Povjerenstvo Dalije Orešković objavilo cijelu odluku i obrazloženje oko Martine Dalić, evo gdje je problem

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa objavilo je odluku o pokretanju postupka protiv potpredsjednice Vlade Martine Dalić i obrazložilo u čemu je po njima problem.

POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O
SUKOBU INTERESA
REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: 711-1-44-P-319-16/17-09-1 Zagreb, 17. siječnja 2017.g.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) na temelju članka 39. stavka 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine” broj 26/11 ., 12/12., 126/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI), povodom neanonimne prijave podnesene protiv dužnosnice Martine Dalić, potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, na 165. sjednici održanoj 17. siječnja 2017.g., donosi sljedeću

ODLUKU

I. Iz do sada prikupljenih podataka i dokumentacije ne proizlazi da je radnjama koje je poduzela u obnašanju dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, dužnosnica Martina Dalić privatni interes svog bračnog druga, kao interesno povezane osobe, stavila iznad javnog niti da je koristila obnašanje javne dužnost radi ostvarivanja privatnih interesa.

II. Pokreće se postupak radi utvrdivanja nalazi li se dužnosnica Martina Dalić, u obavljanju dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, u potencijalnom sukobu interesa prilikom donošenja odluka koje izravno ili neizravno mogu utjecati na ostvarivanje privatnih interesa zbog okolnosti da njezin suprug obavlja funkciju člana uprave trgovačkog društva INA industrija nafte d.d.

III. Pokreće se postupak radi utvrdivanja je li dužnosnica Martina Dalić u obnašanju dužnosti prve potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, sudjelovanjem u procesu donošenja političkih odluka, koje se odnose na trgovačko društvo INA industrija nafte d.d., postupala u skladu s načelima djelovanja iz članka 5. ZSS1-a.

IV. Poziva se dužnosnica Martina Dalić da u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke podnese pisano očitovanje na odluku o pokretanju postupka.

Obrazloženje

Protiv dužnosnice Martine Dalić, potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, podnesena je neanonimna prijava mogućeg sukoba interesa koja je u knjizi ulazne pošte Povjerenstva zaprimljena pod brojem 711-U-4345-P-319/16-01-4 dana 21. listopada 2016.g., povodom kojeg se vodi predmet P-319/16.

Protiv iste dužnosnice podnesena je druga neanonimna prijava mogućeg sukoba interesa koja je u knjizi ulazne pošte Povjerenstva zaprimljena pod brojem 711-U-5356-P-368/16-01-2 dana 19. prosinca 2016.g., povodom kojeg se vodi predmet P-368/16. S obzirom da su obje prijave sadržajno u bitnom istovjetne, radi ekonomičnosti postupka, donesen je zaključak broj 71 1/11777-P-368/16-02-11 na temelju kojeg će se povodom podnesenih prijava provesti jedan postupak pod brojem P-319/16. U prijavama se u bitnom ukazuje na okolnost da je suprug dužnosnice, Niko Dalić, član uprave trgovačkog društva INA industrija nafte d.d.

Člankom 39. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da Povjerenstvo može pokrenuti postupak iz svoje nadležnosti na temelju svoje odluke, povodom vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa dužnosnika. O pokretanju ili nepokretanju postupka Povjerenstvo donosi pisanu odluku. Člankom 39. stavkom 4. ZSSI-a propisano je da se podnositelju prijave jamči zaštita anonimnosti.

Člankom 3. stavkom 1. podstavkom 4 ZSSI-a propisano je da su predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri u Vladi Republike Hrvatske) dužnosnici u smislu navedenog Zakona, stoga je Martina Dalić povodom obnašanja dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta obvezna postupati sukladno odredbama navedenog Zakona.

Sukladno članku 1. stavku 2. ZSSI-a, svrha ovog Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Člankom 2. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da u obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa. Stavkom 2. ZSSI-a propisano je da sukob interesa postoji kada su privatni interesa dužnosnika u suprotnosti s javnim, a posebice kada privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost, zatim kada se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost te kada privatni interes može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.

U Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 7. studenog 2012.g., obrazlaže se da sukob interesa predstavlja susret pojedine činjenice iz privatnog života osobe i činjenice da ta osoba obnaša određenu javnu funkciju. Te situacije često nastaju neovisno o volji osobe, spletom niza životnih okolnosti. Međutim, kad dođe do tog susreta privatnog i javnog, objektivno se javlja bojazan da bi postojeći privatni interesi, mogli kompromitirati javni interes, time što bi mogli utjecati na neovisno, nepristrano i objektivno obnašanje javne dužnosti. Objektivno postoji i bojazan da bi dužnosnik mogao iskoristiti svoje javne ovlasti i svoj položaj kako bi se zaštitili, sačuvali ili unaprijedili njegovi specifični privatni interesi. Kao što je to naglašeno i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, sukob interesa nije korupcija niti je područje koje na bilo koji način pripada nezakonitom postupanju općenito.

Člankom 4. stavkom 2. i stavkom 5. ZSSI-a propisano je da je bračni drug dužnosnika, kao član obitelji dužnosnika, s dužnosnikom interesno povezana osoba u smislu ovog Zakona.

Člankom 5. ZSSI-a propisana su načela djelovanja dužnosnika. Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana te su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.

Načelima djelovanja propisano je da dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana te ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

Iz javno objavljenih podataka proizlazi kako se dana 8. studenog 2016.g., održao sastanak između članova Vlade Republike Hrvatske s jedne strane, na kojem je između ostalih sudjelovala i dužnosnica Martina Dalić te članova Uprave trgovačkog društva INA industrija nafte d.d. s druge strane, na kojem je između ostalih sudjelovao i suprug dužnosnice Niko Dalić.

Na zahtjev Povjerenstva kojim je od Vlade Republike Hrvatske zatražen transkript sa sastanka održanog dana 8. studenog 2016.g. između članova Vlade i članova Uprave trgovačkog društva INA industrija nafte d.d., Vlada Republike Hrvatske dostavila je dopis klasa: 022-03/1625/15, ur.broj: 50302/02-16-2 od 30. studenoga 2016.g., u kojem se navodi kako Vlada ne raspolaže prijepisom tog sastanka budući da isti nije bio sniman. U dopisu se nadalje navodi kako je za potrebe Ureda predsjednika Vlade sastavljena interna bilješka, a javnost je o sastanku bila obaviještena priopćenjem Vlade.

U priopćenju za javnost navodi se kako je na sastanku Uprava INA-e Vladi prezentirala financijski položaj, vanjsko okruženje, ključne izazove te poslovne planove. Predsjednik Vlade naglasio je da je INA za Republiku Hrvatsku strateška nacionalna kompanija. Istaknuo je kako su održiv sustav proizvodnje nafte i plina, obnova rezervi, širenje poslovanja u jugoistočnoj Europi te moderni rafinerijski sustav, koji će osigurati energetsku sigurnost, prioriteti Vlade Republike Hrvatske. Uprava INA-e je predsjednika Vlade izvijestila da ne postoji odluka o prestanku poslovanja rafinerije u Sisku te da će odluke o budućnosti Rafinerije nafte Sisak i cjelokupnog poslovanja u INA-i biti usklađene s međudioničarskim ugovorom između strateškog partnera i Republike Hrvatske. Usuglašeno je da će se ključne odluke, uključujući i razvoj rafinerijskog poslovanja, donositi u partnerstvu i koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske.

U službenoj bilješci o sastanku predsjednika Vlade Republike Hrvatske s Upravnom INA-e o tijeku rasprave navodi se da je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, mr.sc. Andrej Plenković naglasio važnost INA-e za Republiku Hrvatsku kao strateške nacionalne kompanije, u političkom, gospodarskom i socijalnom smislu.

Istaknuo je kako su održiv sustav proizvodnje nafte i plina, obnova rezervi, širenje poslovanja u jugoistočnoj Europi, radna mjesta zaposlenika INA-e te moderni rafinerijski sustav koji će osigurati energetsku sigurnost, prioriteti Vlade. Iz tog razloga sazvan je i sastanak kako bi se Vlada upoznala s ključnim pokazateljima i planovima poslovanja INA-e u narednom razdoblju.

Potom je predsjednik Uprave INA-e, Zoltan Aldott predstavio članove Uprave INA-e te naglasio kako je Vlada Republike Hrvatske više od dioničara društva. Održao je prezentaciju koja se odnosila na ključne financijske pokazatelje, vanjsko okruženje, izazove te poslovne planove društva. Istaknuo je kako je pad tržišne potražnje za derivatima te pad njihove cijene značajno utjecao na naftnu industriju u proteklim godinama te obrazložio kako gubitak prihoda iz Sirije predstavlja jedan od izazova za poslovanje.

