U Saboru se raspravlja o prijedlogu Zakona o javnoj nabavi. Bile su već uobičajene stanke na početku po drugim temama.
Pauza do 15 sati
Tijek rasprave
”Dosta je već toga rečeno i uvijek polazim s osnove kad se rade neki zakoni, sam sebi postavljam pitanje pa ga postavljam i vama je li u izradi zakona rađena kakova simulacija provedbe postupka sa svim preprekama na koje se može naići i kakav je vremenski period potreban da se dođe do konačnog cilja”, rekao je Branko Hrg.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a govori Josip Borić.
”Ovaj zakon jedan je veliki iskorak i nakon porezne reforme šalje se u saborsku proceduru zakon o javnoj nabavi kao dio programa rada Vlade, ali prije svega je on reforma javne nabave kao važnog dijela učinkovitijeg funkcioniranja javne uprave”, rekao je.
”Mi iz stranke Pormijenimo Hrvatsku smatramo da je riječ o važnom području. To je veliki izvor korupcije i trošak za proračun. Ovaj prijedlog Zakona će predstavljati određeno poboljšanje, mi ga gledamo na tri segmenta. Imamo veliki broj članaka i stranica i teško je to pratiti. Kažu da sve što je prenormirano zna izazvati probleme. U tom kontekstu smatramo da su moguće financijske uštede u iznosu preko 2 milijarde kuna”, rekao je Ivan Lovrinović koji se, kaže, želi fokusirati na bagatelne nabave.
”Time smatramo sve nabave do 200 tisuća kuna kad nije potrebno provesti procedure koje se provode za takozvane velike nabave. Fokusirat ću se na bagatelne javne nabave koje su 2014. iznosile 10,5 milijuna kuna. To je ogroman iznos i molim vas ako nešto zovemo bagatelnim nabavama, a sudjeluje s 25 posto u ukupnim nabavama, to znači da je to vrlo važan segment”, kaže.
”Osjećam se prevareno od strane vas, osjećam se prevareno jer sam vam postavio vrlo jednostavno pitanje, hoće li novi zakon o javnoj nabavi svu javnu nabavu staviti na jednu stranicu. Umjesto odgovora na moje izravno pitanje, vi ste odabrali da mi ne odgovorite, nego da me samo izignorirate. Ali niste izignorirali samo mene nego sve ljude koje zanima transparentnost. Zbog ovakvih netransparentnih procesa novac koji se otimao od građana prelijeva se u ruke zna se koga. Stoga vam molim da mi odgovorite na pitanje”, rekao je Pernar ministrici Dalić.
”Ja vas nisam ignorirala nego ste vi proučavali svoj mobitel dok sam odgovarala na pitanje. Ponovit ću odgovor, na internetskim stranicama Narodnih novina vidjet ćete ikonu elektronički oglasi javne nabave i kroz tu ikonu moći ćete vidjeti sve natječaje o javnoj nabavi, registre ugovora i druge podatke kako od interesa za opću javnost tako od interesa onih koji sudjeluju u postupku javne nabave”, odgovorila mu je Dalić.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja, imenjak svetog Nikole, u utorak je na blagdan tog omiljenog sveca koji djeci nosi darove, kolegama u Saboru podijelio Krampusove šibe, koje po tradiciji dobivaju oni koji kroz godinu nisu bili dobri.
Naš Nikola nam je podijelio šibe, nadam se da će nam to biti poticaj da radimo kvalitetnije i da ne povrijedimo jedni druge, poručio je potpredsjednik Sabora Gordan Jandroković, zahvalivši se Grmoji na ‘darovima’.
Počela je rasprava o javnoj nabavi. Ministrica Martina Dalić dala je dodatno obrazloženje.
”Ovim se zakonom ispunjava obveza RH u preuzimanju pravne stečevine EU-a, ali što držim još važnijim je da se kroz ovaj zakon ugrađuju iskustva koja smo stekli do sada. Ovim zakonom osigurava se fleksibilizacija javne nabave”, rekla je Dalić.
”Nekoliko je bitnih osobina zakona. Prva među bitnim osobinama je uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija”, rekla je Dalić i dodala kako ekonomski najpovoljnija ponuda postaje obavezna.
Glasovac (SDP) vladajućima: Zaštitite dignitet hrvatske znanosti i obranite Odbor za etiku
SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac poručila je u utorak vladajućima da javno kažu namjeravaju li ugasiti saborski Odbor za etiku u znanosti, jer se “drznuo preispitivati znanstveni rad ministra obrazovanja”, a ako tomu nije tako, pozvala ih je da zaštitite dignitet hrvatske znanosti i stanu u obranu članova tog odbora.
