Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u intervjuu za časopis Defense News da je nestabilnost Bosne i Hercegovine najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u susjedstvu.
Na pitanje novinara što je najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u bliskom susjedstvu, predsjednica je odgovorila kako je to “nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja kao zemlja još nije potpuno politički emancipirana”.
“Zatim, tamo vidimo i centrifugalne sile. Jedan od entiteta, Republika Srpska, nedavno je održala referendum o ‘nacionalnom danu’, ali mi to vidimo kao potencijalni prvi korak prema nizu referenduma ili čak prema neovisnosti RS-a. Ukoliko se oni odluče na taj korak, bit će i reakcija iz Federacije BiH i onda potencijalno gledamo novi sukob”, rekla je Grabar-Kitarović.
“A pošto je Rusija prilično uključena u hibridno ratovanje, te postoje snažne veze između (predsjednika RS Milorada) Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem…”, poručila je hrvatska predsjednica.
Grabar-Kitarović smatra da postoje i druge prijetnje za BiH. “Neke druge zemlje se upliću u BiH i to ne samo politički nego i u način života. Islam koji smo poznavali u BiH se mijenja, postaje radikalniji, posebno u seoskim područjima, mijenja se način života, čak i izgled ljudi u smislu odijevanja i ponašanja i mnogo rigidnije interpretacije vrijednosti islama”, rekla je Grabar-Kitarović.
Naglasila je kako je zbog toga ključno zadržati stabilnost islamske zajednice u BiH, ali i u Hrvatskoj.
“Mi u Hrvatskoj imamo malu, ali jako aktivnu, izvrsnu islamsku zajednicu koja daje sve od sebe kako bi upravljala procesima u regiji i izolira radikale, fundamentaliste, kako bi očuvala međuetničku i međureligijsku komunikaciju i punu integraciju islamske zajednice, ne asimilaciju, već integraciju u obično hrvatsko društvo”, izjavila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je rekla da je Hrvatska na dobrom putu da poveća izdvajanja za obranu i potvdila da će poslati jednu satniju u Litvu iduće godine, u sastavu njemačkog kontingenta, u sklopu jačanja NATO snaga na granici s Rusijom.
NATO to čini kako bi odvratio rusku ekspanzionističku politiku od Baltika. “To je odgovor na razmještanje ruske vojske duž granica NATO-a”, rekla je Grabar-Kitarović.
“Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu”, kazala je predsjednica, ali i dodala kako su jednako važni i razgovori koji se o tome vode u pozadini.
“Važno je i pozitivno uključiti Rusiju unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije, nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a, jer je to prije svega obrambeni savez koji ne želi ni destabilizaciju niti okupaciju u bilo kojoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji”.
