Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Velibor Mačkić za TNT je analizirao je dobit banaka, koja je u prvom tromjesečju 2016. godine iznosila čak pet milijardi kuna.
Što to govori o konverziji kredita u francima, za koju su bankari navodili da će im štetiti, upitan je. Uobičajena dobit se, naime, vratila u manje od godinu dana, a ispostavilo se da su katastrofične prognoze bile neutemeljene.
“Da, čini se da je tako. Pravo pitanje je zašto se to radilo. Banke gurale svoj interes, kroz interesnu skupinu – Hrvatku udrugu banaka – koja je to konstantno ponavljala. Pritom se zaboravljalo da je u tom odnosu dužnik-banka-vjerovnik, banka ta koja najbolje može menadžerirati rizik i da je ona ta koja ga treba preuzeti”, kazao je.
Najrizičniji su plasmani ostali oni izdani u kunama i preostali uz francima.
“S aspekta financijskog sustava konverzija je bila pozitivna odluka”, kazao je Mačkić. Međutim, i Hrvatska narodna banka je plašila konverzijom. Upitan je zato kakve mi to analitičare imamo u HNB-u.
“Pretjerano konzervativne, recimo to tako. Očigledno su se bojali da će takva odluka zaustaviti ono što je bilo temelj rasta u prijašnjim godinama”, pojasnio je. Četiri su osnovna sektora rasta BDP-a: prvi je stanovništvo i njegova potrošnja, zatim investicije pouzeća, država i njena potrošnja te “ostatak svijeta”. Mačkić ocjenjuje da su se bojali da će utjecajem na stanovništvo i poduzeća zaustaviti rast u prva dva sektora kada banke krenu kalkulirati smanjivanjem plasmana kredita, ali to se nije dogodilo: val optimizma protegao se kroz 2015. i 2016. godinu, a on se najbolje vidi na povećanoj potrošnji stanovništva, koju su donekle pratile i investicije.
Na pitanje znači li to da je konverzija utjecala na porast potrošnje, a time generirala i veći BDP, odgovara:
“Apsolutno. Sigurno da je. Dohodak je ograničeno dobro – ako vi 75 posto dajete za vraćanje rate kredite, ostaje vam samo 25 posto za potrošnju. Kad se udio rate smanji na 50 posto, ostaje vam više za potrošnju, a ona djeluje multiplikativno – moja potrošnja je vaš dohodak, moj dohodak je vaša potrošnja. To je ciklus koji se pokreće. Kad stane potrošnja, sve staje i to smo već vidjeli – tako je kriza i nastala”, kaže Mačkić.
Zato smatra da je intervencija i spašavanje građana konverzijom kredita bila pozitivna.
“Zadaća vlade je da intervenira tamo gdje tržište ne funkcionira”, naglašava on, a ako se na ekonomiju gleda kao na sredstvo podizanja standarda građana, onda je konverzija zasigurno odigrala pozitivnu ulogu.
