VIDEO Rasprava o uvođenju eura: Saborski zastupnik Goran Aleksić oštro je napao HNB i DORH

Kada će Hrvatska uvesti euro? Hoće li Jean Claude Juncker nakon izlaska Britanije iz Unije olabaviti stroge kriterije i sve preostale države koje još imaju nacionalnu valutu na brzinu uvesti u eurozonu kako bi ih čvršće povezao. Što uopće donosi uvođenje eura? Hoće li skočiti cijene kako se to dogodilo u drugim državama? Hoće li pojeftiniti krediti i pasti kamate kada više ne bude valutne klauzule? Hoće li od ulaska u eurozonu profitirati uvozni lobi ili će se naši izvoznici prilagoditi novoj situaciji? Odgovore na ova i druga pitanja večeras su emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala dali ministar financija Zdravko Marić, Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, viceguverner HNB-a Michael Faulend, saborski zastupnik Stranke narodnog i građanskog aktivizma Goran Aleksić i bivši ministar financija Slavko Linić.

Godišnje izdvajamo 12 milijardi kuna za kamate na javni dug. Iznos koji je veći od cijelog proračuna ministarstva obrazovanja plaćamo samo za kamate. Kazao je to ministar financija Zdravko Marić. Upozorio je kako smo činom pristupanja Europskoj uniji preuzeli obavezu uvođenja eura, samo je pitanje kada ćemo to učiniti. Da bismo u tome uspjeli moramo ispuniti niz kriterija nakon kojih nas čeka period prismotre. Najvažniji i najizazovniji kriterij smanjenje je javnog duga. Intencija Vlade i mene kao ministara nije samo smanjivanje javnog duga zbog ispunjavanja kriterija, već jer je on ključan makroekonomski izazov. U konačnici euro bi nam donio i dobrih stvari, dodao je ministar. Euro umjesto kune je dobra međunarodna komparacija. Kada smo mi bili na razini kamatnih stopa kao Slovačka imali smo slično gospodarstvo, oni su u međuvremenu uveli euro i danas su naša gospodarstva neusporediva. No ne samo zbog valute već svega što su morali učiniti kako bi ga uveli, zaključio je ministar.

Na pitanje hoće li nam se uvođenjem eura dogoditi grči scenarij, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević kazao je kako je siguran da bi Grcima danas bilo lakše da nisu uveli euro. Grci bi devalvirali svoju valutu ali kako imaju euro to ne mogu učiniti. Jakovčević smatra da se ništa loše ne bi dogodilo kada bi se članice Europske unije vratile svojim valutama. Mislim da će euro zona jako teško uspjeti. Citirajući nobelovce za ekonomiju upozorio je kako Eurozona nije optimalno područje kad jedino Njemačka ima rast BDP-a a svim ostalima padaju.

Saborski zastupnik Goran Aleksić oštro je napao HNB i DORH. Banke su na temelju nezakonitih kamatnih stopa 1. 1. 2014. odredile fiksne marže. Uzele su nezakonitu kamatnu stopu od 5, 6 posto, uzeli su euribor ili libor koji je bio oko nule. To HNB gleda mirno. To Vlast gleda mirno, a to je nezakonito. Kamatni parametri prema članku 1022. prema Zakonu o obveznim odnosima moraju se ugovoriti s dužnicima. Ponovno je upozorio kako su protiv banaka zbog van ugovornih djelatnosti podignute tužbe. Postoji odredba da ako će banke to napraviti van ugovorno, a sve su napravile van ugovorno da će se kazniti s 80 do 200 tisuća kuna. DORH do dana današnjeg nije pokrenuo taj postupak, ali pokreće postupke zbog crtanja grafita. HNB, Ministarstvo financija i Vlast ne rade svoj posao, zaključio je.

Na pitanje je li UniCredit banka pokrenula arbitražu protiv Hrvatske u Washingonu, ministar financija kazao je kako po tom pitanju nema novosti. I dalje je otvorena opcija o mogućnosti rješenja van sudskim putem. Osobno smatram da ako možemo pronaći rješenje koje će biti na obostrano zadovoljstvo da je to sigurno jer na taj način anuliramo visoke troškove suđenja i posrednika u tim procesima, ali o tome još ne mogu komentirati. Na to je profesor Jakovčević kazao kako je nemoralno da Sud u Washingtonu traži naknadu za konverziju švicarskog franka. Ovdje se radi o jednom toksičnom proizvodu koji su banke lansirale i kad se dogodilo zlo, porast tečaja Franka, onda su prebacili sve na dužnike, zaključio je.

Bivši ministar financija Slavko Linić smatra kako Hrvatska ne bi trebala žuriti s uvođenjem eura. Imamo fiskalne nestabilnosti, mali broj zaposlenih i mali broj proizvodnje a veliki javni dug. Dodao je kako politika Vlade da što prije pristupimo pokretanju postupka za uvođenje eura, znači da Vlada ima program kako povećati zaposlenost i industriju. Nismo mi spremni bez obzira na politiku predsjednika Europske komijsije Jeana-Claudea Junckera da sve zemlje članice koje još nisu uvele euro to učine što prije, zaključio je Linić.

Premda često svjedočimo napisima da će uvođenjem eura porasti cijene, s tim se ne slaže viceguverner HNB-a Michael Faulend. 2002. kada se euro dovodio inflacija zbog uvođenja eura je bila 0,2%. Osjećaj rasta cijena je subjektivni dodao je, jer su proizvodima koje svakodnevno kupujemo porasle cijene, ali su se one ubrzo i stabilizirale. Upozorio je kako statistiku treba gledati šire. Ne možete gledati samo porast cijena u prvih 2 mjeseca nakon što je euro uveden, nego je treba gledati kroz neko razdoblje od godinu dana.

Facebook Komentari