U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je znatno usporavanje dinamike rasta izvoza u odnosu na prošlogodišnju, poručuje Hrvatska gospodarska komora. Naime, rast je izvoza na godišnjoj razini iznosio 3,4%, dok je rast u istom razdoblju prošle godine iznosio visokih 12,5%. Takvo je usporavanje dijelom bilo očekivano, i to zbog iscrpljivanja učinka pristupanja Europskoj uniji. Pristupanje je u protekle dvije godine, posebno u 2014., dovelo do znatnog povećanja vrijednosti izvoza odnosno rasta baze s kojom se uspoređuje ova godina. Ipak, dvije su djelatnosti posebno utjecale na usporavanje rasta izvoza u ovoj godini. Vrijednost izvoza djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, smanjen je na točno polovinu prošlogodišnjeg iznosa, dok je vrijednost izvoza naftnih derivata smanjena za 37,4%. Rast izvoza brodova obilježio je prošlu godinu nakon izuzetno slabog ostvarenja u 2014., tako da su smanjene isporuke u prvom dijelu ove godine znatno utjecale na kretanje ukupnog izvoza. S druge strane, na izvoz naftnih derivata utječe blagi pad njihove proizvodnje, ali i daljnji pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, zabilježen u prvih šest mjeseci.
Naime, prosječna Brent cijena sirove nafte smanjena je u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini za daljnjih 30,5%. Kada se iz vrijednosti ukupnog izvoza isključe ove dvije djelatnosti, vidi se da je rast iznosio znatno većih 8,7%. Međutim, treba napomenuti da su ukupan broj djelatnosti i iznos pada vrijednosti njihovog izvoza bili osjetno veći nego u prošloj godini, tako da se usporavanje ne može pripisati samo brodogradnji i naftnoj industriji. S druge strane, kod većeg broja djelatnosti nastavljen je dinamičan rast vrijednosti izvoza, pri čemu su se najviše isticali farmaceutska industrija, izvoz gotovih metalnih proizvoda te prehrambena industrija. Pritom struktura izvoza po zemljama pokazuje znatniji rast izvoza na pojedina manje zastupljena tržišta poput Saudijske Arabije, SAD-a, i Turske, iako se, vrijednosno promatrano, najveći dio povećanja izvoza i dalje odnosio na ostale članice EU, odnosno pojedinačno gledano na Njemačku. Međutim, godišnja stopa rasta izvoza prema članicama EU smanjena je na 2,9%, dok je u prvih šest mjeseci prošle godine, zahvaljujući prije svega brodogradnji, iznosila 17,2%. Rast uvoza bio je nešto dinamičniji i iznosio je 4,1%. Takvo kretanje uvoza bilo je očekivano u uvjetima oporavka domaće potražnje, posebno osobne potrošnje i investicija, a dijelom i nastavka rasta vrijednosti izvoza. Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod motornih vozila, ali i kod strojeva i uređaja te gotovih metalnih proizvoda.
Uvoz je znatno povećan i kod farmaceutske industrije, što se može povezati i s velikim rastom izvoza ove djelatnosti. Rast uvoza je istodobno, kao i u prošloj godini, znatno usporavalo spomenuto kretanje cijene sirove nafte, tako da se i dalje bilježio znatan pad vrijednosti uvoza kod rudarstva i vađenja te naftnih derivata, a to su djelatnosti s visokim udjelom u ukupnoj vrijednosti uvoza. Navedena kretanja izvoza i uvoza dovela su u prvoj polovini ove godine do nastavka prošlogodišnjeg rasta robnog deficita, točnije, njegov je iznos na godišnjoj razini povećan za 5,3%.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U prvoj polovini godine usporava dinamika rasta izvoza, dok se kod uvoza bilježe suprotni trendovi, što rezultira povećanim robnim deficitom. Takva su kretanja očekivana s obzirom na povećanu domaću potražnju te kretanje cijene nafte na svjetskom tržištu.“
Nastavak rekordnog niza turističkih noćenja
U srpnju ove godine zabilježeno je 17,6% više turističkih dolazaka i 12,2% više turističkih noćenja u odnosu na isti mjesec 2015. godine. Time se nastavlja uzlazni trend koji traje od 2014. godine (od travnja za dolaske, a od prosinca za noćenja), a samo je nakratko prekinut u travnju ove godine (zbog kalendarske razlike u uskršnjim blagdanima).
Turistička aktivnost u srpnju ponovno je imala značajan utjecaj na broj zaposlenih, odnosno najveće zapošljavanje s burze rada evidentirano je upravo u turističkoj djelatnosti.
U srpnju koji je, nakon kolovoza, najvažniji mjesec (s obzirom na to da se u srpnju ostvari oko 28% noćenja cijele godine), ostvareno je povećanje turističke aktivnosti u skladu s našim očekivanjima, a predviđamo da će se takva kretanja nastaviti i u kolovozu.
Ipak, turizam i nadalje ostaje izrazito sezonskog, ali i prostorno ograničenoga karaktera. Primjerice, samo u dva mjeseca u godini (u srpnju i kolovozu) ostvari se oko 60% noćenja cijele godine, i to u samo tri turistički najrazvijenije županije – Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje se bilježi oko 2/3 ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj u cijeloj godini. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj sa drugim europskim mediteranskim zemljama, odnosno prema udjelu srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine, Hrvatska ima daleko najveći udio pa je prema tom pokazatelju najviše izložena rizicima sezonalnosti.
U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno je 9,2% više turističkih dolazaka i 8,8% više turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Takva kretanja rezultat su rasta kod domaćih i stranih turista.
S obzirom na dosadašnja ostvarenja, povoljnije sigurnosne situacije u Hrvatskoj u odnosu na našu turističku konkurenciju te povećanu turističku potražnju u svijetu (koju očekuje organizacija World Tourism Organization), na razini cijele ove godine očekujemo rast turističkih noćenja za oko 7%.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „S ostvarenih 22,9 milijuna turističkih noćenja, ovogodišnji srpanj zabilježio je najveći broj noćenja u tom mjesecu u novijoj hrvatskoj povijesti. Očekujemo nastavak rasta turističkih noćenja i u kolovozu, pri čemu bi ta dva mjeseca ostvarila preko 60% svih turističkih noćenja u godini. Prema udjelu srpnja i kolovoza u ukupnim turističkim noćenjima u godini, u Hrvatskoj je taj pokazatelj daleko najveći u odnosu na preostale mediteranske zemlje, čiji je prosjek 35%, što dodatno potvrđuje da je hrvatski turizam naglašeno izložen rizicima sezonalnosti.“
