„Trenutna konzervativna revolucija u Hrvatskoj borba je za prevlast unutar konzervativne zajednice koja očito isto kao i politika odgovara na nove izazove i služi za jačanje pozicija unutar zajednice“, istaknuo je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak na okruglom stolu „Uloga Katoličke crkve u izgradnji demokratskog društva“, koju je u Novinarskom domu organizirala Politička akademija HNS-a.
„Imamo novog Papu koji govori nešto što bi, da je govorio bilo tko od političara, bilo žestoko kritizirano iz konzervativnih krugova. Mislim da trebamo biti oprezni i da oni koji se bore protiv promjena u konzervativnoj zajednici i Katoličkoj crkvi žele isprovocirati što jači sukob s liberalno-građanskom zajednicom kako bi dokazali da imaju razloga rigidno braniti svoje stavove, a opet ne smijemo šutjeti. Ako uđemo u direktan sukob možda ćemo čak i dosta pomoći ultrakonzervativcima da ojačaju svoju poziciju unutar te zajednice“, istaknuo je Vrdoljak. Druge razloge pojave konzervativne revolucije, kako je rekao, kao laik ne vidi, jer svi vjernici u Hrvatskoj imaju potpunu slobodu vjeroispovijesti i mogućnost slobodnog života u skladu sa svojom vjerom. Ukazao je na potrebu vraćanja temeljnim vrijednostima slobode i tolerancije u svakom obliku, bez da itko ikome ograničava slobode te poručio kako od tih vrijednosti i sekularnosti države neće nikada odustati.
„Jedna od tema koja nas stalno zaokuplja i vječito je prisutna u suvremenom društvu i našim svakodnevnim životima jest odnos religije i pojedinca, uloga crkve te odnos države i crkve. U Hrvatskoj je svakako najinteresantniji odnos katoličke Crkve i države“, poručio je voditelj Političke akademije HNS-a Boris Blažeković izrazivši žaljenje što se okruglom stolu, unatoč pozivima, nije odazvao nitko od predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj.
„Pluralističko društvo kakvo želimo graditi ne smije biti podvrgnuto odredbama, zahtjevima ili sankcijama zasebnog morala bilo koje religijske skupine. Hrvatska mora priznati društvenu činjenicu pluralizma, jer ne žive svi u društvu razvijajući se prema istim duhovnim vrijednostima. Katolička crkva u Hrvatskoj dužna je dati svoj doprinos kako bi se u društvu eliminirali svi oblici netolerancije i diskriminacije bazirani na religiji“, rekao je sociolog religije Ivica Maštruko.
„Odnosi Katoličke crkve i Republike Hrvatske izrazito su kompleksni i izazivaju puno kontroverzi i neriješenih pravnih pitanja“, istaknuo je profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Frane Staničić, podsjetivši da je to pitanje uređeno člankom 41. Ustava RH, koji propisuje da su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države te imaju slobodu djelovanja. No, jednako tako, Ustav propisuje obvezu RH da sve vjerske zajednice uživaju njenu zaštitu i pomoć. Na pitanje je li Hrvatska sekularna država nema jednostavnog odgovora, istaknuo je Staničić, opisujući odnos crkve i države u Hrvatskoj kao kooperacijski.
Govoreći o Vatikanskim ugovorima Staničić je ocijenio da oni nisu pravno-tehnički precizni te da stoga ostavljaju prostor za različita tumačenja i stvaraju probleme u odnosima Katoličke crkve i države. Mogućnost promjene takvih odnosa je skučena, što proizlazi iz činjenice da se radi o međunarodnim ugovorima, koji su po hijerarhiji iznad hrvatskih zakona“, rekao je Staničić.
Član Upravnog odbora udruge Protagora Zvonimir Mahečić govorio je o odnosu obrazovanja i crkve, ukazavši, između ostaloga, na istraživanje koje je pokazalo da se kroz osnovno školstvo promovira potpuna neznanstvenost te da se djeci i mladima instalira diskriminacija.
Teolog i glavni urednik portala Autograf.hr Drago Pilsel zahvalio je HNS-u jer je kao stranka shvatio ozbiljnost trenutka te istaknuo da nijedna stranka u Hrvatskoj nema kapacitirane ljude za dijalog s vjerskim zajednicama. „Vjerske zajednice svojim zajedničkim religijskim vrijednostima i tisućljetnim iskustvom mogu dati značaj doprinos u svrhu moralno-etičke preobrazbe i senzibilizacije svih slojeva za veću društvenu pravednost. Crkva mora biti u interakciji sa suvremenim svijetom, a za to je potrebna obnova i uspostava teologijskog shvaćanja crkve, a ne samo njezinog sociologijskog tumačenja“, zaključio je Pilsel.
Profesor na Pravnom fakultetu Siniša Zrinščak govorio je o religiji i javnoj sferi, pri čemu je podcrtao važnost dijaloga. „Moramo biti spremni za dijalog, ali spremnost za dijalog stvarno znači slušanje i pokušaj shvaćanja pozicije drugih, a ne getoiziranje i neargumentirano označavanje pozicije drugih kao nečega potpuno neprihvatljivoga. Dijaloga u Hrvatskoj nema, imamo samo ideološke kvalifikacije i diskvalifikacije. Dijalog nije nešto što će pasti s neba, nego nešto što se treba uvijek iznova stvarati i zato sam se odazvao ovom okruglom stolu“, poručio je Zrinščak.
