Tragedija u Cetinskoj krajini, meningokokna sepsa uzela je život šestomjesečnom dječačiću

Tragedija u Cetinskoj krajini, meningokokna sepsa uzela je život šestomjesečnom dječačiću, piše Slobodna Dalmacija.

Bolest se prenosi kapljičnim putem, a meningokok izvan ljudskog tijela vrlo brzo ugiba, pa se ne može prenijeti preko predmeta. Meningokokna sepsa, a posebice njen progresivni oblik, nastaju kada meningokok uđe u krv. Fulminantni oblik većinom se javlja kod malene djece i smrtnost je izrazito velika, čak do 95 posto. Najčešći znakovi su osip po tijelu koji se pretvara u modre mrlje, kao i točkasto krvarenje po koži na potkoljenicama i trupu.

Nakon nešto više od dvije godine vrlo vjerojatno se na širem području Splita ponovno pojavila meningokokna sepsa, koja je ovog puta, nažalost, uzela mladi život, piše Slobodna Dalmacija.

U ponedjeljak ujutro je na Hitni prijam KBC-ove Klinike za dječje bolesti primljen šestomjesečni dječačić iz okolice Sinja koji nije davao znakove života. Iako su bolnički pedijatri i anesteziolozi odmah pristupili reanimaciji, bebi nije bilo spasa.

Vanjskim pregledom uočeni su osip i modre mrlje po tijelu koje su znak da se kod oboljele osobe vrlo vjerojatno radi o meningokoknoj sepsi. S tom dijagnozom tijelo je i upućeno na obdukciju koja će se obaviti na Patologiji, pa bi za desetak dana mogao biti potvrđen uzrok smrti.

Kako neslužbeno doznaje Slobodna, dijete je kod kuće imalo povišenu temperaturu i iako je majka odmah nakon pogoršavanja situacije pozvala Hitnu pomoć, smrtonosna bolest se razvila u vrlo kratkom vremenu, što, naravno, nitko nije mogao predvidjeti, pogotovo što je epidemija gripe u punom jeku. Budući da je povišena temperatura pratiteljica svih sličnih oboljenja, nije se mogao naslutiti crni scenarij.

Posljednji slučaj tog teškog i vrlo često smrtonosnog oboljenja pojavio se sredinom prosinca 2014. u Omišu, kada je obolio i uspješno se oporavio učenik drugog razreda Osnovne škole “Josip Pupačić”.

Takve sreće nisu bili trogodišnjakinja iz okolice Sinja i 16-godišnjak iz Makarske koji su 2009. godine, u razmaku od samo dva mjeseca, preminuli u obiteljskom domu odnosno u KBC-u.

Tijekom nekoliko proteklih godina prosječno je u našoj zemlji od meningokokne sepse godišnje obolijevalo od 45 do 50 osoba, a najčešće su na udaru opasne bakterije bila djeca, i to ona sa specifičnom slabošću imunosnog sustava. Bolest se, srećom, najčešće ne širi sa zaraženog na druge osobe.

Meningitis se pojavljuje s vrlo visokom temperaturom, malaksalošću, gubljenjem apetita, glavoboljom, treskavicom, mučninom, povraćanjem i ukočenošću vrata, pri čemu oboljela osoba bradom ne može dotaknuti prsište, a može doći i do poremećaja svijesti.

Riječ je o upali moždane ovojnice, koja se razvija češće nego sepsa, te su kod meningitisa bolje prognoze za ozdravljenje i preživljavanje jer je smrtnost znatno manja.

Meningokokna sepsa, a posebice njen progresivni oblik, nastaju kada meningokok uđe u krv. Fulminantni oblik većinom se javlja kod malene djece i smrtnost je izrazito velika, čak do 95 posto.

Za meningokoknu sepsu je uobičajeno i točkasto krvarenje po koži oboljele osobe, najčešće po potkoljenicama i trupu. Ta krvarenja na pritisak ne blijede, a slični simptomi pojavljuju se i na unutarnjim organima i u sluznicama, pa oboljela osoba umire od zatajenja organa.

I kod meningitisa i kod meningokokne sepse liječenje se provodi antibioticima i obvezan je boravak u bolnici. Čim se utvrdi da je netko obolio od tih dviju opasnih bolesti, epidemiolozi izlaze na teren i idu u “potragu” za osobama koje su bile u kontaktu sa zaraženim, a budući da je u pravilu riječ o djeci, potrebna je dodatna skrb za članove njihovih obitelji, te kolege iz vrtića ili škole.

Tada se tim osobama, uz preporuku epidemiologa, daje poseban antibiotik koji oni primaju dva dana. Inkubacija traje od dva dana do 10 dana, pa se bakterija u slučaju zaraze brzo pojavi kod nekog drugog. Bolest se prenosi kapljičnim putem – govorom, pljuckanjem, ljubljenjem, sekretima iz usne šupljine i kapljicama iz dišnog sustava.

Meningokok izvan ljudskog tijela vrlo brzo ugiba, pa se ne može prenijeti preko predmeta. Bolest se češće javlja zimi i u rano proljeće, pa stručnjaci poručuju kako tada uvijek možemo očekivati pojedinačne slučajeve. Inače, protiv meningokoka se moguće zaštititi cjepivom, ali kod nas se gotovo uvijek pojavljuje bakterija grupe “B” za koju cjepivo – ne postoji, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook Komentari