Socijaldemokrat Swoboda o HOS-ovim spomenicima: Ono što već postoji ne treba uništavati, možda je bolje staviti natpis s objašnjenjem

U Novom danu na N1 televiziji ekskluzivno su razgovarali s Hannesom Swobodom, bivšim austrijskim predsjednikom europarlamentarne grupacije socijaldemokrata i nekadašnjim izvjestiteljem za pregovore EU i Hrvatske.

Odbrojavamo zadnje dane do Brexita. Bojite li se za budućnost EU?

“Da, veoma se bojim jer pokret za odvajanje i isključivanje je veoma snažan. Ne znamo kakav će Brexit biti primjer drugima. No nadam se da će poteškoće pri izlasku iz EU-a pokazati drugima da je bolje ostati zajedno nego odvojiti se.”

Novi predsjednik Europskog parlamenta je Antonio Tajani iz Europske pučke stanke (EPP). U bliskim ste odnosima s Martinom Schulzom, dosadašnjim predsjednikom. Cijelo vodstvo EU-a sada dolazi iz EPP-a. Naginje li i EU nadesno?

“Dva su elementa. Prvo, slabost kandidata. Schulz je bio snažna osoba u dijalogu s Vijećem i EK. Sva tri lidera EU-a bit će sada iz konzervativnih stranaka. To će okrenuti EU politiku u drugom smjeru. U tom slučaju bih savjetovao socijaldemokratima da budu opozicija. Ne opozicija Europi, nego politikama koje zanemaruju nezaposlene i činjenicu da Europa sve manje ulaže. To bi bila šansa da socijaldemokrati kažu da imaju ideje koje ne promoviraju konzervativci. I da ne žele uništiti Europu kao desnica, nego ju učiniti socijalnijom i ekonomskim stabilnijom.”

Bojite li se populista u politici? Nedavno ste s razgovarali s novim austrijskim predsjednikom koji je jedva pobijedio desnog populista.

“Najnegativniji je znak što mnogi političari nemaju odgovor na populiste i boje ih se. Van Bellen se nije bojao, zastupao je proeuropsku politiku. Savjetnici su mu govorili da to nije popularno, ali građani su primijetili da je njegova politika u skladu s njegovim uvjerenjima i stavovima, da je autentična. Mislim da je važno imati više autentičnosti i hrabrosti u politici, braniti mišljenja. Ne smijemo se prepuštati populizmu, to je za populiste. Moramo imati čvrste pozicije u dijalogu s građanima, ali braniti stajališta. To je najbolje u borbi protiv populista.”

Pratite politiku na Balkanu. Mislite li da je Hrvatska usvojila neke europske vrijednosti ili se i dalje bavimo problemima iz Drugog svjetskog rata, poput fašizma?

“Mogu reći da jest jer se u drugim zemljama događaju iste stvari. Ljudi imaju selektivan pristup prošlosti i iznova vode bitke prošlosti. Na temelju prošlosti trebamo naučiti kako ne ponavljati iste pogreške i ne stvarati nove sukobe na temelju starih. To bi trebao biti europski način – ne zaboraviti što se dogodilo, ne reći sve je bilo isto, nego imati sustav vrijednosti koji je kritičan prema prošlosti, ali i shvaća zašto je došlo do određenih događaja. Primjerice kada je riječ o komunistima. Bilo je komunista s dobrim uvjerenjima ali i onih loših, jako loših. Komunist nije automatski bio negativac. Takav stav nam treba u Hrvatskoj, ali i Europi. Moramo se odmaknuti od uskogrudnog razmišljanja. Neki su vjerovali i da je fašizam rješenje za krizu, zbog nezaposlenosti i slično. Ne branim ove pokrete, nego objašnjavam zašto su neki imali dobre namjere kad su njima pristupali.”

Mnogi kažu da Hrvatska mora imati nultu toleranciju prema fašizmu. Nedavno smo imali slučaj postavljanja spomen-ploče s fašističkim pozdravom “Za dom spremni”. Vlada je odlučila pokrenuti raspravu. Što biste savjetovali premijeru Plenkoviću. Treba li maknuti te ploče?

“Ono što već postoji ne treba uništavati. Stvari treba najprije staviti u kontekst i objasniti. U Austriji imamo puno naziva ulica, neki su promijenjeni… Možda je bolje staviti natpis s objašnjenjem. Važno je da posebice mladi izvuku pouke iz prošlosti i da slijepo ne slijede ideologije prošlosti. Možda će se sljedeća generacija prestati baviti tim temama. Naša nema objektivnu distancu.”

