Pojedine općine u Njemačkoj sol na ulicama za borbu protiv leda sasvim su zabranile, evo zašto

Mana posipanja zamrznutih ili snijegom zametenih ulica solju zimi neki su više, neki manje svjesni. Među svjesnijima su svakako vlasnici pasa koje svako toliko trebaju prošetavati po takvim ulicama.

U osnovi, riječ je o najobičnijem natrijevom kloridu, poput kuhinjske soli, ali s nekoliko kemijskih dodataka pomoću kojih je takva sol djelotvornija u snižavanju temperature taljenja, odnosno otapanja snijega i leda.

Otprilike na kakvih -10°C. I doista funkcionira, kao što podjednako dobro djeluju i kalcijev, odnosno magnezijev klorid.

Kako bi bila djelotvorna, po svakom četvornom metru zamrznutog ili zametenog tla potrebno je 100 grama soli, a to onda znači da se svake zime po gradovima posipaju ogromne količine soli, i to sve kad bi se u svakom trenutku pazilo da se s njom ne pretjeruje. A ne treba puno mašte za dokučiti koje bi mogle biti mane izbacivanja tolikih količina soli u okoliš.

Ona šteti stablima, biljkama, nagriza fasade zgrada, spomenike, automobile, a nakon što se s ulica ispere, sve te ogromne količine soli odlaze u tlo, u najgorim slučajevima i u podzemne vodene tokove. Sve da uslijed takvih stvari i ne trpi priroda, gomilaju se materijalne štete. Oni koji imaju psa, jako dobro znaju o kako agresivnim tvarima je riječ. Njihovi ljubimci šepaju kad naiđu na posoljeni dio pločnika, nerijetko im se šape izranjavaju prije nego što vlasnici uspiju i reagirati. I jedino što im preostaje je da im šape ispiru vodom u kadi kad se vrate doma ili, u najgorim slučajevima, da odu kod veterinara.

Potreba za solju se, inače, bitno smanjuje ukoliko se, u slučaju padanja snijega, ulice na vrijeme očiste ralicama. Ponekad u takvim slučajevima ulice uopće nije neophodno soliti. Svjesni šteta koje sol nanosi pojedine općine u Njemačkoj sol na ulicama sasvim su zabranile, piše Express.

Facebook Komentari