Krstičević o nacionalnoj sigurnosti: Je li trebao tada ministar financija ministru obrane Šušku ili predsjedniku reći čekajmo?

Gost Intervjua tjedna Točke na tjedan bio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane, Damir Krstičević.

15. siječnja obilježava se 25. godišnjica međunarodnog priznanja Hrvatska. Što za Vas znači znači taj dan i gdje ste onda bili?

“Želim čestitati svim ljudima u Hrvatskoj ovaj veliki dan. Taj dan je ogromna većina europskih zemalja priznala je našu Hrvatsku. Kao branitelj tada sam bio na položaju u području Dubrovnika.”

Par mjeseci ranije Dubrovnik je bio žestoko napadan?

“Da, od stane agresora i sjećam se tih trenutaka… To priznanje je za nas branitelje bilo veliko oduševljenje, bili smo jako zadovoljni, to je bio usklik zadovoljstva. Znali smo i prije, ali posebno nakon toga da je Hrvatska na pravom putu. Ti je unijelo svima nama još više vjere i nade da je naš rat obrambeni.”

U to su vrijeme svi su imali velika očekivanja, branitelji posebno. Danas se često baš iz te populacije može čuti “nije ovo ono za što smo se borili”. Je li Hrvatska u tom periodu od 25 godina postigla očekivanja?

“Ja kao branitelj, i mislim velika većina građana, vjerujem da smo izuzetno zadovoljni postignućima. Mi smo danas članica NATO-a, članica EU. To su ogromna postignuća. Imamo svoju hrvatsku državu, imamo svoje institucije koje razvijamo. Uvijek, uvijek se moramo sjećati ogromnog broja ljudi koji su poginuli, uvijek moramo voditi računa da ih nikad ne zaboravimo. Jasno, bilo je određenih grešaka, ali kada pogledamo u suštini, mislim da Hrvatska ima ogroman potencijal i danas kao i devedesetih se svi skupa zajedno moramo uhvatiti i danas boriti, ali razvojnim projektima, investicijama, kako još više uključiti mlade ljude, koji su obrazovani i željni znanja – mislim da je u njima ogroman potencijal i pokretačka snaga i na nama je da ih uključimo.”

Mirne duše kažete “to je ona država za koju sam se borio”?

“Je, to je ta Hrvatska.”

O pravima i položaju branitelja

Je li se Hrvatska u tih 25 godina i kroz izgradnju institucija dovoljno odužila braniteljskoj populaciji?

“Tu želim biti iskren. Mislim da smo maksimalno dali, koliko je država mogla i mislim da moramo biti generalno svi zadovoljni. Ono što jedino mislim, da je ta tranzicija hrvatskih branitelja, da se ona mogla puno bolje napraviti. Ono što nam fali danas… Te ljude, kao što su i ostala razvijena društva učinila, treba integrirati u društvo, uključiti ih u drugu karijeru. Mislim da je u tim ljudima znanje i sposobnost koja je dokazana onda kada je domovini bilo najteže. Onda su ti ljudi korisni i svojoj obitelji, zajednici i mislim da taj dio priče nismo odradili. Ja sada kod sebe u ministarstvu potičem drugu karijeru, imam savjetnike koji su u drugoj karijeri. Mislim da treba potaknuti te ljude na rad, na stvaranje. Oni koji to mogu jer naravno ima onih koji stvarno ne mogu i o njima naša Hrvatska mora voditi računa.”

Kad su u pitanju privilegije branitelja, je li Hrvatska dala dovoljno? Trebaju li branitelji recimo sada, ako dođe do prodaje HEP-a dobiti 7 posto dionica koje neki traže?

“Želim još jednom ponoviti – hrvatski branitelji su temelj moderne hrvatske države. Bez njih danas sigurno ne bismo živjeli u miru i slobodi. To je za mene svetinja, a drugi dio odgovora… Država je tu da maksimalno izanalizira sve ono što je najbolje i napravi ono što je najbolje za našu Hrvatsku. Hrvatska država mora biti iznat svih nas.”

Pitanje je može li država materijalno odvojiti neka sredstva, ali ovdje je i pitanje načela. Do kada branitelji trebaju imati određene privilegije u odnosu na druge građane. Doživotno? Neki smatraju da je bila dužnost svakoga braniti zemlju.