Kada govorimo o Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Mnogi se boje novog rata. Bojite li se budućnosti za BiH?

“Vlada mora jasno poručiti Dodiku da odvajanje nije opcija. A Srbiji se jasno mora poručiti da ne smije uništiti Dayton želi li u EU. Moramo poštivati sva tri konstitutivna naroda. A najbrojniji narod možda mora iskazati više tolerancije prema ostalima. Ali kad slušamo i čitamo rasprave i argumente o odvajanju, ideje o Velikoj Albaniji, Velikoj Srbiji s RS. Znači li to da u tim državama trebaju živjeti samo Albanci ili samo Srbi? To nije koncept budućnosti. Trebamo biti strpljivi, ali trebamo svim liderima u BiH poručiti da ako žele europsku perspektivu to mogu samo kao cjelokupna BiH.”

Tijekom pregovora o članstvu u EU imali smo granični spor sa Slovenijom. Bilo smo blokirani, a taj spor nije još riješen. Sada Hrvatska može Srbiji staviti neke uvjete. Što mislite o tom problemu? I što savjetujete Hrvatskoj u pogledu pristupa Srbije EU?

“Bilo je nekih pozitivnih pomaka. Srbija i Hrvatska trebaju razgovarati prije nego se otvaraju poglavlja. Zreli ste ljudi i imate zrele vođe. Blokiranje pregovora šteti dobrosusjedskim odnosima. Mislim da nitko nema koristi od nerješavanja problema, ljudi od političara očekuju rješenje, a ne trajne svađe. Ovo sa Slovenijom nije veliki problem, ali vaše države ne smiju ni odgađati njegovo rješenje.”

Trenutačno je ugrožen proces pregovora Beograda i Prištine o neovisnosti Kosova. Sa svih strana dolaze oštre poruke. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kaže da je spreman ući u rat. Kosovski vođa Hashim Thaci kaže da Srbija želi izazvati novi rat i ima loše odnose sa susjednim zemljama. Mislite li da će taj proces biti bolan? Bojite li se novog rata na granici Srbije i Kosova?

“Očekuju nas predsjednički izbori u Srbiji i imamo vrlo osjetljivu političku situaciju na Kosovu. Kosovskim prijateljima uvijek kažem da će jednog dana biti priznati, ali moraju misliti i na građane. Ne zagovaram nikakvo vojno rješenje. Treba jasno poručiti da će NATO i EU zaustaviti bilo kakav sukob. Nitko od njih nije dovoljno jak da to spriječi. Samo jasan signal, uključujući i vojnu intervenciju, može zaustaviti ovo suludo međusobno optuživanje. Ne smijemo dopustiti nikakav novi sukob u ovoj regiji.”

Što mislite o novizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu. Kakva će biti njegova vanjska politika? Bojite li se njegovih najava o NATO-u, napuštanju trgovinskih sporazuma s EU? Mislite da će biti opasan?

“Trump će biti opasan, osobito ako EU ne nađe odgovor. Važno je ne provocirati, nego reći ako vi uvodite carine i mi ćemo ih uvesti. Ako vi ukidate sporazume i mi ćemo. Ne smijemo skroz ovisiti o SAD-u. Možda SAD jest jači u nekim stvarima, ali i naše tržište je važno njima. Trebalo bi jasno odrediti granice njegovih suludih izjava. Bili smo previše plašljivi i premekani, ne tijekom izbora jer se nismo htjeli mješati, ali sada moramo jasno reći da imamo vlastite interese. Ako želite štititi svoje bez poštivanja naših i mi ćemo raditi isto. I tada će Trump ili barem njegov kabinet razmišljati drukčije.”

Bojite li se nove ere Hladnog rata? Američki vojnici stižu u Europu, tu su i sankcije Rusiji.

“Jedini tračak nade u vezi s Trumpom je da će postići dijalog s Rusijom. Uopće mi se ne sviđa Putovinova politika, ali sigurnosna europska politika bez Putina nema smisla. Trebamo razgovore, razgovarajmo. I o pitanju Ukrajine, koja ionako neće ući u EU i NATO u sljedećih 10 godina. To uključuje i pitanje Sirije. Bila je velika pogreška ne dati Rusiji ulogu u europskom sigurnosnom sustavu. No to ne znači da trebamo prihvatiti sve što Putin radi i dočekivati ga otvorenih ruku. Treba odrediti jasne linije diskusije.”

Facebook Komentari