Netipična kretanja za ovaj dio godine: u drugom kvartalu ostvaren suficit

U drugom kvartalu ove godine ostvaren je suficit na tekućem računu platne bilance na razini od 152,2 milijuna eura. To su zapravo dosad netipična kretanja za ovaj dio godine kada međunarodni turizam (izvan glavne turističke sezone) nema presudnu težinu te se suficit u pravilu ostvaruje samo tijekom trećega kvartala.

No, od prošle godine, sve bolja ostvarenja u turizmu i tijekom predsezone, u kombinaciji s poboljšanjem salda na sekundarnom podračunu, pod utjecajem povlačenja više sredstava iz EU fondova, rezultiraju time da se i tijekom drugoga kvartala uspijeva ostvariti suficit na tekućem računu. U ovogodišnjemu drugom kvartalu on je bio i znatno veći nego prošle godine, za 4,2 puta, upravo zahvaljujući rastu suficita na sekundarnom dohotku koji je bio veći za 54,7%.

Turizam i sredstva iz fondova EU uspjeli su tako kompenzirati povećanje neravnoteža na robnoj podbilanci, najvećem generatoru neravnoteža tekućeg računa. Naime, pri većoj gospodarskoj aktivnosti i smirivanju cijena sirovina (posebno nafte), oporavlja se robni uvoz, dok je rast izvoza slabiji zbog lošijih trendova u brodogradnji, ali i kao posljedica iscrpljivanja početnog učinka pristupanja Hrvatske EU. Tako je robni deficit ostvaren na razini od 1,9 milijardi, 8,4% više nego u istom kvartalu prošle godine.

S druge strane, na uvijek suficitarnoj podbilanci usluga oblikovan je višak na rekordnoj razini (prvi put iznad dvije milijarde eura), oslonjen na prihode od međunarodnog turizma, koji su u drugom kvartalu ove godine, u iznosu od 2,1 milijardu eura (5,3% više nego u istom kvartalu prošle godine), bili također rekordni.

Povećan suficit na tekućem računu u drugom kvartalu nije bio dostatan da kompenzira rast manjka u prvom kvartalu te je na razini prvog polugodišta ostvaren veći deficit nego u istom razdoblju prošle godine (+16,4%). No, na razini posljednja četiri kvartala, ostvaren je suficit u iznosu od dvije milijarde eura, što je na razini 4,6% BDP-a. Ostvarenje suficita očekujemo i na razini cijele 2016. godine (nešto ispod 4% BDP-a), ali niži nego prošle godine kada je značajni utjecaj na povećani suficit imao učinak konverzije kredita u švicarskim francima.

Share This Article