Guverner HNB-a Vujčić upozorava: Era niskih kamata, pa i na kredite u eurima je pri kraju

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić komentirao je za Novu TV odluku Ustavnog suda u slučaju švicarskog franka poručivši kako je era niskih kamatnih stopa pri kraju.

Tema koja je obilježila ovaj tjedan je odluka Ustavnog suda o slučaju švicarski franak, praktički je sve vraćeno na Vrhovni sud. Udruga Franak već je proglasila pobjedu, predsjednik Ustavnog suda je u Dnevniku Nove TV rekao da to sve može završiti na Europskom sudu. Vjerojatno ste analizirali cijelu presudu, što će se događati?

Ono što smo mi shvatili proučavajući presudu zbog procesnih razloga vraća Vrhovnom sudu odluku obrazloženja odluke o primjenjivosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima i to je nešto oko čega će se Vrhovni sud morati ponovno očitovati, donijeti dodatnu presudu i onda očekujemo dodatna obrazloženja.

Moj je dojam da su banke u ovom slučaju u lošijoj poziciji, s obzirom i na europsku praksu, nego štediše?

Pustimo sudu da kaže što misli o tome.

Užasno ste suzdržani oko toga. Mislite li da je možda bolji neki dogovor ili je sve završeno?

Mislim da će biti potrebe za dogovorom, to uopće nije u pitanju. Mislim da se već sada razgovara i pokušava dogovoriti.

U kojem smjeru?

To vam isto tako ne mogu reći. I tu moram biti suzdržan. Jednostavno, to su stvari koje ne mogu javno komentirati.

Država i banke?

Da.

Kod ovih dogovora, o kojima kažete da ne možete govoriti, ako bi se postigao dogovor, kada očekujete da bi on mogao biti zaključen?

Ni to ne mogu reći.

Bi li bilo pametno i racionalno da se to sljedeće godine zatvori?

Mislim da bi to svakako trebalo očekivati iduće godine.

Spominjući kraj godine i ekonomska očekivanja, naznačili ste jedan drugi problem koji je u Hrvatskoj opasniji za sve vlade, da je vrijeme jeftinog kapitala završeno. Kad očekujete da će početi rasti kamate na eure, s obzirom na to da će američke Federalne rezerve iduće godine dvaput povećati kamate, a slijedom toga će ih i Europska središnja banka povećati? Neminovno ćemo sljedeće godine imati veće kamate na eure i u Hrvatskoj.

Vrijeme onako niskih kamatnih stopa i položaja monetarnih politika koje smo imali do sada, isteklo. Što se Europske centralne banke tiče, ona do kraja 2017. godine zadržava ovu monetarnu politiku, znači ne planira dizanje kamatnih stopa. Možemo reći da vjerojatnost da ćemo imati tako benigno financijsko okruženje s toliko niskim kamatnim stopama središnjih banaka, polako dolazi kraju.

To znači će da krajem 2017. vrlo vjerojatno doći do povećanja kamatnih stopa od strane Europske središnje banke, a onda će se to preliti i na Hrvatsku?

To je opet nešto što ja ne mogu najavljivati. To će reći Europska središnja banka.

Ali to je logično. Neminovno je da će i kod nas rasti kamate, onda će se svaki građanin koji ima kredit pitati koliko će realno rasti kamate za njihove kredite. Postoji li neka procjena koliko bi mogle rasti kamate u Hrvatskoj na kredite u eurima?

Rekao bih kratkoročno ne, ali srednjoročno definitivno postoji takva opasnost. O tome sam pričao još prije dvije godine.

To je, praktički, od 2018. godine?

Recimo od 2018. godine i mislim da je dobro što je reakcija potrošača na te najave, koje je HNB dao, bila ta da sada traže fiksne kamatne stope. Ako gledate kredite koji se izdaju u 2016. godini, oni su pretežno s fiksnom kamatnom stopom. Ili do razdoblja dospijeća ili više njih barem u onih početnih pet godina. I sve više su u kunama. Danas su ovi krediti o kojima pričamo pretežno u kunama i s fiksnim kamatnim stopama, što je dobro jer se time potrošači štite od kamatnog rizika, ne samo od valutnog.

Znači da je u dugoročnom razdoblju pametnije je uzimati kredite u kunama s fiksnom kamatom?

To je ono na što sam ljude upućivao u smislu rizika. Ali nikad nikome ne kažem da uzme taj kredit, u toj valuti i s takvom kamatom jer mogu i ja biti u krivu. Ne želim da mi netko poslije kaže da sam mu krivo rekao, da bi bolje prošao da je uzeo kredit u drugoj valuti ili s varijabilnom kamatnom stopom.

Ali na sami rast kamata vi kao HNB ne možete nikako utjecati?

Možemo, kao što vidite mi smo s ekspanzivnom monetarnom politikom doveli do toga da je došlo do snažnog pada kunskih kamatnih stopa.

Na eure ne možete?

Ne.

U sljedećoj i u 2018. godini imat ćemo rast od tri posto, najmanje utjecajem hrvatskih vlada, više zbog Europe i svega, ali se moraju napraviti reforme. Ali njih nema. Znači li to da od 2019. možemo strepiti da opet možemo ući u krizu ako se ne naprave reforme?

Ako se ne naprave reforme definitivno su veliki rizici da, kad se promijeni situacija na međunarodnom financijskom tržištu, ukoliko u toj situaciji i dalje imamo relativno visoke razine vanjskog i javnog duga – oni će padati, ali neće padati jako brzo – da se u toj situaciji, bez dovoljnog rasta BDP-a, znači bez tih strukturnih promjena koje bi digle potencijalno stopu rasta BDP-a, opet nađemo u situaciji koja nije laka.

Ova je Vlada, kao i prethodne, pokazala da strateških reformi nema i da je ovo očito maksimum što svaka Vlada misli napraviti, malo sitnih poteza. Na što smo onda osuđeni kao zemlja?

Iskreno se nadam da nismo osuđeni na nedostatak reformi i da će se one konačno početi provoditi. Moramo biti svjesni da su one apsolutno neophodne. Kad usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Europske unije, mi smo strukturno najlošija, a u nekim područjima skoro najlošija ekonomija. Tako ne možemo dugoročno ostvarivati rast i povećavati bogatstvo stanovništva u Hrvatskoj. To treba shvatiti i oko toga treba postići konsenzus u društvu.

Politika je, zapravo, sretna – izašli smo iz recesije, osobna potrošnja raste, gotovo da pozivaju građane da troše, banke su sretne jer su građa počeli uzimati kredite… Tu matricu smo imali prije krize i uletjeli smo u krizu. Opet nam se ponavlja loš film.

To je rizik i na to treba sada paziti zato što će se ti osnovni pokretači rasta micati prema osobnoj potrošnji, ali je opet veliki problem ako će se samo na tome bazirati rast jer on onda neće moći prijeći razinu od oko tri posto. A s obzirom na razinu naših dugova i na potencijalni rizik od rasta kamatnih stopa, nama je potrebno više stopa rasta.

Guverner ste još godinu i pol. Imate li ambicije odraditi još jedan mandat ili mislite da je šest godina sasvim dosta voditi i kontrolirati monetarni sustav ove zemlje?

Mislim da je sada prerano o tome govoriti. O tome ćemo govoriti kad dođe vrijeme.

Ako politika krene stiskati?

Znate da ja ne reagiram na stiskanje politike.

Ali vi kičmu nećete savijati?

To nikada.

Aleksićeva reakcija na intervju šefa HNB-a: Nastavljamo, da se konačno prekine manipuliranje Vujčića i banaka

Facebook Komentari