambalaže, ali podaci za Hrvatsku sigurno nisu realni, jer je Hrvatska mogla dostaviti samo podatke o registriranoj ambalaži za koju su plaćene naknade. Ako je takve ambalaže dvostruko više, onda i svaki hrvatski stanovnik upotrijebi sto kilograma ambalaže, Slovenci, primjerice, 130 kilograma.

Podsjetimo, slovenskim je proizvođačima pića i napitaka, koji izvoze u Hrvatsku, dozvoljeno da i na ambalažu koja se prodaje na slovenskom tržištu stavljaju etikete povratne naknade od pola kune, pa slovenski potrošači organizirano tu ambalažu, na koju sami nisu platili povratnu naknadu, dovoze u hrvatske trgovine uz granicu te zarađuju na povratnoj naknadi.

Facebook Komentari