Predstavio je financijske pokazatelje koji su poboljšani u odnosu na 2010 godinu, širenje i modernizaciju maloprodajne mreže, kao i projekt obrade teških ostataka u Rafineriji Rijeka. Naglasio je da je plan INA-e u slijedećih pet godina posvetiti se upstream businessu, odnosno sektoru istraživanja i razvoja. U raspravi koja je uslijedila, predsjednik i članovi Uprave INA-e davali su pojašnjenja koja su se odnosila na viziju razvoja INA-e, način donošenja ključnih odluka za društvo, širenje maloprodajne mreže u jugoistočnoj Europi, modernizaciju rafinerijskog poslovanja, investicije u istraživanje i razvoj te primjerenu podršku Vlade Republike Hrvatske pri ulasku na strana tržišta. Predsjednik Uprave INA-e istaknuo je da nikakva odluka o smanjivanju broja rafinerija u Hrvatskoj nije donesena.

Takva odluka bi zahtijevala kvalificiranu većinu sedam od devet članova Nadzornog odbora te je naglasio da će se ključne strateške odluke donositi u partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske. Hrvatska strana je podsjetila na obveze koje proizlaze iz medudioničarskog ugovora između strateškog partnera i Republike Hrvatske te hrvatskih pozitivnih propisa. Predsjednik Uprave INAe je istaknuo kako se u poslovanju INA-e mora nastaviti s razvojem istraživanja, a da je zadnja značajna stečena koncesija bila u Siriji. Konstatirano je da će se do kraja godine održati izvanredna Skupština INA-e zbog isteka mandata članovima Nadzornog odbora te će Vlada Republike Hrvatske predložiti članove.

U zaključku navedenog sastanka, predsjednik Vlade je još jednom naglasio strateški značaj INA-e, održivog sustava proizvodnje nafte i plina, obnove rezervi te razvoja rafinerijskog poslovanja za hrvatskog gospodarstvo, u skladu s medudioničarkim ugovorom između strateškog partnera i Republike Hrvatske.

Nadalje, iz javno objavljenih podataka proizlazi kako je predsjednik Vlade Republike Hrvatske dana 24. prosinca 2016.g., obavijestio javnost da je u postupku kojeg je Republika Hrvatska pokrenula protiv MOL-a pred arbitražnim sudom komisije Ujedinjenih naroda za medunarodno trgovačko pravo u Ženevi, donesena odluka kojom je arbitražni sud odbio poništiti ugovore sklopljene 2009. godine uz obrazloženje kako nije dokazano da su predmetni ugovori nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Istom prilikom predsjednik Vlade Republike Hrvatske obavijestio je javnost da je donesena politička odluka o povratku INA-e u vlasništvo Republike Hrvatske te da će Republika Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INAi bez da se poveća javni dug Hrvatske.

Nadalje je naveo kako je s ovom odlukom upoznata Predsjednica Republike Hrvatske i predsjednik Sabora ali i mađarska strana kao i da će se otkup odvijati prema već razrađenom modelu koji je financijski održiv i neće povećati javni dug Hrvatske.

Iz javno obavljenih podataka proizlazi kako je dužnosnica Martina Dalić dana 3. siječnja 2017.g., obavijestila javnost da su političke odluke o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOLa u INA-i i nakon toga o listanju 25 posto minus jedne dionice HEP-a na burzi, odluke kojima se jača energetska sigurnost i nezavisnost, pri čemu se otvara mogućnost hrvatskim građanima da sudjeluju u rezultatima poslovanja i razvoja HEP-a kroz cijenu dionica i dividende koje će isplaćivati HEP.

Odluka o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u INA-i pridonosi energetskoj sigurnosti jer omogućava da Hrvatska ponovo stekne pravo i utjecaj na odlučivanje o kretanju rezervi nafte i plina, ali i utjecaj na unaprjeđenje i razvoj energetskih objekata i infrastrukture koji su po Zakonu o energiji objekti od interesa za Republiku Hrvatsku i koje su njihovi vlasnici dužni unaprjeđivati.

