Burno oko osnivanja Povjerenstva za suočavanje s prošlošću: Letica za, Klasić protiv

Ad

O osnivanju Povjerenstva za suočavanje s prošlošću u Pressingu su govorili povjesničar Hrvoje Klasić i sociolog Slaven Letica.

Kada će se osnovati Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću? Može li se u Hrvatskoj konačno zaustaviti verbalni pa i aktivistički rat između takozvanih crvenih i crnih?

Klasić:

Vidjet ćemo kad se osnuje, Povjerenstvo još nismo ni osnovali, a bilo je najavljeno prije par tjedana. Nisam shvatio zbog čega je bilo sugerirano njegovo osnivanje, ali ima smisla ako će se baviti povješću, a ako će to biti Povjerenstvo za “Za dom spremni”, to nam ne treba. To je ustaški pozdrav, a ne nikakvi starohrvatski pozdrav. Da bi se povjesničari s različitih znanstvenih aspekata odredili nad određenim razdobljem, takvo se povjerenstvo ne može složiti u dva tjedna.

Letica:

Treba obaciti cinizam i stupiti u dobroj vjeri toj ideji. Hrvatska je iz 20. stoljeća izašla s nezavršenom povijesti, u Prvom svjetskom ratu smo izgubili 150 tisuća ljudi, o tome se nije pričalo do devedesetih godina. Nerješen je Prvi i Drugi svjetski rat, posebno komunistički poredak.

Kroz osnivanje Povjerenstva postji li način da se provede neka meka lustracija?

Klasić:

“Ne može se lustracija provesti u Hrvatskoj. Kod nas većina ljudi ne zna što taj pojam znači, ne znači lustracija nikakvo kažnjavanje. Ona se događa u tranziciji iz totalitarističkog u demokratski sustav. Mislim da se sada to ne može provesti. Ne možemo se uspoređivati s Češkom jer je dogodio Domovinski rat. Ima ljudi koji su bili SUP-ovi inspektori, ali i koji u kasnije bili u Domovinskom ratu. Hoće li se njih lustrirati?

Letica:
Hrvatska ne može ići dalje ako ne provede na neki način inventuru povijesti.

Klasić:

Hrvatska povijest 20. stoljeća je vrlo kompleksna, ne možemo uzimati nulte godine koje nama odgovaraju. U vrijeme najcrnjeg staljinizma što je bio Franjo Tuđman? Ako idemo s lustracijom, što ćemo reći studenutima i učenicima da je Tuđman bio oficir Narodne armije?

Letica:

On to nikada nije negirao. Vi povijesti pristupate emocionalno, odmah se zapalite.

Je li ovo smo povjesničarska tema ili postoji i politički dio te prča, koji će biti utjecaji tog Povjerenstva i koji su rokovi. Mi imamo lijeve i desne povjesničare, možda se neće složiti?

Letica:

Kad ljudi sjednu mogu se složiti. Pod geslom “Smrt fašizmu sloboda narodu” je osuđen Alojzije Stepinac, ako uzmete njegovu sudbinu da je bio zločinac, a da će danas sutra biti svetac, vidite da nešto morate napraviti.

Zašto ne bi osnovali Povjerenstvo za ubudućnost ili Povjerenstvo o iseljavanju? Zašto opet Povjerestvo za povijest, što za nas znači ako se ta priča sanira, hoće li porasti BDP?

Klasić:

Povjerenstvo za budućnost imamo, biramo svake četiri godine vladu, a koliko se time bave, to je sad druga stvar. Konsenzus mora biti postignut o broju zločina i žrtva, ali dok postoje vaše i naše žrtve i zločinci, i da su naše žrtve veće od vaših, nema ništa od toga. Treba reći tko je bio zločinac, a tko žrtva i u Jasenovcu, i u nekim garažama u Osijeku ili na Manjači. Žrtva je žrtva, a zločin je zločin.

Tuđman je krenuo s pričom o pomirenju, ali ništa od toga nema niti nakon 20 godina. Zašto?

Zato što nije napravljen taj posao, od kojeg ni sada možda neće biti ništa. Ovu inicijativu bi trebalo prihvatiti, iako se možda ništa neće dogoditi.

