Vedriš: Imat ćemo manji gospodarski pad jer smo ionako nisko

Sve više ekonomskih stručnjaka upozorava na moguću krizu u svjetskom gospodarstvu, na usporavanje je upozorio nedavno i MMF. Neki stručnjaci su katastrofični pa zazivaju i ponavljanje krize iz 2008. godine, a poznato je i kako živimo u globaliziranom svijetu pa se krize prelijevaju.

Je li pred nama recesija, kolikih razmjera bi ona mogla biti i trebaju li se brinuti hrvatski građani u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

– Hrvatsko gospodarstvo usporava. Kad gledamo projekcije to je još uvijek u decimalama, barem u predviđanjima. No to je značajnim dijelom refleks ukupnih očekivanja na globalnoj sceni. Usporava kinesko gospodarstvo, a kad ono uspori pada izvoz iz Njemačke. Tada pada i veliki unos u Njemačku iz Češke, Mađarske Poljske i Slovačke, koje svoje proizvode na svjetsko tržište plasiraju preko Njemačke. To je jedan pravac, objasnio je Vedriš.

– Drugi pravac je, možda je manje zapaženo, da je krajem prošle godine završio program Europske središnje banke. Nema više monetarne relaksacije kojom su se upumpavale enormne velike količine likvidnosti i ta likvidnost je omogućavala i poticala gospodarski rast. To je jedan lanac u kojem sudjeluje i Hrvatska, ne u dovoljnoj mjeri jer bi za to moralii mati veću proizvodnju i veći izvoz. To je i odgovor na pitanje zašto se naša stopa rasta korigira na niže, ali ne toliko kao u zemljama koje su znatno više prisutne u međunarodnoj podjeli rada. Ako ste niže kad padate manji je prostor za pad, slikovito je objasnio Vedriš.

Što se događa u Italiji? Kako je došla u takvu recesiju i kako bi to moglo utjecati na nas?

– Političke implikacije se prenose na ekonomski teren. Usporavanje rasta u Kini dobrim dijelom je vezano uz trgovinski rad SAD-a i Kine. U Italiji unutrašnjopolitički konflikt koji oduzima snagu i energiju i dobar dio ekonomskih aktivnosti traje već neko duže vrijeme. I struktura talijanske ekonomije je takva da je to roba široke potrošnje koja je prva došla na udar sa preseljenjem radih mjesta u Kinu – tekstil, odjeća, namještaj, niz artikala koji su bili tradicionalno talijanski. Čak i dio talijanskih proizvođača je otvorio svoje tvornice i dio radnih mjesta prenio na Daleki istok. Živimo u globaliziranom svijet gdje više nije kao prije. Nekad kad se nešto dogodilo ostalo je u regionalnim okvirima. Sada se to isti čas prenosi i ima utjecaj na globalnu ekonomiju, primjerice cijene nafte. Naprosto ne možete se sakriti, to su nuspojave globalizacije, objasnio je Vedriš.

Slikovito je to objasnio s lijekom.

– Kod lijeka morate dobro paziti da nuspojave ne nadjačaju glavni pravac događanja. Globalizacija je neminovna, ona se događa ponajprije u tehnološkoj sferi. Svaki dan dobivate sve kvalitetnije tehnološke proizvode. Tehnologija neumitno ide naprijed. Ostaje naša sposobnost, sposobnost globalno, a onda sposobnost svake nacije posebno da u tim globaliziranim trendovima pronađe svoje mjesto. Kad to govorimo treba se usporediti npr. sa Slovenijom. U globaliziranim uvjetima, u uvjetima krize, koji su identični za nas i njih, njihove stope rasta, strukture ekonomije, tri-četiri puta veći izvoz po glavi stanovnika, govori da jedna mala zemlja, manja čak i od Hrvatske, može pronaći svoj put. Odgovori kako se snaći i prosperirati u globalizaciji i iskoristiti prednosti moraju se pronaći nacionalno, smatra Vedriš.

Tu je spomenuo trenutačno aktualnu temu mesa, koje je pronađeno zaraženo u Poljskoj.

– Pravo je pitanje što napraviti da Hrvatska bude manje ovisna o uvozu prehrambenih proizvoda. Na taj način kod kuće stvarate radna mjesta i podižete razinu sigurnosti kvalitete proizvoda – prema tome domaća zadaća.

O ekonomskim odnosima Kine i EU

– Postoji povećano obostrani interes. Kine će ekonomski prostor koji se za nju smanjuje u Americi potražiti kao kompenzaciju na ovom prostoru. Kina je svjesna da se mora globalizirati i da ne može ostati samo u bilateralnom odnosu. Naravno da će i Europa tu tražiti svoj prostor, pogotovo kad govorimo o mogućim investicijama, ali ništa manje i o izlasku na kinesko tržište koje ima enormni potencijal. Uzmite broj ljudi koji živi u Kini, uzmite razinu njihovog BDP-a i životnog standarda. Uz Indiju i sutra Afriku to je najbrže rastuće tržište – novi odnosi u novom vremenu, rekao je Vedriš.

Facebook Komentari