“Hrvatski branitelji su temelj moderne hrvatske države.”

Treba li to naplatiti?

“Opet kažem, hrvatski branitelji su temelj moderne hrvatske države i mislim da zajedno, svi skupa trebamo graditi našu Hrvatsku.”

Smatrate li, kao i neke braniteljske udruge, da prava branitelja treba ugraditi u Ustav?

“Mi imamo zakon, ali vjerujte mi, puno je pitanja… Ja sam ministar obrane i puno pitanja trebate postaviti ministru branitelja. Moji prijatelji, suborci… Idemo zajedno to znanje i potencijal iskoristiti, idemo se svi zajedno usmjeriti u hrvatsku budućnost i gledati kako da ju zajedničkim radom učinimo boljom.”

Kako ste spomenuli, drugu karijeru je našao i Ante Gotovina. On je Vaš savjetnik je li on taj uspješni primjer nekoga tko je nakom rata i nakon haške epizode našao tu drugu karijeru?

“Pa je. Znamo koliko je Gotovina, pa i dio drugih generala, dao u tu borbu za istinu, koliko je ona trajala. Meni je drago da je on tu pokazao jednu vjerodostojnost, jednu čast i konačno, oslobađajućom presudom vratio se u Hrvatsku kao slobodan čovjek i želim mu uspjeh u drugoj karijeri. Ona je normalna stvar. Vojnici imaju ta znanja, menadžerska znanja. Pa i ja sam 16 godina bio u drugoj karijeri. Ima u Hrvatskoj puno primjera toga. Ja sam ga zamolio da mi bude savjetnik jer volim u procesu donošenja odluka slušati. Znamo da on ima ogromna znanja, menadžerska znaja, iskustvo… Ona su potrebna u izgradnji još boljeg sustava sigurnosti. On ga je gradio, a mi ga sada gradimo za današnje sigurnosne rizike.”

Proračun Ministarstva narastao za 9 posto, ali još nije dovoljan

Nakon niza godina je proračun Ministarstva branitelje je narastao i to za 350 milijuna kuna, odnosno oko devet posto.

“Meni je u početku drago da smo konačno, nakon osam godina, zaustavili taj pad. 2008. proračun je bio 5,4 milijardi, odnosno 1,5% BDP-a. 2016. je bio 4,22 milijarde, otprilike 1,17% BDP-a. Vidite… U osam godina proračun je pao skoro 26%. U vojsci nije bilo sindikata, ljudi nisu mogli nastupati u javnosti, boriti se za bolji standard hrvatskog vojnika, za neka prava.”

Ipak je riječ o kriznim godinama i drugi su resori trpjeli, nije samo vojska bila na udaru. Izdvajanja za vojsku i dalje su na nekoj europskoj rasini. Zašto nam sada treba više novca? Je li Hrvatska sada posebno ugrožena?

“Stvar je i naše odgovornosti za sigurnost. Moramo svi skupa voditi računa. Svaka pametna, odgovorna država vodi računa o svojoj sigurnosti. Mormao pratiti sigurnosnu situaciju. Vidimo sada sigurnosnu situaciju u okruženju. Mi je moramo pratiti, moramo biti odgovorni, znati da bez sigurnosti, bez stabilnosti nema ni razvoja, rasta… Ja vas podržavam, jasno da trebaju svi resori… Niti jedan nije toliko izgubio kao mi. Čak 26 posto! Na taj način je hrvatskom vojniku, koji je donio slobodu, oduzeto na neki način i dostojanstvo. Drago mi je da je ova Vlada konačno zaustavila taj pad. Mi smo sada na 1,23 posto BDP-a, a preporuka NATO-a je da bude 2%. Mi smo još daleko od toga.”

Ni druge države EU ne ispunjavaju taj uvjet, Eurostatovi podaci govore da je prosjek 1,2% BDP-a.

“Ima onih koje ispunjavaju, pet država, a ogroman broj je u sredini. Mi smo se sada pomakli u tom pravcu prema gore i na nama je odgovornost. Meni je bitno… Želim da 2017. godina bude godina vojnika. Želim na neki način skupa sa svojim timom vratiti dostojanstvo hrvatskom vojniku. Želim da ti uvjeti života u vojarnama budu kvalitetniji, da smještajni kapaciteti, restorani budu veći.”