“Moramo im osigurati nesmetan rad, zaštititi od svake vrste pritisaka i omogućiti im da promptno, bez obzira o kome se radilo, rade svoj posao i čuvaju dignitet i dostojanstvo hrvatske znanosti i vjerodostojnost znanstvenika”, poručila je Glasovac nakon stanke koju je zatražila u Saboru o toj temi.
Podsjetila je kako je početkom godine Sabor jednoglasno podržao izvješće o radu tog odbora tijekom 2014. i 2015. godine. “Svi zastupnici su se složili da možemo biti sretni što nakon duljeg razdoblja, kad odbor nije funkcionirao, imamo saziv koji konačno radi svoj posao, kao i da treba jačati njegovu ulogu u promicanju moralnih i etičkih načela”, istaknula je.
Kazala je i kako su predsjednik Odbora Vlatko Silobrčić i dva člana ostavke podnijeli zbog brojnih političkih pritisaka na njihov rad, a u ponedjeljak je rektorski zbor iz Mostara zatražio od hrvatske Vlade da razriješi članove cijelog odbora. “To što gospodin Silobrčić nije predsjednik, kao ni dva člana, ne znači da Odbor ne radi. Treba predložiti nove članove kako bi odbor nastavio sa svojim radom”, rekla je SDP-ova zastupnica.
Aleksić: Očekujem da Ustavni sud bude na razini zadatka vezano uz tužbu za “švicarac”
Goran Aleksić (Klub zastupnika Živog Zida i SNAGA-e) napomenuo je kako će Ustavni sud tijekom predstojeća dva tjedna odlučiti o ustavnoj tužbi koja je lani podnijeta protiv revizije Vrhovnog suda u dijelu koji se tiče valutne klauzule švicarski franak, a kojom se traži da se odluka Vrhovnog suda poništi u dijelu koji se tiče valutne klauzule, jer ona, rekao je, nije u skladu s pravom EU.
Izrazio je nadu da će u tom smislu Ustavni sud biti na razini svog zadatka. “Ne možemo prejudicirati njegovu odluku, ali nadam se da će biti na nivou svoga zadatka”, poručio je.
Aleksić je podsjetio i kako je prošlog tjedna u organizaciji Udruge Franak zagrebačkom Općinskom udu predana suparničarska tužba dvojice euro dužnika u kreditima s valutnom klauzulom.
Hrelja: Vlada je propustila ispraviti nepravdu prema umirovljenicima
Silvano Hrelja (HSU) upozorio je, pak, kako je Vlada prošli tjedan propustila ispraviti nepravdu prema umirovljenicima koji mirovinu primaju iz susjednih zemalja. Porezna uprava ima dvostruke kriterije djelovanja, poručio je Hrelja i naveo da, ako netko prima .000 tisuće kuna mirovine iz Hrvatske, a 1.600 iz BiH ili Srbije, Porezna uprava to zbraja i izdaje rješenje da se takav građanin oslobađa plaćanja poreza, jer je to ukupno ispod 3. 800 kuna. Međutim, upozorio je, ako netko prima 2.000 kuna iz Hrvatske i 2.000 iz Slovenije onda slučaj nije takav, već se tada, kaže, sredstva iz Slovenije tretiraju kao drugi dohodak i ne plaća se porez samo na razliku od 3.800 do 4.000 kuna, nego se plaća porez na ukupan iznos od 2.000 kuna.
“Takav umirovljenik umjesto 24 kune poreza plaća 240 kuna svaki mjesec, deset puta preplaćuje iznos svoga poreza, da bi tek u veljači mogao ispuniti zahtjev za povrat više uplaćenih doprinosa”, istaknuo je HSU-ov zastupnik. “Zanima me jesu li tako s porezom u preplati i veliki igrači, vlasnici velikih trgovačkih lanaca, ili to vrijedi samo za obične smrtnike”, dodao je Hrelja.
Umirovljenike koji su mu već pisali zbog tog problema pozvao je da ponove svoje dopise, najavivši da će “svaki, ali baš svaki” dopis kao zastupničko pitanje slati ministru financija dok se to ne riješi.
Spomen-ploča u Jasenovcu, odnos prema totalitarnim režimima, problem švicarskog franka, oporezivanje inozemnih mirovina te Odbor za etiku u znanosti teme su po kojima je nekoliko klubova u utorak, na početku saborskog zasjedanja, zatražilo stanke.
O tim bi temama trebali progovoriti SDSS, HDZ, SDP, Živi zid, HSU nakon 10 minutne stanke koju je odredio predsjedavajući Sabora.
