U iduća tri tjedna Vlada će provesti prve smjene, odnosno imenovanja novih uprava i nadzornih odbora u tvrtkama od strateškog značenja čijim su vodstvima istekli mandati (12 poduzeća) ili su, u slučaju NO-a (22), dani na raspolaganje. Prve su na redu uprave i/ili nadzorni odbori Hrvatskih šuma, HEP-a, Imunološkog zavoda, Narodnih novina, Hrvatske pošte, Odašiljača i veza, HŽ Infrastrukture, Večernji list doznaje od izvora iz Vlade.
Privremeni šefovi
U Hrvatskim šumama prvo će se imenovati novi članovi NO-a, u Imunološkom i uprava i NO kao i u Narodnim novinama itd. Izvor iz Vlade tvrdi da još nisu poznata imena novih direktora i nadzornika državnih tvrtki i poduzeća, a birat će se tako da će se resorni ministri usuglasiti s Goranom Marićem, ministrom državne imovine, a potom će Marićevo ministarstvo Vladi poslati po dva ili tri kandidata za svaku funkciju. O novim “privremenim” direktorima neće odlučivati Povjerenstvo za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, nego – Vlada. Uprave i članovi NO-a postavljaju se na najdulje šest mjeseci, a u tom periodu provest će se natječaji na kojima će najvjerojatnije ponovno proći ti isti direktori. Tako je nakon sjednice Vlade prekjučer priznao resorni ministar Goran Marić.
Vlada rasulo i kaos: Ministar Goran Marić mijenja odnos Hrvatske prema državnoj imovini
Premda Vlada od natječaja radi farsu, a oporbeni SDP optužuje i da krši zakon, u Ministarstvu državne imovine nastoje predlaganjem više kandidata za jednu funkciju stvoriti dojam da se bira između više “stručnih kadrova”, piše Večernji list.
Na Vladinu su odluku odmah reagirali iz SDP-a, prozivkama da je Vlada donijela protuzakonitu uredbu. Podsjećaju da Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom propisuje da se članovi uprava strateških tvrtki biraju putem javnog natječaja ili posredstvom specijaliziranih agencija, tzv. head huntera, koje se također biraju na javnom natječaju.
– Vlada je derogirala zakon, donijela je uredbu protivno zakonu i obvezama koje je Hrvatska preuzela u sklopu plana reformi koje svake godine šaljemo Europskoj komisiji – tvrdi član Predsjedništva te stranke Peđa Grbin.
Na pitanje zašto SDP-ova Vlada uprave nije birala na javnim natječajima, odgovara kako 2013., kada je zakon donesen, nije bilo potrebe za tim, jer je već imenovanim upravama bilo daleko do isteka mandata. Tvrdi da je natječaj u zakon ugrađen na inzistiranje Europske komisije tijekom postpregovornog monitoringa. Grbin kaže i kako je Milanovićeva Vlada nakon 2013. pokušavala ublažiti te uvjete, ali kako nije naišla na razumijevanje Europske komisije. Rezultat je bila uredba donesena u listopadu 2015., uoči izbora, koja je slijedila zakonske okvire.
EK nam ne vjeruje
To što Hrvatska mora, a druge članice ne moraju uprave društava u svom vlasništvu birati putem javnog natječaja Grbin tumači nepovjerenjem Europske komisije, koja se “opekla” nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske. Milanovićevu uredbu ove je godine minimalno izmijenila i prilagodila Oreškovićeva Vlada, koja je raspisala i prve natječaje za članove uprava, no onda se dogodio pad Vlade i izvanredni izbori, zbog čega se nova Vlada našla u vremenskoj stisci. Grbin, međutim, tumači da je Plenkovićeva ekipa imala sasvim dovoljno vremena da izmijeni zakon ako smatra da ga se ne može pridržavati.
– Uredba dokazuje i da osnivanje Ministarstva za državnu imovinu nije bilo planirano jer se u 45 dana nije interveniralo u zakon. Tjednima smo se se baktali Mostovim tzv. jamstvima, dok zakone koji su bitni za funkcioniranje države nismo donijeli – kaže Grbin.
Goran Marić pak odgovara da su ovom modelu izbora direktora pribjegli jer su upravama istekli mandati i poduzeća su paralizirana. Natječaji bi zahtijevali najmanje dva mjeseca, tvrdi Marić.