S obzirom na dioničke ugovore iz 2009. godine i način upravljanja INA-om koji je uspostavljen nakon toga, danas Republika Hrvatska ovakvu mogućnost nema. Štoviše, MOL koji u cijelosti drži upravljačka prava u INA-i, nije u proteklom razdoblju izvršio ugovorne obveze u pogledu razvoja kompanije, zbog čega rezerve nafte i plina kontinuirano padaju, a kvaliteta energetske infrastrukture se smanjuje. Ova je odluka svakako povezana i s ekonomskom sigurnošću jer je INA najveća hrvatska kompanija čiji je razvoj i rast blokiran, s obzirom da već dugi niz godina nije osigurala niti jednu novu koncesiju za istraživanje ili proizvodnju nafte i plina. Na taj način blokada u razvoju INA-e blokira i usporava rast cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Dužnosnica Martina Dalić nadalje je pojasnila kako ponuda 25 posto minus jedne dionice HEP-a kroz inicijalnu javnu ponudu osigurava jednak utjecaj države na razvoj i budućnost HEP-a kao i danas kada je država vlasnik 100 posto dionica, a omogućava se istovremeno nekoliko važnih pozitivnih učinaka na poslovanje HEP-a. Ti se učinci tiču transparentnijeg poslovanja, kvalitetnijeg i profesionalnijeg upravljanja kompanijom i uklonit će se prostor za „uhljebništvo” jer kompanije izlistane na burzi moraju poštivati veće standarde poslovanja uključujući i standarde zapošljavanja.

Hrvatski građani, mirovinski fondovi i drugi investitori moći će kroz kretanje cijene dionice i dividende koje će isplaćivati HEP ostvariti direktnu korist od budućeg razvoja HEP-a. S druge strane, ovakvim modelom u kojem hrvatska država stječe jednu vrstu imovine, dakle udjele u INA-i, a nudi hrvatskim građanima kupnju dijela druge vrste imovine, udjele u HEP-u, ukupna bilanca državne imovine ostaje nepromijenjena, ali se ostvaruje jedan od bitnih ciljeva ove Vlade, aktivnije upravljanje državnom imovinom. Sve ove odluke i korake dogovaramo i usklađujemo s našim koalicijskim partnerom, a javnosti komuniciramo gotovo u realnom vremenu kako bismo osigurali najveću moguću transparentnost naših odluka.

Iz intervjua dužnosnika Slavena Dobrovića, ministra zaštite okoliša i energetike proizlazi kako je ideju o otkupu MOL-ova udjela u INA-i iz sredstava ostvarenih inicijalnom javnom ponudom dionica HEP-a izložila dužnosnica Martina Dalić.

Uvidom u podatke sudskog registra trgovačkog suda u Zagrebu utvrdeno je da je pod matičnim brojem subjekta 080000604 upisano trgovačko društvo INA industrija nafte d.d. te da je Niko Dalić upisan kao član Uprave navedenog trgovačkog društva. Na temelju podatka o osobnom identifikacijskom broju utvrđeno je da je Niko Dalić suprug dužnosnice Martine Dalić. Iz javno dostupnih podataka proizlazi kako je Niko Dalić imenovan članom Uprave INA-e 2011 .g., u razdoblju u kojem je dužnosnica Martina Dalić obavljala funkciju ministrice financija. Prvi mandat člana Uprave protekao je 31. Ožujka 2015.g., potom je ponovno imenovan članom Uprave za razdoblje od 1. travnja 2015.g. do 31. Ožujka 2016.g. te je zatim ponovno imenovan članom Uprave za razdoblje od 1. travnja 2016.g. do 31. ožujka 2017.g.

Na zahtjev Povjerenstva Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., dostavilo je podatke o imateljima vrijednosnih papira u trgovačkom društvu INA industrija nafte d.d. Iz prikupljenih podataka proizlazi kako je za 49,08207 % udjela u vlasništvu (temeljnom kapitalu) trgovačkog društva INA industrija nafte d.d., kao nositelj upisana Zagrebačka banka d.d. / Unicredit Bank Hungary ZRT — MOL NYRT, a za 44,83552 % udjela kao nositelj upisan je Državni ured za upravljanje državnom imovinom / Republika Hrvatska. Podatci o imateljima preostalih udjela nisu relevantni za predmet ovog postupka.