A plaće?

“Pa jasno. I o tom segmentu standarda moramo voditi računa. Moramo imati motiviranog vojnika jer vojnik radi razliku. I u devedesetima nismo imali ni opreme ni sredstava, znam kako nam je bilo. Međutim, imali smo vojnika koji je bio motiviran, domoljub i koji je bio osposobljen i spreman obraniti svoju državu. Hrvatska vojska je brend. Mi imamo pobjedničku hrvatsku vojsku koju smo zajedno stvarali. Priznati smo i od strane saveznika i od partnera. Normalno da se i mi u hrvatskoj vojsci moramo prilagođavati novim potrebama, novim okolnostima i moramo ono što je bitno za nas – biti bolji, brži i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju.”

Moderne prijetnje i ugroze

Tko nam predstavlja prijetnju?

“Pa pogledajte. Mi smo vidjeli da se paradigma sigurnosti značajno promijenila. Danas ne očekujemo klasičnu vojnu prijetnju, međutim imamo danas nove ugroze, nove rizike s kojima je suočeno suvremeno društvo pa tako i hrvatsko društvu.”

Govorite li možda o hibridnom ratu koji je spominjala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović?

“Imamo hibridnog djelovanja, globalnog terorizma, kibernetičke prijetnje, razne izbjegličke valove, migracijske krize, elementarne nepogode… Prema tome, imamo danas na neki način te nekonvencionalne oblike i sve to traži sposobnost, traži neke nove sposobnosti. Nama u hrvatskoj vojsci neke osobnosti s kojima smo pobijedili 95. godine ne trebaju, ali trebaju nam nove sposobnosti da možemo uvijek pružiti sigurnost našem čovjeku, pružiti sigurnost našoj Hrvatskoj i to je naša zadaća koju sada sprovodimo.”

Od ugroza koje ste spominjali što Vas zapravo najviše brine, što je najveća ugroza sigurnosti Hrvatske. Nauoružavanje Srbije? Brine li vas ono?

“Ne. Pogledajte, Srbija i svaka druga država brinu o svojoj sigurnosti na način kako one misle da je najbolje i u sklopu svojih nacionalnih interesa. Hrvatska u tome ne sudjeluje, u utrci u naroužavanju. Mi imamo svoj dugoročni plan razvoja od 2015. do 2024., imamo strategijski pregled obrane i prema tome itekako odgovorno pratimo situaciju u bližem okruženju, pozorno pratimo situaciju. Razvijamo sustav sigurnosti i vjerujte mi, Hrvatska nikad više neće biti u poziciji da bude ugrožena od bilo koga.”

Brine li Vas situacija s Republikom Srpskom? Javne najave Milorada Dodika da planira odcijepiti taj dio od BiH možda već 2018.? I brine li Vas činjenica da Dodik uživa zaštitu, naklonost Rusije?

“Pogledajte, mi smo kao hrvatska vojska, ja kao odgovoran čovjek, fokusirani na sebe, na svoj sustav sigurnosti, zato i sada radimo na temeljnim strateškim dokumentima koji su nam potrebni. Svaka odgovorna država i vlada rade na tome. Ova vlada se krenula baviti sa sigurnosti. Jasno da je ekonomija ključna, pratimo sva ta događanja u našem bližem okruženju, ali vjerujte mi, na nama je najveća odgovornost da uvijek budemo spremni na sve te ugroze i rizike s kojima je suočeno hrvatsko društvo.”

Govorili ste o promjeni paradigme u svijetu, a velika promjena dolazi i s Donaldom Trumpom. Pribojavate li se na neki način slabljenja NATO-a jer je Trump najavio manja ulaganja SAD-a?

“Ne bih rekao da će biti slabiji. Mislim da će biti u izvršenju svoje zadaće koja mu je postavljena, ta priča će ići. Na posljednjem summitu u Varšavi, željeli smo se se prilagoditi novoj sigurnosnoj situaciji, razgovarali smo kako osnažiti poziciju NATO-a i kolektivnu sigurnost, kako te vrijednosti još više da budu prožete u okvir svih NATO država. Vjerujem da će američka administracija imati nove prioritete, ali naći ćemo načina da se suradnja popravi.”

