SDP na Ustavnom sudu ruši smanjenje privilegija zastupnika; ne može se raditi kontra Ustavnog suda

U rubrici N1 Dvoboj gosti su bili Peđa Grbin, potpredsjednik Odbora za Ustav i Ivan Koprić, profesor s Pravnog fakulteta a osvrnuli su se na prvu saborsku raspravu 9. saziva, koju su obilježila prepucavanja oko hitne procedure donošenja važnih zakona o Vladi i predizbornim obećanjima Mosta. Dvoboju se nije odazvao nitko iz HDZ-a i Mosta.

Most i HDZ su na kraju za neke zakone odustali od hitne procedure.

GRBIN: Moramo postaviti sljedeće pitanje. Ako ne idemo u hitnu nego redovnu proceduru zašto predlagatelj svih tih zakona neće biti Vlada? Zbog procedure stručnjaci neće moći ukazati na ono što kod zakona valja, a što ne. Neka propišu proceduru koja je po zakonu i Ustavu.

Razlog odustajanja od hitne procedure je jer Most to nije mogao predložiti, HDZ nije htio potpisati. Jesu li ovo prve nevolje u raju?

GRBIN: Očito je tako. Most nema 15 zastupnika u klubu i ne mogu poslati zakone u hitnu proceduru. Od svega će na kraju uvesti samo jednu mjeru – smanjenje financiranja političkih stranaka. Jedno obećavaju prije izbora, drugo rade već prvi dan Sabora.

Koliko je bitno da se provede javna i stručna rasprava?

KOPRIĆ: Mi smo konačno došli do toga da je Ustavni sud upozorio da bismo se morali držati procedure i unaprijediti zakonodavni postupak. Ima još jedna stvar na koju bi možda trebalo upozoriti: Vlada je krenula s brzinskom promjenom u sustavu državne uprave. Sasvim drugačije postavljanje ministarstava što je očito uzrokovano političkom potrebom. Prije desetak godina imali smo velik pokušaj da se pokuša racionalizirati državna uprava, za to smo podigli kredit. Svaka ovakva nepromišljena i neraspravljena politička intervencija dovodi do ogromnih problema u državnoj upravi. Često govorimo da ljudi tamo ne rade dobro. Koliko je disruptivno kada vi ne znate gdje i kako ćete sutra raditi. Trebalo bi s time prestati, da se stalno iznova mijenjaju ministarstva. Svaka vlada se mora priviknuti da ima toliko kućica koliko joj je ostavila prošla. Neka bude tako dvije, tri godine pa neka onda mijenjaju.

Zamjenici ministara ili državni tajnici, koja je razlika?

KOPRIĆ: Sasvim je svejedno kako se zovu. Jedina je razlika da je zamjenik jedan, a državnih tajnika može biti više. Pretpostavljam da je to i sada razlog promjene, da će biti daleko više državnih tajnika. S time da sada imamo situaciju da postoje i pomoćnici ministara koji su politički imenovani. To je isto niz promjena koje će dovesti do toga da broj tih politički imenovanih ljudi poraste i ide se mijenjati čitava organizacija. Mislim da se to nije moralo raditi.

GRBIN: Jučer se dogodila greška s Uredom za razvoj digitalnog društva, promijenjen je cijeli ustroj. Imat ćemo središnji državni ured bez ikakvog dokumenta koji uređuje njegov ustroj i on neće moći funkcionirati. Imat ćemo politički imenovane pomoćnike, državne tajnike. Zadnji put kad smo ih imali bilo ih je 60. Tri puta više nego što je bilo zamjenika ministara. To nije racionalizacija.

Najavljuju se i neke promjene u lokalnoj samoupravi. Da se za plaće smije izdvojiti maksimalno 15, a ne 20 posto lokalnog proračun. Hoće li se neke općine same ukinuti zbog toga?