Iz prethodno navedenog proizlazi da je Vlada Republike Hrvatske donijela političku odluku kojom je otkup udjela MOL-a u temeljnom kapitalu trgovačkog društva INA industrija nafte d.d., definirala javnim interesom Republike Hrvatske te da je dužnosnica Martina Dalić, u obavljanju dužnosti potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta izložila rješenje da se tako definirani javni interes ostvari putem prodaje 25 % minus jedna dionica udjela kojeg Republika Hrvatska ima u trgovačkom društvu HEP d.d. Javni interes kojeg u okviru svojih ovlasti i političke odgovornosti definira Vlada Republike Hrvatske, obrazložen je na način da će se prenošenjem udjela u vlasništvu HEP-a u privatno vlasništvo postići transparentnije poslovanje, kvalitetnije i profesionalnije upravljanje te uklanjanje prostora za „uhljebništvo”.

Javni interes otkupa udjela u trgovačkom društvu INA od MOL-a, Vlada je obrazložila lošim upravljanjem ovom kompanijom u proteklom razdoblju u kojem MOL nije ispunjavao obveze iz Zakona o energiji, kao niti ugovorne obveze u pogledu razvoja kompanije čime je onemogućen razvoj i rast ovog trgovačkog društva, a time i rast cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

S druge strane, obavljanjem funkcije člana Uprave, Niko Dalić ostvaruje svoj privatni interes koji se očituje primarno i izravno u prihodima i drugim pravima koje povodom obavljanja ove funkcije ostvaruje, a potom i u utjecaju koji proizlazi iz mogućnosti sudjelovanja u donošenju odluka.

Uvidom u zbirne podatke evidencije o dohocima i primicima na temelju posebnog ovlaštenja Porezne uprave, obračunom podatka o ukupnom ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada i naplaćenih poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada utvrđeno je kako je obveznik Niko Dalić od poslodavca INA d.d. u 2015.g. ostvario ukupne neto primitke u iznosu od 698.756,42 kn.

Od navedenog iznosa, po osnovi plaće iznos od 668.465,27 kn neto, a preostali dio po osnovi ostalih primitaka koji se isplaćuju uz plaću. U 2016.g. ostvario je ukupne neto primitke u iznosu od 700.703,50 kn. Od navedenog iznosa, po osnovi plaće iznos od 502.764,84 kn neto, a preostali dio po osnovi ostalih primitaka koji se isplaćuju uz plaću.

Iz do sada prikupljenih podataka i dokumentacije ne proizlazi da je u obnašanju dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, dužnosnica Martina Dalić privatni interes svog bračnog druga, kao interesno povezane osobe, stavila iznad javnog interesa niti da je koristila obnašanje javne dužnost radi ostvarivanja privatnih interesa.

Okolnost da bračni drug dužnosnice obavlja funkciju člana uprave INA-e, predstavlja potencijalni sukob interesa u svim situacijama u kojima dužnosnica Martina Dalić u obnašanju dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, ima ovlast sudjelovati u donošenju odluka koje mogu izravno ili neizravno imati utjecaj i na ostvarivanje privatnih interesa njezinog bračnog druga, a time i njezinih osobnih interesa.

Odredbama ZSSI-a propisana je obveza dužnosnika da u situaciji koja bi mogla predstavljati sukob interesa, poduzme sve što je potrebno da svoj privatni interes, ili privatni interes povezanih osoba, odijeli od javnog interesa odnosno da razriješi situaciju iz koje sukob interesa proizlazi, na način kojim se daje prednost zaštiti javnog interesa. Ukoliko dužnosnik propusti pravovremeno poduzeti radnje kojima štiti javni interes, potencijalni sukob interesa može postati stvaran odnosno može nastati situacija u kojoj su privatni interesi ostvareni na štetu javnog.

Povjerenstvo tumači kako osim onih javnih interesa koje je u okviru svojih ovlasti i političke odgovornosti definirala Vlada Republike Hrvatske, javni interes predstavlja i zahtjev da se odluke tijela javne vlasti donese u postupku i na način u kojem je osigurana zaštita od utjecaja privatnih interesa na nepristranost dužnosnika. Nadalje, javni interes predstavlja i zahtjev da se odluke tijela javne vlasti donose uz poštivanje načela transparentnosti, objektivnosti, integriteta i vjerodostojnosti, odgovornosti prema građanima kao i očuvanja povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Navedeno podrazumijeva da se u situacijama u kojima postoje i privatni interesi, poduzmu sve potrebne i primjerene radnje kako bi se osigurao puni legitimitet i opravdanje za one odluke koje se donose u ime tijela javne vlasti, osobito u ime Vlade Republike Hrvatske.