Je li potrebno jačanje europske zajedničke obrane, stvaranje vlastite vojske?

“Mislim da je to komplementarno područje. I danas surađuju u puno operacija i procedura i mislim da se ta suradnja možemo još više srediti. To je zajednička odgovornost za mir.”

U Varšavi je dogovoreno i da ćemo slati naše vojnike u Litvu, na istočne granice EU?

“Mi smo u Varšavi deklarirali tu sposobnost da želimo sudjelovati s jednom satnijom u Litvi u okviru njemačke borbene skupine i trenutno radimo zajedničke sastanke s Njemačkom, radimo na interoperabilnosti s njemačkim snagama. To je na Hrvatskom saboru da odluči.

Kakva je to akcija? Provokacija prema Rusiji?

“Ne, naši dečki koji idu gore idu u sigurnost. Želimo pridonositi sigurnosti, stabilnosti. Savez želi ojačati stabilnost i naša zadaća sigurno nije provokacija niti neka agresija prema Rusiji ili bilo kojoj drugoj državi.”

Mislite li da će se hladnoratovska paradigma mijenjati s izborom Trumpa? Najavio je zatopljenje odnosa s Rusijom?

“Vrijeme će pokazati. Mislim da svi skupa, Trump i Putin imaju odgovornost i vjerujem da će učiniti sve da se ta situacija popravi.”

Vidite li Vi kao i predsjednica određenu sigurnosnu opasnost u regiji zbog nekih trendova jačanja radikalnog islama u BiH?

“Mi to pratimo. Opet kažem, ova Vlada sustavno pristupa tom problemu. Zato smo krenuli u jedan proces, to je sustav domovinske sigurnosti. Formirali smo koordinaciju sustava domovinske sigurnosti. Želimo uvezati sve te sposobnosti koje se bave sigurnosti, da zajednički radimo. Vojska, policija, diplomacija, HGSS, vatrogasci… Vidjeli ste rezultat te koordinacije. Vidjeli smo na primjeru Izraela. Njihov premijer Netanyahu je u četiri sata poslijepodne kontaktirao našeg predsjednika Vlade i zatražio mogućnost da pomognemo. Vrlo brzo smo prošli proces donošenja odluke i pokazali sposobnost brzog donošenja odluke i već ujutro su naši piloti bili u Izraelu. I vidjeli smo da su tamo pokazali tu sposobnost hrvatskog vojnika koji pristupa zadaćama maksimalno fokusirajuće i humano. To je rezultat te koordinacije. U ovoj vladi smo otišli i u drugi korak – izradu Strategije nacionalne sigurnost. Mi smo krenuli s procesom, formirali povjerenstvo. Želimo kroz tu strategiju sustavno postaviti sustav sigurnosti. Najprije treba reći ovo su naši nacionalni interesi, ciljevi koje želimo ostvariti, onda reći ovo su rizici s kojima se susreće društvo i onda reći ove sposobnosti nam trebaju da se nosimo s tim ugrozama. Mi očekujemo da ćemo taj dokumenat napraviti do petog mjeseca. U proces izrade želimo uključiti jako puno stručnjaka i neovisnih stručnjaka. Tako da i tu strategiju želimo implementirati kroz Zakon o sustavu domovinske sigurnosti.”

Domovinska sigurnost

Kada se kaže domovinska sigurnost, onda se odmah sjetimo američkih serija. Taj pojam sa sobom nosi višak sigurnosti, ali manje sloboda i manje ljudskih prava. Hoće li tako biti i u Hrvatskoj?

“Neće. Za mene, za nas u Hrvatskoj… Imali smo takav sustav u Domovinskom ratu, tamo smo ga razvili. Vi ste vidjeli tu sinergiju svih sastavnica sustava. Sada ga samo želimo napraviti i za novo vrijeme. Za mene sloboda i sigurnost nisu u sukobu nikako. Mi želim napraviti partnerstvo za sigurnost. Odgovornost za sigurnost je proširena. Država ima najveću, ali mi u taj proces želimo uključiti privatni sektor, civilno društvo, udruge, građane… Kroz uvezanost svih nas mi možemo smanjiti ranjivost našeg društva na sve ugroze i rizike s kojima smo suočeni. ”

Da bi sustav bio efikasniji treba li zapovijedanje biti centralizirano?

