Na stručnom osposobljavanju lani su bile ukupno 32.494 osobe koje su radile kod 5.368 poslodavaca. U privatnom sektoru, poslodavci su mahom angažirali jednog do tri radnika, a rijetki su oni koji su taj broj prelazili. No, to su nadomjestila državna tijela, institucije, lokalna uprava i samouprava, zdravstvo, socijala, obrazovanje i pravosuđe.
Ministarstvo financija lani je bilo najveći pojedinačni korisnik stručnog osposobljavanja s angažirane 523 nezaposlene osobe, od kojih je 125 radilo u Carinskoj upravi, a iz proračuna je tom ministarstvu isplaćeno nešto više od 4,6 milijuna kuna, javlja Novi list.
MUP je lani imao 200 osoba na stručnom osposobljavanju. Ministarstvo socijalne politike i mladih lani je koristilo 79 mladih na stručnom usavršavanju, graditeljsvo i prostorno uređenje 67, poljoprivreda 41, zdravlje 102, vanjski poslovi 28, turizam 35… Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) lani je koristio 301 osobu na stručnom osposobljavanju, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) koji provodi aktivnu politiku zapošljavanja, pak, angažirao je 194 osobe na stručnom osposobljavanju, a iz proračuna mu je za to isplaćeno 1,4 milijuna kuna te 347 tisuća kuna EU sredstava.
Grad Zagreb imao je 258 osoba na stručnom osposobljavanju i jedan je od najvećih korisnika te mjere.
Prema ovim podacima, svaka 23. osoba koja je prošle godine bila na stručnom usavršavanju bez zasnivanja radnog odnosa radila je u nekom od ministarstava.
Kada bi se, pak, ministarstvima pridružili Sabor, državni zavodi za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje te zapošljavanje, ispalo bi da su ta tijela zapošljavala svaku 17. osobu koja je prošlu godinu provela na stručnom osposobljavanju za rad.
Tako se i prema podacima o poslodavcima koji su lani koristili mjere aktivne politike zapošljavanja ponovo vidi da su mjere aktivne politike zapošljavanja u državnom i javnom sektoru i dalje svojevrstan supstitut za zabranu zapošljavanja.