Propust pravovremenog poduzimanja radnji kojima se otklanja svaka sumnja da su na postupanje dužnosnika, a time i na objektivnost odluka u čijem je donošenju dužnosnik sudjelovao, utjecali mogući privatni interesi, upućuje na moguću povredu načela djelovanja i narušava povjerenje građana u način upravljanja javnim poslovima i javnom imovinom.

Iako se povodom stupanja dužnosnice Martine Dalić na dužnost potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, u javnosti problematizirala okolnost da je njezin bračni drug član Uprave INA-e, o čemu je dužnosnica bila dužna voditi računa, iz prikupljenih podataka i dokumentacije ne proizlazi da su u postupanju dužnosnice Martine Dalić u obnašanju dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, poštovani gore opisani standardi i načela obnašanja javnih dužnosti.

Naime, neposredno nakon stupanja na dužnost, upitana na okolnost postojanja sukoba interesa ubog članstva njezinog supruga u Upravi INA-e, dužnosnica je istaknula kako je za navedeno trgovačko društvo nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao resorno ministarstvo te da će se izuzimati iz donošenja svih odluka koje se odnose na personalna pitanja njezinog supruga koja proizlaze iz obavljanja funkcije člana Uprave.

Povjerenstvo prihvaća da bi takvim postupanjem dužnosnica otklonila potencijalni sukob između privatnih interesa njezinog bračnog druga, a time i njezinih interesa te javnih interesa prilikom odlučivanja o ovim pitanjima.

Međutim, iz javno objavljenih podataka proizlazi da je dužnosnica sudjelovala u donošenju političke odluke o otkupu cjelokupnog MOL-ovog udjela u INA-i te da je potom upravo dužnosnica izložila ideju da se sredstva potrebna za ovu transakciju ostvare prodajom dijela vlasništva kojeg Republika Hrvatska ima u trgovačkom društvu HEP d.d.

Iz javno dostupnih podataka nije razvidno tko je i kada donio političku odluku da će se otkupiti udjeli u vlasništvu (temeljnom kapitalu) trgovačkog društva INA industrija nafte d.d., odnosno je li navedena odluka donesena na sjednici Vlade, na užem kabinetu ili na neki drugi način, na koji način i kada je s ovom odlukom upoznata Predsjednica Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog sabora te mađarska strana, pa stoga nije poznato je li i na koji način dužnosnica u tome sudjelovala te je li postupala na način kojim se štiti povjerenje građana da na odluke koje se odnose na trgovačko društvo INA industrija nafte d.d., nisu utjecali privatni interesi odnosno na način kojim se otklanja svaka sumnja da su privatni interesi bračnog druga dužnosnice utjecali na njezinu nepristranost u obavljanju javnih dužnosti.

Iz javno dostupnih podataka nije razvidno niti kada je zaprimljena odluka arbitražnog suda te tko je i kada pripremio i razradio financijski model za otkup MOL-ovog udjela u INA-i, a sve s obzirom na okolnost da je odluka o ishodu arbitražnog spora objavljena dana 24. prosinca 2016.g. te da je javnost istovremeno obaviještena da postoji već razrađeni plan otkupa kojim se neće povećati javni dug.

S obzirom na navedeno, pokreće se postupak radi utvrđivanja je li dužnosnica Martina Dalić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, počinila povredu načela djelovanja propisanih člankom 5. ZSSI-a.

Na temelju članka 39. stavka 5. ZSSI-a Povjerenstvo će potrebne obavijesti, podatke i dokumentaciju zatražiti od nadležnih državnih tijela.
Sukladno članku 39. stavku 3. ZSSI-a poziva se dužnosnica Martina Dalić da u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke podnese pisano očitovanje na odluku o pokretanju postupka kao i na navode iz obrazloženja ove odluke. Slijedom svega navedenog Povjerenstvo je donijelo odluku kao što je to navedeno u izreci ovog akta.

Dostaviti:
l. Dužnosnica Martina Dalić
2. Podnositelj prijave
3. Objava na intemetskoj stranici Povjerenstva
4. Pismohrana

Facebook Komentari