Piše: Dražen Prša
Kolonom sjećanja od gradskog parka do Trga Zrinskih i Frankopana te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća Slunj se prisjetio svog najtežeg dana u novijoj povijesti.
Na današnji dan 1991. godine nakon 107 dana borbe za grad i tu u okruženju, slomljena je obrana hrvatskih branitelja.
– Bili smo bez komunikacije, bez naoružanja i bez ikakve potpore. To nam je bila dodatna otežavajuća okolnost. Gdje god se u Hrvatskoj stvarala vojska, Slunj treba izdvojiti kao specifično mjesto jer vojska je stvarana u iznimno teškim uvjetima i u okruženju, ispričao nam je zapovjednik Zbora narodne garde Slunj Vladimir Katić.
Slunj je s obzirom na mali prostor i mali broj stanovnika, imao velik broj žrtava. 352 ih je poginulo, 148 branitelja i 204 civila. 292 osobe su prošle kroz srpske koncentracijske logore, a 216 ih je ranjeno.
– To je ogromna žrtva ovog prostora za slobodu naše domovine. Kada govorimo o žrtvi hrvatskih branitelja, želim naglasiti i da su ljudi s ovog područja među prvima se javili u redove hrvatske policije i kasnije tijekom rata su sudjelovali u gotovo svim postrojbama Hrvatske vojske te ginuli na svim bojištima od obrane Vukovara do oslobađanja okupiranog teritorija u operaciji Oluja, naglasio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Upravo do Oluje Slunj je bio pust, porušeni su domovi, zgrade, a gotovo 95 posto stanovništva za vrijeme rata živjelo je u progonstvu.
Bili smo goloruki, bez tenkova i topništva, mi to nismo imali, bili smo slabo naoružani. Nismo imali ni pomoć, izgleda da su nas i malo ranije otpisali i dogodilo se što se dogodilo. Srećom uspjeli smo se izvući iz Slunja osiguranjem jednog prolaza prema Bosni i Hercegovini, kazao je gradonačelnik Slunja Jure Katić.
