Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, nije htio potvrditi da će cijena autocesta poskupjeti, već je rekao da će sve biti jasnije kroz desetak dana, javlja dnevnik.hr.
“U tijeku su pregovori sa Svjetskom bankom i ne mogu vam još ništa potvrditi. Pregovaramo o poslovnom i financijskom restrukturiranju cestarskog sektora jer nam u 2017. godini dolazi na naplatu milijardu eura. Od monetizacije i prodaje autocesta smo odustali”, rekao je Butković.
Kroz desetak dana će, kaže, biti gotovo pismo sektorske politike koja će, između ostalog, donijeti i model sustava naplate na autocestama, uvođenje GPS sustava i model održavanja.
“Jedno od pitanja je i povećanje cestarine jer postoji vIše prijedloga da se teret prenese na teretne kamione ili na sve građane. Još uvijek nema konačnog prijedloga. U svakom slučaju odlučili smo da nećemo prodavati autoceste, da ostaju u našem vlasništvu”, rekao je Butković, dodajući da moraju raditi na svemu da se prihodi autocesta povećavaju, a rashodi smanjuju.
Na pitanje zbog čega se i ovo prelama preko leđa građana, Butković je rekao da bi se problem dugova za autoceste, koji u ovom trenutku iznose oko 5,2 milijarde eura, mogao riješiti i njihovom prodajom, pa se sve prenijeti na onoga koji će platiti koncesijsku naknadu. “Moramo biti svjesni da su dugovi veliki. Ako se i dogodi povećanje cestarina ono neće biti drastično niti će biti toliko da može izazvati nekakvu reakciju građana”, kaže Butković, koji na neke tvrdnje SDP-ovaca da će cestarina poskupjeti 15 posto, tvrdi da o tome ništa ne zna.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade, također nije htio potvrditi medijske napise o skupljim cestarinama. “Ta je informacija izašla u medije kao jedna od mogućnosti o kojoj se trenutno razgovara između predstavnika Ministarstva prometa i stručnjaka Svjetske banke, a u kontekstu iznalaženja rješenja za financiranje svih obveza koje smo imali za autoceste”, rekao je Plenković, dodajući da još nikakva odluka o tome nije donesena.
U HAC-u bez komentara
U Hrvatskim autocestama su nam također rekli da su pregovori sa Svjetskom bankom još uvijek u tijeku. “Do okončanja predmetnih pregovora ne možemo iznositi detalje vezane uz razmatrane modele poslovnog restrukturiranja”, poručuju iz HAC-a.
Neslužbeno doznajemo da su iznenađeni s prijeldogom povećanja cestarina samo za prve dvije kategorije vozila, smatrajući takvo rješenje diskriminatornim. No, iako formalno o iznosu cestarine odlučuje Uprava HAC-a, a resorni ministar daje tek suglasnost, u stvarnosti je zapravo obrnuto.
Šoštarić: Vinjete umjesto poskupljenja
Marko Šoštarić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, smatra da eventualno povećanje cijena cestarina neće dati najznačajnije efekte.
“Problem autocesta u Hrvatskoj je što su one prazne jer na njima nema onih koji putuju svaki dan. Netko tko svakodnevno putuje iz Karlovca, Krapine ili Siska na posao u Zagreb ne ide autocestom, već paralelnom cestom jer mu je autocesta preskupa“, kazao je Šoštarić, koji smatra da bi se ovaj problem riješio uvođenjem vinjeta.
“Vozači bi jednokratno kupili vinjetu i svaki se dan vozili autocestama. To ne bi stvorilo negativne efekte budući da autoceste imaju prostora za povećanje prometa, na nekim dionicama čak i do pet ili šest puta. Na autocestama se ne bi stvarale veće gužve, a stare ceste bismo rasteretili. Paralelne ceste imale bi manje troškove održavanja, a smanjio bi se i broj prometnih nesreća jer je na dvotračnim cestama vjerojatnost prometnih nesreća deset puta veća nego na autocestama“, kazao je Šoštarić.
Isplativiji sustav sličan naplati parkinga
U tom nam slučaju ne bi trebala ni skupa oprema za naplatu cestarine. “Čvorovi bi bili jednostavniji, a mogli bi se graditi i novi. Autoceste bi tada bile u funkciji građana i razvoja gospodarstva. To ne mora biti klasičan sustav vinjeta naljepnica kao u Austriji i Sloveniji, već možemo ići na mađarski model elektronske vinjete. Cestarina bi se plaćala tako da se u sustav unese registarska oznaka. Svi kojima je oznaka unešena u sustav mogu bez sankcija proći autocestom, a kontrole bi se radile na pojedinim punktovima. Tko nema plaćenu cestarinu, dobit će veliku kaznu. Riječ je o sustavu sličnom onom kojeg trenutno koristimo za naplatu parkinga”, kaže Šoštarić, dodajući da bismo umjesto povećanja prihoda trebali gledati kako smanjiti rashode ubiranja cestarine.
“Sustav naplate cestarine i održavanja kućica za naplatu je skup. Trošimo puno novca da bismo ubrali tu cestarinu”, kazao je Šoštarić.
HAC najjeftiniji
Od četiri društva koja upravljaju autocestama u Hrvatskoj, one kojima upravljaju Hrvatske autoceste su najeftinije. Cijena prijeđenog kilometra na njihovim autocestama iznosi 46 lipa, dok, primjerice, Autocesta Rijeka-Zagreb za prijeđeni kilometar naplaćuje 49 lipa.
Na autocesti Zagreb-Macelj posebno se plaća cijena za lokalno, a posebno za tranzit. Cijena za osobna vozila lokalno po kilometru iznosi 93 lipe, a za tranzit čak 1,36 kuna.
Što se tiče Bine Istre, cijena cestarine na Istarskom ipsilonu za I. skupinu vozila, u koju spadaju osobni automobili, iznosi prosječno 0,48 kn/km. Za kamionski promet tj. za teška teretna vozila cijena cestarine iznosi prosječno 1,93 kn/km.
”Našom tarifnom politikom nastojimo učestalim korisnicima koje, u pravilu, čini domicilno stanovništvo, a koje koristi Istarski ipsilon za svakodnevno putovanje i dalje osiguravati najviše razine popusta koje dosežu do 50% na redovnu cijenu cestarine”, poručuju iz Bine Istre.
