Kvartalni podaci Eurostata potvrđuju napredak u fiskalnom položaju Hrvatske

Prosječna razina duga opće države zemalja EU u drugom kvartalu ove godine iznosila je 84,3% BDP-a, što je 0,2 postotna boda manje nego u prethodnom kvartalu i 3,2 postotna boda manje nego u drugom kvartalu prošle godine, piše HGK. Na kvartalnoj razini povećanje udjela duga opće države u BDP-u zabilježilo je trinaest zemalja (najviše u Grčkoj za 3,1 postotni bod, Portugalu za 2,8 postotnih bodova i Latviji za 2,6 postotnih bodova), dok je istodobno udio duga u BDP-u smanjen u petnaest zemalja, najviše u Finskoj (za 2,7 postotnih bodova), Irskoj (za 2,6 postotnih bodova), Mađarskoj (za 1,6 postotnih bodova) te u Hrvatskoj i Sloveniji (za 1,2 postotna boda). Na godišnjoj je razini porast udjela javnoga duga u BDP-u zabilježen također u trinaest zemalja članica EU, a pad u petnaest, s tim da je ovaj put najveći porast udjela zabilježen u Grčkoj, Latviji, Portugalu, Poljskoj i Litvi, a najveće smanjenje u Irskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj.

Na kraju drugoga kvartala ove godine, i dalje je sedamnaest zemalja članica EU imalo udio javnoga duga u BDP-u viši od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 60% (uključujući tu i Hrvatsku), pri čemu je on viši od 100% BDP-a bio u šest zemalja, a najviši u Portugalu (131,7% BDP-a), Italiji (135,5%) i Grčkoj (179,2%). Hrvatska se, s udjelom javnog duga u BDP-u od 84,6%, nalazila gotovo na prosjeku EU, ali s višim udjelom od svih nama sličnih zemalja (Bugarska 29,4%, Rumunjska 36,7%, Češka 39,8%, Slovačka 53,3%, Poljska 53,8%, Mađarska 75,6% i Slovenija 82,3%). Ohrabruje činjenica da trenutno Hrvatska pripada u skupinu zemalja koje na kvartalnoj i godišnjoj razini bilježe najveće smanjenje udjela javnog duga u BDP-u pa je tako, u odnosu na prethodni kvartal, smanjila taj pokazatelj za 1,2 postotna boda (četvrta zemlja prema uspješnosti), dok u odnosu na drugi kvartal prošle godine smanjenje iznosi 2,5 postotnih bodova prema čemu je Hrvatska, uz Njemačku i Maltu, četvrta prema uspješnosti među zemljama članicama EU. Povoljnija kretanja u Hrvatskoj rezultat su više činitelja, ponajviše ubrzanja gospodarskog rasta, smanjenoga proračunskog manjka i, stoga, nižih potreba financiranja te dijelom i povoljnih međuvalutarnih kretanja.

Eurostat je objavio i podatke o sezonski prilagođenom kretanju proračunskog deficita u zemljama EU prema kojima je u drugom kvartalu ove godine deficit iznosio 1,8% BDP-a, što je 0,1 postotni bod manje nego u prethodnom kvartalu i 0,6 postotnih bodova manje nego u drugom kvartalu prošle godine. Nažalost, sezonski prilagođeni podatci o deficitu ne objavljuju se za deset zemalja članica, među kojim je i Hrvatska. Zbog znatnih sezonskih oscilacija u ostvarenju proračunskih prihoda i rashoda tijekom godine, originalni kvartalni podatci o ostvarivanja proračuna imaju ograničen doseg. Ipak, na temelju originalnih sezonski neprilagođenih podataka, očito je da se u Hrvatskoj i u tom segmentu ove godine postižu dobri rezultati. Tako je u drugom kvartalu ove godine zabilježen proračunski višak od 1,6% BDP-a, što je u odnosu na drugi kvartal prošle godine znatan napredak, s obzirom na to da je tada ostvaren manjak na razini od 3,7% BDP-a. Riječ je o utjecaju pozitivnih kretanja proračunskih prihoda koji su u drugom kvartalu ove godine činili 50,0% BDP-a (5,9 postotnih bodova više nego u drugom kvartalu prošle godine), potpomognuti povoljnim kretanjima u proračunskim rashodima (koji iznose 48,4% BDP-a i na godišnjoj su razini povećani za 0,5 postotnih bodova). Prema povećanju udjela proračunskih prihoda u BDP-u u drugom kvartalu ove godine u odnosu na drugi kvartal prošle godine, Hrvatska je vodeća zemlja u EU, ali istodobno prema rastu udjela proračunskih rashoda pripada među tek sedam europskih zemalja koje nisu zabilježile smanjenje udjela proračunskih rashoda u BDP-u. Ipak, navedene podatke treba uzeti s oprezom, s obzirom na to da nisu sezonski prilagođeni.

Podaci Eurostata o razini deficita i duga na kraju drugoga kvartala ove godine pokazuju da se na razini EU i na razini Hrvatske nastavlja razdoblje pozitivnijih fiskalnih kretanja u okruženju gospodarskoga rasta, provedbe labave monetarne politike i fiskalne štednje. Prema listopadskim tabelama povezanima uz praćenje procedure prekomjernoga proračunskog manjka (EDP Notification Tables), Hrvatska predviđa na kraju ove godine ostvarivanje deficita proračuna opće države na razini od 2,6% BDP-a i javnoga duga na razini od 85,9% BDP-a, što su pozitivni pomaci koji mogu pridonijeti izlasku Hrvatske iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka i istodobno dati važnu potporu izgledima za poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje. Eurostatovi podatci za drugi kvartal ove godine potvrđuju da je Hrvatska na dobrom putu da to i ostvari.

Facebook Komentari