HGK je počela s analizama izvoznih tržišta, kojima želi potaknuti interes hrvatskih tvrtki za pojedina područja. Prva takva analiza je – Bugarska-država rastućih poslovnih mogućnosti.
„Za Hrvatsku je pitanje izvoza ključno kada se govori o većim stopama gospodarskog rasta, a njegovo povećanje moguće je ostvariti otvaranjem novih tržišta ili većim prisustvom na postojećima, pri čemu je nužno prepoznati potencijale pojedinih tržišta. Stoga smo započeli s izradom analiza pojedinih tržišta kojima želimo potaknuti interes naših tvrtki za ta područja i time širenje robnog izvoza.
Bugarsku navodimo kao jedno od tržišta s dobrim potencijalima za plasman hrvatskih proizvoda, jer unatoč trenutno relativno niskoj vrijednosti izvoza na to tržište, pojedini pokazatelji upućuju na postojanje sklonosti prema hrvatskim proizvodima na tom tržištu. Pored utjecaja članstva u EU na bolje izvozne mogućnosti, kao ključne čimbenike potencijalnog rasta izvoza na bugarsko tržište vidimo očekivani gospodarski rast Bugarske u kombinaciji s visokom uvoznom ovisnošću te u podudaranju strukture uvoza Bugarske i proizvodnje u Hrvatskoj (gdje visoke udjele zauzimaju strojevi i uređaji, električna oprema te kemijska i farmaceutska industrija). Znatan prostor za rast izvoza imaju i proizvodi hrvatske prehrambene industrije, osobito delikatesni proizvodi poput ribljih prerađevina i maslinova ulja.
Hrvatska gospodarska komora putem informativne usluge TENDERI HGK, omogućuje tvrtkama pristup dostupnim informacijama o konkretnim poslovnim prilikama na inozemnim tržištima, pa tako i na tržištu Bugarske. Informacije o bugarskom tržištu pružaju se i tvrtkama na zahtjev. Prema pristiglim upitima tijekom 2016. godine poduzetnike iz Hrvatske najviše su zanimali kontakti izvođača radova, distributera opreme za lov, sigurnosne opreme, oružja i streljiva, marketinških agencija, tvrtki koje se bave zdravom hranom, tvrtki koje se bave reciklažom polietilena te distributeri vapna i vapnenih proizvoda.
Hrvatska gospodarska komora i Bugarska trgovinska i industrijska komora zajednički organiziraju dolazna / odlazna izaslanstva, odnosno forume, u kojima sudjeluju gospodarstvenici, predstavnici tvrtki i institucija obiju zemalja,“ komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Bugarska-država rastućih poslovnih mogućnosti
Bugarska je u posljednjem desetljeću značajno napredovala u razvoju institucija, poslovnog okruženja i administrativne infrastrukture, što najzornije pokazuje napredak u rangu na ljestvicama globalne konkurentnosti i lakoće poslovanja, koje izrađuju svjetske institucije za većinu zemalja. U usporedbi s Hrvatskom, Bugarska ima povoljniji rang na objema ljestvicama, stoji u analizi.
Prema lakoći poslovanja („Doing Business“ Svjetske banke), prema kojoj je za 2017. godinu rangirano 190 država svijeta, Bugarska je bila na 39. mjestu – četiri mjesta ispred Hrvatske. Deset godina prije, među 155 je zemalja bila na 62. mjestu, dakle, znatno je napredovala, iako su i dalje ispred nje sve posttranzicijske zemlje EU10, osim Hrvatske.
U okviru Indeksa, najbolje je rangirano područje zaštite prava manjinskih dioničara, a najlošije dobivanje električne energije (lakoća pristupa električnoj mreži). U odnosu na Hrvatsku, Bugarska ima najveću prednost u segmentu izdavanja građevinskih dozvola, gdje je bolje rangirana od Hrvatske za čak 80 mjesta.
Bugarska ima stabilan porezni sustav s niskim opterećenjima. Jedna je od triju europskih zemalja koje ni u vrijeme financijske krize nisu povećavale porezne stope.
Udio poreza i doprinosa u BDP-u (27,8%) jest, uz rumunjski (27,7%), najniži u okviru EU, što upućuje na nisku razinu opterećenosti gospodarskih subjekata i kućanstava. Stopa korporativnog poreza od 10% u Bugarskoj najniža je među zemljama EU. Slično je i s porezom na dohodak fizičkih osoba koji se plaća po stopi od 10% („flat rate“).