Kakva je situacija u BiH i Srbiji, tamo je bilo rehabilitacija četničkog pokreta.

Klasić:

Srbija ima veliki problem sa sučavanjem s prošlošću, četnički se pokret doživljava kao antifašistički, a što on nikako nije bio. Kod nas su udžbenici iz povijesti devedesetih godina bili katastrofa, ali su se sada promijenili.U Srbiji nije tako. Znam puno ljudi tamo koju misle da ne treba veličati Miloševića ili Dražu Mihailovića.

Letica:

Četnički pokret je hibridni pokret, oni rehabilitraju sve, čak su promijenili i strukturu svojih svetaca.

Klasić:

A mi smo ulicama davali ime Mile Budaka.

Letica:

Oni su izgubili ratove, i zato se njima teže nositi s povješću nego Hrvatima i Slovencima.

Je li došlo do inflacije pojma fašizam?

Letica: To je izabrani generički pojam za različite totalitarne fenomene ovog doba, a govori se sve češće i o liberalnom fašizmu. Pokušao sam i Denisu Kuljišu pokazati da je on takav liberalni fašist. Danas je relativizacija svačega. Novija istraživanja pokazuju da su nostalgije zdrastveno profitabilne bez obzira radi li se o političkoj nostalgiji, glazbenoj…

Koriste li se previše pojmovi Jugoslaven, četnik, socijalist?

Klasić: Ja ne vidim… Žalosno je da 25 godina nakon rata je netko za Jugoslaviju i četnike. Kad govorimo o budućem konceptu Jugoslavije, mi zanemarujemo pitanje zašto bi itko uopće htio biti s nama. Ja to ne vidim. Žalosno je bilo kad se Freda Matića, Vargu i Kotromanovića prozivalo Jugoslavenima a bili su u ratu. Netko tko je rođen ’45 u Jugoslaviji može to osjećati kao svoju zemlju. Zašto da nekome osporavamo tako nešto. Takav netko je mogao biti i potpuno apolitičan.

Letica: Kad bi se mene pitalo ja bih dopustio sve te pojmove. Problem je što je ta zemlja napravila agresiju prema BiH, Hrvatskoj i Sloveniji.

Što je sa Slovenijom, tamo se neke jame iskopavaju…

Klasić: Podržavam istraživanje zločina. Slovenija je bila drugačija priča i u Jugoslaviji. Ona je bila jedno homogeno društvo. Slovennija je bila uvijek drugačija zbog onoga kako je ušla i svog potencijala… I tamo postoje oni koji su bili domobranci koji su bili partizani.

Letica: Veliki dio javnosti nije razumio zašto se mi nismo priključili pokretu otpora kad su tenkovi krenuli na Sloveniju ali mi smo znali da je u Srbiji Milan Kučan s Miloševićem potpisao papir o pravu slovenije na odcjepljenje.

Što očekivati od Povjerenstva za suočavanje s prošlošću. Nekako kao da je zapelo?

Klasić: Mislim da taj posao moramo ostaviti generacijama koje nemaju apsolutno nikakvog emocionalnog odnosa prema tom vremenu. Ja mislim da studenti rođeni 90-tih oni mogu… Mladi i stranci često isti događaj potpuno drugačije gledaju. Ja ne bih to Povjerenstvo. Dao bih u znanost puno novaca i pokretao bih projekte da povjesničari rade teme komunizma, socijalizma, 2. svj. rata.

Letica: Ja sam optimist za to Povjerenstvo. Ja mislim da treba pričekati dva tjedan da se formira da vidimo kakvo će mu biti poslanje i tko će dobiti mandat te kakve će derivate staviti pred Sabor. To što to ide malo sporije je za mene argument za, a ne protiv. Kad bi se mene pitalo mislim da bi dobro bilo da budu uključeni multidisciplinarni stručnjaci. Trab to biti tim ne jako politiziranih ljudi nego oni koji su u drugom planu kad su u pitanju dnevno politči događaji. To povjerenstvo neće startati od nule.

Facebook Komentari