KOPRIĆ: Nije moguće, a nije ni realno. To je opet jedno pitanje gdje ulijećemo u zakonodavne projekte bez da su oni pripremljeni. Nije napravljena nikakva analiza do čega će doći ako se ta masa plaća smanji na 15 posto. Lako je za predvidjeti da će većina lokalnih jedinica to ispuniti, naći će način. Za mene to niti nije kriterij racionalnosti. Kriterij je da čitav sustav ostvaruje ciljeve koji smo im zadali. Ti ciljevi su u Ustavu. Da vidimo što oni rade i što piše u Ustavu vidimo da je razlika velika. Jedinice nemaju taj kapacitet. Decentralizacija je pokušana 2001. i već tada se vidjelo da je samo šest posto jedinica preuzelo poslove koje bi trebale obavljati.

Most je platforma koja dolazi iz te lokalne samouprave. Najavljivali su promjene i reformu javne uprave. To se više ne spominje. Govore da je ovo samo uvod u veću reformu.

KOPRIĆ: Ovo je sasvim mali potez koji ne može dovesti do velikih promjena. Ne može se neka općina samoukinuti. Moramo znati da je lokalne jedinice osnovao Sabor i samo on ih može ukinuti. Sabor mora promijeniti koncept. Prijašnja najava Mostove reforme je djelovala obećavajuće u nekim segmentima, međutim sada su očito sasvim odustali od toga. Za mene je osnovna pretpostavka da dužnosnici nisu kriminalci i o tome nemamo što raspravljati. Problem je što jedna jedinica nudi svojim građanima široku lepezu, a imamo i općina koje nisu riješile ni pitanje ukopa.

Ide se na podilaženje javnosti i populističke mjere kao što je smanjivanje plaća. Most očito želi svesti političare na manja primanja. Je li moguće to pravno izvesti već u ovom mandatu?

GRBIN: Ustavni sud je prije rekao da možemo smanjiti privilegije, ali to ne može djelovati retroaktivno. Ta odluka je dala smjernice kako se ti zakoni u budućnosti mogu donositi. Koalicija Mosta i HDZ-a je sada napravila upravo ono što je Ustavni sud rekao da ne može. Mi ćemo provesti pitanje Ustavnosti. Sasvim je legitimno da osoba koja je u Saboru bila dva dana ne može imati sve privilegije. Ali ne može se raditi kontra Ustavnog suda. Odakle gospodinu Šimiću pravo da od mene traži da zbog populizma zažmirim na kršenje Ustava. Moraju biti svjesni da su već prvi dan krenuli s kršenjem Ustava iako su javno bili na to upozoreni. Da je bilo savjetovanja sa zainteresiranom javnosti to bi im se pokazalo. Zato treba poštivati proceduru.

Mandat je neprenosiv i pripada zastupniku. Koliko je tu moguće kažnjavanje koje je najavio Most?

KOPRIĆ: Svi zastupnici su u nekom reprezentativnom odnosu prema biračima. Ja bih uvijek bio za neke druge mjere, ne za kažnjavanje. Više bih se usmjerio na političku etiku ako je to moguće. Vi kao zastupnik možete svojim nedolaskom iskazati i svoj stav. Nije Sabor tijelo koje mora raditi kao tvornica pa izglasavati zakone kao na tekućoj traci. Nego se izražavaju stavovi pa i na način da se ponašate nedisciplinarno. To su parlamentarne borbe.

Povećava se kvota preferencijalnih glasova. Koliko će to doprinijeti demokratizaciji samih stranaka?

KOPRIĆ: Čovjek bi na prvu zaključio da je to dobrodošla mjera. U osnovi jest, ali treba biti svjestan da neki koji se nalaze na listama imaju veće šanse proći bez neke korelacije na njihovu kvalitetu. Velik je problem, znamo da žene teže dolaze u medije i da je to onda hendikep u glasovanju. Isto je i s mladim ljudima. Generalno smo imali malo žena na listama, i to je stalni problem. Veće šanse imaju oni koji su stalno u medijima. Treba s nekim oprezom gledati i na tu stvar. Mislim da je dobro što se krenulo s preferncijalnim glasovanjem, ali ja bih da se to više forsira na lokalnim razinama gdje se ljudi i neposredno poznaju. Birač bi kod nas trebao biti savršeno informiran da može dati preferencijalni glas nekome tko stalno za služuje i onda to radi po nekom dojmu. Zato bi bolje to bilo na lokalnoj razini.

Facebook Komentari