Standardna stopa PDV-a je 20%, a postoji i snižena stopa od 9% koja se primjenjuje za hotelski smještaj i kampove. U okviru promocije ulaganja, Bugarska nudi porezne olakšice i oslobođenja te druge stimulativne mjere za poželjne investicije i projekte usmjerene na slabije razvijena područja.
Tako investicije više od pet milijuna BGN, koje kreiraju više od 20 radnih mjesta, mogu biti u razdoblju od dvije godine oslobođene plaćanja PDV-a na uvoz potrebne opreme.
Stopa korporativnog poreza iznosi 0% ako se ulaže u regiju u kojoj je nezaposlenost 25% viša od prosjeka zemlje, a u okviru tog poreza postoji i mogućnost otpisa troškova istraživanja i razvoja te ubrzana amortizacija od dvije godine za računala i novu opremu za proizvodnju.(detaljnije informacije o porezima mogu se dobiti na internetskoj stranici bugarskog ministarstva financija: http://www.nap.bg/en/page?id=1).
Sedam od deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bugarske dolaze iz EU. To su najveća gospodarstva u Uniji – Njemačka i Italija, susjedne zemlje – Mađarska, Rumunjska i Grčka te Nizozemska i Španjolska. Među zemljama izvan EU, Bugarska najviše uvozi iz Rusije (pretežno sirovu naftu), Turske (plastiku, strojeve i uređaje, električnu opremu) i Kine (strojeve i uređaje, električnu opremu).
Bugarska je iz Hrvatske u 2015. godini uvezla tek 0,2% ukupne vrijednosti svog uvoza (prema podatcima bugarskoga Nacionalnog statističkog instituta). Hrvatska je u 2015. godini u Bugarsku izvezla 0,6% vrijednosti ukupnog izvoza. Taj udio se u posljednjih desetak godina kretao između 0,3% i 0,6%, bez nekoga naglašenijeg trenda. Vrijednost izvoza ipak pokazuje lagani trend povećanja od 2011. godine, sa znatnijim rastom u 2014. i 2015. godini, koji se može pripisati pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
Najveći dio izvoza RH u Bugarsku odnosio se u 2015. godini na šećer, mineralna gnojiva, nove automobile, duhan i kombajne. Pritom se najviše isticao izvoz šećera koji je činio 13,4% ukupnog izvoza. Promatrano u posljednjih nekoliko godina, šećer, mineralna gnojiva, automobili i duhan imali su i najveći rast u strukturi izvoza prema Bugarskoj, dok se istodobno znatno smanjio izvoz naftnih derivata i plina.
U posljednjih nekoliko godina, među najvećim izvoznicima u Bugarsku su proizvođači šećera, Petrokemija, Same Deutz-Fahr
Žetelice, L’Oreal Adria, Pliva i INA. Premda je Bugarska osamnaesto izvozno tržište za Hrvatsku, među članicama EU, relativno je dobro pokrivena hrvatskim izvozom u usporedbi s ostalim članicama EU.
Kada se govori o potencijalima rasta izvoza Hrvatske u Bugarsku, mora se napomenuti znatna povezanost između strukture uvoza Bugarske i proizvodnje u Hrvatskoj gdje visoke udjele zauzimaju strojevi i uređaji, električna oprema te kemijska i farmaceutska industrija.
Premda je ovakva podjela dosta široka, ipak je podloga za detaljniju analizu potreba bugarskog tržišta. S obzirom na rast standarda u Bugarskoj, znatan prostor za rast izvoza imaju i proizvodi hrvatske prehrambene industrije, osobito delikatesni proizvodi poput ribljih prerađevina i maslinova ulja. Takvi bi se proizvodi mogli pridružiti Podravkinoj Vegeti koja je
najpoznatiji hrvatski brand na bugarskom tržištu.
Jedan od mogućih načina otvaranja bugarskog tržišta jest prisustvo na sajmovima. Bugarska ima nekoliko većih i značajnih sajmova, pri čemu se izdvaja Međunarodni tehnički sajam u Plovdivu koji se održava krajem rujna. Hrvatska je među pet zemalja čiji izlagači od početka sudjeluju na ovom 130 godina starom sajmu. Hrvatsko Veleposlanstvo u Bugarskoj, u skladu sa svojim iskustvima, preporučuje sudjelovanje na navedenom sajmu u Plovdivu te na dvama međunarodnim sajmovima hrane i pića, od kojih se jedan održava u studenomu u Sofiji, a drugi u veljači u Plovdivu.