“Taj novi sustav treba uvezati i napraviti sinergiju i koordinaciju. Novi sustav mora imati sposobnosti predviđanja ugroza i rizika, na osnovu toga i preddjelovanja. Moramo napraviti strateške dokumente, to je ključna priča. Moramo imati bolju koordinaciju, sinergiju. Proračuni su mali, vidite da imamo problema. Moramo udružiti resurse. Bitan je krizni menadžment. Kad se dogodi štetni događaj… Mi ne vidimo sada neprijatelja, ne vidimo opasnost, ugrozu koja ugrožava naše vrijednosti, naš stil života. Imali smo tri krizna događaja: Gunju, Kornate i izbjegličku krizu.Ta tri krizna događaja su u datom trenutku testirala našu sposobnost, sposobnost države da pruži sigurnost ljudima.”

Kako je prošla država na tom testu?

“Vidite i dan danas da se nosimo s nekim posljedicama. Postavljamo pitanja jesmo li mogli reagirati brže, jesmo li što naučili. Napravili smo detaljnu analizu sustava, napravili smo SWOT analizu. Napravili smo i PEST analizu. Iz tog dijela smo razvili da je taj koncept domovinske sigurnosti hrvatski odgovor na sve ugroze i rizike.”

Očekujete li novi migrantski val i je li Hrvatska za njega spremna? Postoji li mogućnost da Hrvatska postane hotspot?

“Mislim da ne postoji ta mogućnost, ali sigurno da moramo pratiti situaciju, surađivati sa susjednim državama.”

Susjedne države na granicu postavljaju žicu?

“Reagirat ćemo mi pravovremeno. Bitno da imamo infromaciju, pratimo situaciju i bitno da je naš obavještajni dio vrlo aktivan i da to prati i da možemo pravovremeno reagirati.”

Zasad ne prijeti takva mogućnost?

“Ne prijeti.”

O kupnji helikoptera

Puno se priča o zrakoplovstvu. Rekli ste da idemo u nabavku zrakoplova, a mnogi dvoje ima li dovoljno novca za to. Ministar financija Zdravko Marić rekao je da se ne mora žuriti. Postoji li konsenzus u samoj Vladi? Pa onda i na političkoj sceni?

“Mislim da postoji suglasje cijelog hrvatskog državnog vrha. U ovom slučaju i predsjednice republike i predsjednika Vlade koji su rekli da nam ta sposobnost treba. ja kao ministar obrane također moram reći da ta sposobnost Hrvatskoj treba. Svaka država koja vodi računa o svom suverenitetu, o svojoj neovisnosti ili se smatra državom, mislim da ima tu borbenu komponentu.”

Slovenija ju ne želi? Ona tu uslugu plaća?

“Plaća i to po jako velikoj cijeni prema tome i to košta. Što se tiče Hrvatske, ne smijemo zaboraviti devedesete kad je Hrvatska bila razoružana i operacije koje smo izveli… Bljesak i Oluja, Bljesak je za 31 sat napravljen, a Oluja za 81. Ne bi bile napravljene bez ogromne potpore naših hrvatskih pilota. Ti su dečki skupa s kopnenom vojskom timski donijeli slobodu, donijeli su mir. Kada pogledate danas, Hrvatska ima 113.000 kvadrata neba. To treba netko čuvati. Ja znam da je situacija s proračunom takva kakva je, no moramo znati… Hrvatska preko 100 godina ima tradiciju ratnog zrakoplovstva. Hrvatska pobjednička vojska, ratno zrakoplovstvo… Nije isto imamo li tu sposobnost ili nemamo tu sposobnost.”

Mislite li da ćete uvjeriti ministra financija da je to nešto što je prioritet, kad je riječ o ulaganjima?

