Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek otklanja bojazni: Hrvatska će uvesti euro – Nikad!

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek govorila je za N1 o hrvatskoj ekonomiji, proračunu, ulasku u euro i privatizaciji državne imovine.

Prigovorila je vezano za privatizaciju HEP-a i kupnju Ine to što se još uvijek rasprava o tim pitanjima ne vodi na dovoljno analitičnoj razini.

“U ovom trenutku država je vlasnik otprilike trećine ukupnog hrvatskog korporativnog sektora. To nije mali iznos imovine. Uključena su tu i mnoga infrastrukturna poduzeća, zbog čega to i jest velik. S obzirom da smo u zadnjih 25 godina bili svjedoci uglavnom izrazito lošem upravljanju državnim poduzećima, što vrijeme više prolazi sve sam sklonija stavu da sve što nije od strateškog interesa za RH treba na neki način treba prodati, privatizirati i prepustiti privatnom interesu. Naravno, ne infrastrukturna poduzeća, ne prirodne monopole, nikako prodavati infrastrukturu”, kazala je.

Vlada si oslabila pregovaračku poziciju
Postoji 1.300 poduzeća koja su u pretežitom ili djelomičnom vlasništvu države i za neke od njih nema racionalnog obrazloženja zašto su u državnom vlasništvu. Za primjer navodi Kaštelanske staklenike, odnosno nije joj jasno je li državni interes proizvodna salate kod Splita.

Ustvrdila je i da je za MOL pozitivno što je arbitraža ovako završila, pa i na burzi.

“Naravno, svaka takva pobjeda kompanije se računa, kao velika poslovna pobjeda koja jača kompaniju. Pogotovo ako nakon takvog rezultata spora slijedi objava hrvatske Vlade koja rezolutno najavljuje kupnju dionica Ine, čime si ona automatski pogoršava pregovaračku poziciju ako doista želi kupiti te dionice”, kazala je.

Slaže se da politička neizvjesnost može imati veliki učinak na ekonomske rezultate, što dokazuje i ekonomska znanost. Zato smatra da je politička stabilnost potrebna, dok je kod nas vrlo podijeljena i teško nam je imati stabilnu Vladu. Zato se pribojava da ćemo sve češće imati eskalacije nestabilnosti.

Previše igrača na političkoj sceni
No, podsjeća da smo, kada smo u prošlosti imali privid političke stabilnosti, također imali široke koalicije, a sve stranke su se morale zadovoljiti pozicijama u ministarstvima i javnim poduzećima.

“Na taj način segmentirate upravljanje državom i imovinom i ne možete ni imati sustavni pristup rješavanju temeljnih nagomilanih ekonomskih problema i onda, naravno, ni takva prividna stabilnost ne može davati optimalne rezultate. Po mom mišljenju bilo bi puno bolje da imamo jednu jaku političku stranku, koja bi bila sposobna provoditi ekonomsku politiku, umjesto ove situacije kad imamo puno igrača”, kazala je Vizek. No, zaključuje po tom pitanju da nam je politička sudbina da plaćamo i da ćemo nastaviti plaćati cijenu fragmentiranih vlada.

Neoprezan proračun
Komentirala je i negativne izglede za Hrvatsku koje prognozira kreditna agencija Moody’s.

“Ima elemenata i za pozitivnu i negativnu ocjenu”, kazala je. Ekonomska aktivnost se popravlja, ali nedovoljno brzo da bi pokrila jaz između Hrvatske i zemalja EU koje su dohodovno ispred nje, ali ni Hrvatske i zemalja regije koje su nekad bile daleko, daleko siromašnije od Hrvatske, barem gledano po godišnjem dohotku.

“Zapravo nas Rumunjska prestiže. Mi smo od treće najbogatije bivše socijalističke zemlje na samom početku tranzicije postali druga najsiromašnija zemlja 25 godina kasnije”, kazala je Vizek. Da bi se samo vratili na prijašnje pozicije potrebne su daleko veće stope rasta, a to iz sadašnje perspektive izgleda vrlo teško. S druge strane, ekonomija jest stabilna i proračun se dobro puni.

“No, on sâm kada se uzme u obzir cikličko stanje u kojem se nalazimo je vrlo, vrlo neoprezan. U ovom periodu kad je situacija dobra i kad bi si trebali stvarati fiskalni prostor za buduće krize – mi smo ipak visoko zadužena zemlja, koja treba štedjeti da bi se dug smanjio – mi smo se opet bacili u javnu potrošnju, a nije izvjesno da ćemo je isfinancirati i da ćemo ostvariti planirani deficit”, kazala je, dodajući da zato razumije ocjenu Moody’sa.

Bez kontrole nad vlastitom sudbinom
Upitana je zatim o cijeni zaduživanja Hrvatske, kojoj ove godine dolazi 27 milijardi kuna na naplatu.

“Trenutno su i dalje jako povoljni. Vjerujem da ćemo imati sreće i da ćemo dio glavnice uspjeti refinnacirati relativno povoljno, najviše zbog toga što Europska centralna banka nastavlja s programom kvantitativnog olakšanja što utječe na kamatne stope u cijeloj Europi. No, nije dobro da mi ovisimo o tome što će neka druga centralna banka napraviti da bismo znali svoju sudbinu. Bilo bi puno, puno bolje da možemo vlastitu sudbinu kontrolirati uz pomoć vlastitih odluka. Na žalost, mi više takvu kontrolu nemamo”, kazala je.

Nikada

Za kraj je komentirala planove guvernera Hrvatske narodne banke i premijera da Hrvatska što prije uđe u eurozonu, odnosno kakvi su nam izgledi po pitanju rokova uzme li se u obzir stanje javnog duga.

“Bojim se da, s obzirom na javni dug, mi na euro ne možemo uopće računati. Upravo je to najveći problem našeg proračuna”, kazala je. Na potpitanje o na koje je vremensko razdoblje mislila, Vizek odvraća rezolutno:

“Ma nikad. Ako imate javni dug od 85 posto BDP-a, a potreban vam je javni dug od 60 posto kako biste uveli euro, a ne vjerujem da će vam Europska komisija popuštati na način kako je popuštala drugim zemljama periferije… One su ušle u eurozonu i posljedicama toga i dan danas svjedočimo. S obzirom na naš raskorak, morali bismo uštedjeti 25 posto BDP-a i otplatiti tekučeg javnog duga kako bismo bili sposobni uvesti euro. Da bismo to napravili, morali bismo ostvarivati kumulativne suficite proračuna u iznosu od 25 posto BDP-a u sljedećem razdoblju da bismo došli u tu situaciju. S obzirom da smo zemlja koja u 25 godina ni jednom nije uspjela zabilježiti bilo kakav suficit državnog proračuna, onda mislim da vam to najbolje govori o našem uvođenju eura. Formalno, to je vrlo, vrlo teško i neizvjesno”, kazala je Vizek.

Facebook Komentari