Kako pomicanje sjevernog magnetskog pola Zemlje utječe na navigaciju

Sjeverni magnetski pol Zemlje neprekidno se kreće. Svake godine procjenjuje se da radi pomak od oko 50 kilometara, a Svjetski magnetski model o tome informira sve od Google Mapa do američke vojske

Zemljin sjeverni magnetski pol već već desetljećima fascinira i pomalo zastrašuje globalnu znanstvenu zajednicu. Ova točka, koju ne smijemo povezivati s geološkim sjeverom, kritična je za navigaciju brodova, zrakoplova i podmornica. Tijekom prošlih nekoliko desetljeća, magnetski sjeverni pol naoko se nasumično pomicao prema Nunavutu, Kanadi i u zadnje vrijeme – sjeverno prema Sibiru.

‘Kreće se otprilike 50 kilometrara godišnje’ komentirao je član Britanskog odbora za geološko istraživanje u Edinburghu u Škotskoj. ‘Nije se micao puno između 1900 i 1980, dok se zadnjih 40 godina prilično ubrzao’, prenosi Tportal.

Razlog zbog kojeg svi pomno prate magnetski sjeverni pol iznimno je važno za europsku i američku vojsku, s obzirom da o njemu ovise skoro svi njihovi navigacijski sustavi. Komercijalne aviokompanije, Google Maps i GPS vašeg smartfona također koriste ovaj model kojim navode korisnike te im pomažu pri pronalaženju odredišta. Britanski odbor za geološko istraživanje i Državna administracija za oceane i atmosferu (NOAA) izdaju nadogradnju za Globalni magnetski model (skraćeno WMM, od World Magnetic Model) te time osiguravaju da GPS sustavi i kompasi i dalje pokazuju prema istim referentnim točkama.

Sljedeća velika nadogradnja bila je predviđena za 2020., no sjeverni magnetski pol imao je druge planvove – 2018. se je zbog znanstvenicima nepoznatog razloga počeo kretati brže. Što god bilo uzrok, institucije poput američkih vojnih snaga zatražile su brže ažuriranje koje je izvršeno 4. veljače ove godine, piše Business Insider.

Prije nego što krenemo s objašnjenjem, valja još jednom naglasiti da zemljin magnetski polovi i najjužnija i najsjevernija točka nisu na istom mjestu. Dok je geografski sjever fiksan, sjeverni magnetski pol se pomiče svake godine. Tako je 1904. magnetski sjever bio u sjeveroistočnoj Kanadi, dok se danas kreće prema Sibiru.

Zemljin magnetski omotač nastaje zahvaljujući pokretnom tekućem metalnom omotaču smještenom 2896 km ispod površine. To polje nas štiti od sunčevog zračenja i smrtonosnih solarnih vjetrova. Da ga nemamo, planet bi nam ostao bez svih oceana i atmosfere. Povremena i naoko nasumična promjena u rasporedu turbulentnog tekućeg metala može uzrokovati promjenu Zemljinog magnetskog polja.

Ako pitate znanstvenu zajednicu koji bi mogao biti uzrok pomaka sjevernog magnetskog pola, dat će vam dvije trenutno aktualne teorije. Prva tvrdi da je razlog pomaka moćni geomagnetski puls uzrokovan naglim pomakom magnetskog polja – nastao na području ispod Južne Amerike u 2016. Drugi mogući razlog je munjevito brz protok tekućeg metala kod unutarnje jezgre Zemlje, negdje na području Kanade, prenosi Nature News.

WMM sam po sebi nije zemljovid koji se mijenja svakih pet godina. Riječ je o nizu brojeva koji koriste navigatori kako bi izračunali kako će izgledati magnetsko polje bilo gdje na Zemlji u bilo kojem trenu pet godina nakon objave modela. Problem je što se pomicanjem sjevernog magnetskog polja povećava broj grešaka – smanjujući preciznost GPS-a i vojne navigacije.

Sve navedene greške znanstvenike su navele da ubrzaju donošenje novih izračuna koji popravljaju navigaciju u svim modelima – premda je ovogodišnja odgođena dva tjedna zbog blokade američke vlade.

Na sreću većine žitelja planeta Zemlje, greška uzrokovana pomakom magnetskog pola utječe samo na navigaciju na Arktiku i sjevernom dijelu Kanade. Navigacija u velikoj većini ostalih lokacija na svijetu, na sreću svih koji koriste mobilnu navigaciju, nije doživjela pad preciznosti, prenosi Tportal.

Facebook Komentari