“Moramo odgovorno izanalizirati cijelu situaciju. Vidjeti, naći načina kako zajedno to riješiti. Ako je pitanje sigurnost, a ja smatram da bez sigurnosti i stabilnosti nema razvoja… To je naš odnos prema svim generacijama. Što su neke stvari funkciji nacionalne sigurnosti kao što će sad biti postrojba hrvatske vojske u Vukovaru. To je poruka. To je funkciji nacionalne sigurnosti. To je moj odnos, naš odnos prema generacijama koje dolaze.”

Nacionalni interes je i INA i kurikularna reforma… To je puno zahtjeva, a do prije nekoliko mjeseci su nas iz Vlade uvjeravali da moramo stezati remen. Otkud sredstva za sve to?

“Sve je ovo bitno, međutim opet kažem… Sigurnost! Ulaganje u sigurnost je ulaganje u vlastiti prosperitet, u budućnost. I ovaj dio nabave se može povezati s razvojem, s gospodarskim razvojem. Mi moramo stručno izanalizirati cijelu situaciju. Moramo donijeti tu odluku, ta nam sposobnost treba. To je isto kao i devedesetih, da je pokojnom predsjedniku Tuđmanu ministar financija rekao ne trebamo formirati Zbor narodne garde ili imamo vremena za formirati Zbor?! Bi smo imali danas Hrvatsku? Je li trebao tada ministar financija ministru obrane Šušku ili predsjedniku reći čekajmo?! Neke stvari su nacionalna sigurnost, to je naša obaveza, odnos prema budućnosti.”

O kojoj veličini ulaganja je riječ? Eskadrila, to je 12 aviona? Je li to odlučeno?

“Nije odlučeno, proces je otvoren. Te odluke su se prije 10, 15 godina trebale donijeti. Nisu, sve se odlagalo. Mi smo došli sada da tu odluku moramo donijeti ili tu sposobnost ćemo imati ili tu sposobnost nećemo imati. Ja smatram da je za hrvatsku vojsku ta sposobnost ključna. Nama treba ta sposobnot koja je 30, 40 godina. Bez te jedne eskadrile hrvatska vojska nije ista. Nama je potrebna da bi Hrvatska uvijek bila sigurna zemlja. Mi u ovoj godini moramo sagledati sve i odnijeti odluku. Ja smatram da nam je ta sposobnost potrebna. Učinit ću sve u poziciji da mi sagledamo sve načine rješavanja tog pitanja. Da vidimo kako pametno uključiti sve opcije, nikoga isključiti i stvarno da po metodologiji zaključimo što nam treba.”

Govori se u najjeftinijoj varijanti o 300 milijuna eura, u sukupljoj 700, 800. Često je dolazilo do mita i korupcije kada se govorilo o javnoj nabavi. Kako ćete osigurati transparentnost?

“Svojim dolaskom sam rekao, ne želim se baviti prethodnicima, mislim da je svaki napravio najbolje što je mogao. Ja želim biti fokusiran na danas. Zadaća mi je još više osnažiti hrvatsku vojsku, želim da se hrvatska vojska pravilno razvija, da u svakom trenutku budemo spremni izvršiti zadaće koje su postavljene pred hrvatsku vojsku. Vi znate da hrvatska vojska ima jako puno zadaća gdje pomažemo civilnim institucijama, vidjeli smo oko poplava, požara. Želimo pomoći našim ljudima, mi želimo biti spremni. U ovom dijelu oko nabave, mi smo pozvali cijeli odbor, cijelo antikorupcijsko vijeće, civilno društvo, prezentiramo plan nabave za 2017. Želimo da je sustav transparentan, da bude praćen i želimo da taj sustav bude pošten i da bude u funkciji da hrvatski vojnik zakonski dobije sva sredstva potrebna za rad.”

Gdje su zapele pancer haubice i što je s ophodnim brodom koji je već trebao biti isporučen?

“Za haubice traju tehnička ispitivanja koja su bitna. Ja želim da to sve bude sigurno. Prva će do kraja veljače biti u Hrvatskoj, a do kraja godine svih 12. Što se obalnog ophodnog broda tiče, bio sam neki dan u Splitu, upoznat sam s dinamikom projekta, ima određenih kašnjenja, ali po svemu sudeći taj bi brod trebao u moru biti ove godine.”

Facebook Komentari