Odluka Povjerenstva o Andreji Zlatar Violić pala na Visokom upravnom sudu, morat će mijenjati praksu

Visoki upravni sud RH poništio je odluku Upravnog suda u Zagrebu i odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 27. kolovoza 2015. kojom je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić novčano kažnjena da je bila u sukobu interesa kada je opetovano izabirala Sinišu Bjedova za ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku, iako Bjedov nije imao stručni ispit iz arhivske struke.

Podsjetimo, ministrica kulture Zlatar Violić je u tri navrata od 2012. do 2014. donosila odluku o izboru Siniše Bjedova za ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku, iako Bjedov nije imao stručni ispit iz arhivske struke pa tako nije zadovoljavao osnovne uvjete za ravnatelja prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima. Odluku o izboru Bjedova je upravni sud svaki put poništio.

Naposlijetku se u taj, inače medijski poprilično eksponirani slučaj, uključilo Povjerenstvo i u ljeto 2015. godine utvrdilo da je ministrica Zlatar Violić opetovanim izborom Bjedova koji ne ispunjava zakonske uvjete za ravnatelja državnog arhiva prekršila članak 7. točka c) Zakona o sprječavanju sukoba interesa odnosno da je zlouporabila posebna prava dužnosnika.

Odluku Povjerenstva je potvrdio Upravni sud u Zagrebu, ali ne i Visoki upravni sud RH kojem se bivša ministrica žalila.

Iz obrazloženja presude Visokog upravnog suda RH jasno je da Povjerenstvo mora mijenjati svoju dosadašnju praksu.

Na obvezu preispitivanja dosadašnje prakse Povjerenstvo je prethodno upozorio i Ustavni sud RH u odluci od 03. lipnja 2016. kojom je ukinuo odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u slučaju Borisa Miletića.

Naime, u slučaju Borisa Miletića, a vezano za njegovo članstvo u nadzornom odboru trgovačkog društva BRIJUNI RIVIJERA d.o.o. Fažana/Pula u vrijeme obnašanja dužnosti gradonačelnika Pule i saborskog zastupnika, Ustavni sud RH je primijetio da je primjenu prava od strane Povjerenstva obilježio pretjerani formalizam koji je u okolnostima konkretnog slučaja očito nadvladao “argument zdravog razuma”. Pritom je, uz niz upozorenja na ozbiljne nedostatke izreke odluke Povjerenstva i pravnih stajališta koja Povjerenstvo zauzima u pojedinim slučajevima, Ustavni sud RH utvrdio da „postoji opća obveza Povjerenstva u izrekama svojih odluka naznačivati točno razdoblje (od datuma do datuma) u kojem je određeni dužnosnik kršio zakonska pravila o sprječavanju sukoba interesa“.

O tu obvezu Povjerenstvo se ogriješilo i u slučaju bivše ministrice kulture Zlatar Violić, zaključio je Visoki upravni sud RH.

Osim toga, Povjerenstvo je propustilo utvrđivati odlučne činjenice – je li do sukoba interesa u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa uopće došlo jer, prema stajalištu Visokog upravnog suda RH, „postoje razgraničenja u obavljanju dužnosti dužnosnika i donošenja odluke na koju je dužnosnik zakonom ovlašten i koja je podložna sudskoj kontroli zakonitosti, od korištenja javne dužnosti za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njim povezana odnosno utjecaja privatnog interesa koji je u suprotnosti s javnim“.

Sada je na Povjerenstvu hoće li ponovno protiv bivše ministrice Zlatar Violić provesti cijeli postupak ponovno ili postupak obustaviti. No, sudeći po dosadašnjoj praksi Povjerenstva, čak i da se postupak ponovno provede i da se utvrdi da je zaista riječ o sukobu interesa, izvjesno je da će bivša ministrica izbjeći novčanu sankciju jer više nije dužnosnik. Podsjećamo, bivša ministrica Zlatar Violić je u više slučajeva kršenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa oslobođena plaćanja novčane kazne jer u vrijeme donošenja odluke Povjerenstva više nije bila dužnosnica.

N.P.

Facebook Komentari