Šundov i Kotlar o akciji Maslenica: Pokazalo se da je Hrvatska vojska u stanju odraditi svaki zadatak

22. siječnja 1993. u ranim jutarnjim satima u Zadru se oglasila sirena za opću opasnost. Kao i nebrojeno puta dotad od rujna ’91. No, tog jutra bilo je nešto drugačije. Vrlo brzo skloništima se proširila vijest da su hrvatske snage krenule u akciju oslobađanja zadarskog zaleđa, kako bi se ponovno prometno povezao sjever i jug Hrvatske.

O akciji Maslenica u Temi dana govorili su Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i Danijel Kotlar, zapovjednik stožera 7. domobranske pukovnije u vrijeme oslobađanja Maslenice.

Šundov je podsjetio kako su u operaciji Maslenica sudjelovale sve tri grane Oružanih snaga što je bilo ključno za obranu Hrvatske. Uspjeh operacije Maslenica imao je i psihološki efekt – pokazalo se da je Hrvatska vojska u stanju odraditi svaki zadatak stavljen pred nju. Također je Hrvatskoj vojsci donijela niz iskustava koja su joj puno značila u završnim operacijama oslobađanja ostatka okupiranog hrvatskog područja, rekao je Šundov.

Danijel Kotlar rekao je kako je to bila prva operacija u kojoj su sinkronizirano djelovalo više postrojbi. Naš je zadatak bio organizirati prihvat za ostale gardiste, kao i poduzeti brojna izviđanja u pozadini neprijatelja, dodao je. Prisjetio se oduševljenja koje je vladalo i među braniteljima i građanima nakon prvih uspjeha operacije, no vremena za sreću nije bilo jer su srpske snage krenule u žestoki protunapad i vođeno je još mnogo teških borbi.

O akciji Maslenica

Zadar i zadarsko zaleđe našli su se na udaru jugovojske i četničkih snaga odmah na početku srpske agresije na Hrvatsku. Jedan od najvažnijih velikosrpskih ciljeva bilo je zauzimanje hrvatske obale, pa su već u rujnu 1991. jake neprijateljske snage zauzele strateški važan Maslenički most, Novsko ždrilo i 13 naselja u zadarskom zaleđu. Hrvatski branitelji uspjeli su zaustaviti njihovo nadiranje na liniji Posedarje – Poličnik – Zadar, a nakon rušenja Masleničkog mosta Paški je most ostao jedina veza između sjeverne i južne Hrvatske.

Siječanjsko primirje 1992., kojim su uglavnom završene velike operacije, nije donijelo olakšanje stanovnicima Dalmacije koji su uz stalnu nestašicu hrane, struje i vode trpjeli i svakodnevne topničke udare. Zato je za Hrvatsku vojna akcija bila jedino rješenje.
Ograničena ofenziva Hrvatske vojske i policije počela je 22. siječnja 1993. i trajala je samo tri dana.

«Masleničkom operacijom» oslobođena je takozvana «ružičasta zona» okupiranoga zadarskog zaleđa. Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Rovanjske, Maslenice, Posedarja, Novigrada, Pridrage, Škabrnje, Islama Latinskog pa do Zemunika i tamošnje zrakoplovne luke.

Time je nakon godinu i pol okupacije oslobođena cijela hrvatska obala, a gotovo svakodnevno granatirani, napaćeni grad Zadar napokon je dočekao mir. Cilj akcije bilo je stvaranje uvjeta za nesmetanu gradnju novoga Masleničkog mosta, čime bi se prekinula dugotrajna prometna izolacija srednje i južne Dalmacije.

Nekoliko dana nakon oslobađanja zadarskog zaleđa, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman položio je na Jadranskoj magistrali temeljni kamen za gradnju novoga Masleničkog mosta. S udaljenih položaja Srbi su nastavili granatirati Masleničko ždrilo iz teškog oružja.

Unatoč tomu u srpnju 1993. na Maslenici je otvoren pontonski most kojim je, uz manje teškoće, promet tekao sve do konačnog oslobađanja Hrvatske i izgradnje novoga betonskog lučnog mosta, piše HRT.

U Zadru središnja svečanost obilježavanja 24. godišnjice

U Zadru se održava središnja svečanost obilježavanja 24. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenica. Bila je to prva oslobodilačka akcija hrvatskih vojnih i policijskih snaga, nakon koje su ponovno prometno povezani sjever i jug Hrvatske.

I ove godine središnji događaj bio je mimohod s ratnim zastavama postrojbi koje su sudjelovale u akciji. U akciji su sudjelovali branitelji iz svih hrvatskih krajeva, ističe koordinator obilježavanja akcije Željko Dilber. Ono što daje poseban značaj akciji Maslenica je nešto što se po prvi put dogodilo na području Republike Hrvatske, a to je sinergija svih postrojbi, cijele države, rekao je Dilber.

Akcija Maslenica bila je, ne samo vojna, već i diplomatska pobjeda Hrvatske. Međunarodnoj zajednici tada se nije žurilo riješiti situaciju na području Hrvatske, i da nije bilo odlučnosti hrvatskog vodstva i spremnosti hrvatskoga naroda da bude svoj na svome, mi bi i danas bili u situaciji u kojoj je Cipar, kaže Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata.

Hrvatska je ostvarila svoj cilj, povezala je sjever i jug zemlje i jasno pokazala i pobunjenim srbima i međunarodnoj zajednici da je ovo hrvatski teritorij, da je Hrvatska međunarodno priznata država i da će ona učiniti sve, ake ne mirnim onda vojnim putem da vrati svoj okupirani teritorij, rekao je Nazor.

Akcija Maslenica pokazala je da svoju zemlju možemo osloboditi sami. Političkom vodstvu zemlje ona je bila i snažna poluga za jačanje političkih pozicija na međunarodnoj sceni. Operacijom Maslenica našim braniteljima i cijelom hrvatskom narodu osnažili smo vjeru u pobjednički karakter Hrvatske vojske. On je ostao i do danas I takav će biti zauvijek, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

Akcija Maslenica bila je najava pobjedonosne Oluje. Na žalost, velika pobjeda nije bila bez žrtava. Život je tijekom i nakon akcije Maslenica izgubilo 127 branitelja.

Facebook Komentari