U hrvatskom javnom govoru se pojavljuju tri ključne riječi: fake, banda i varalice

Piše: Ante Samodol

Tijekom zadnjih desetak dana u hrvatskom javnom govoru se pojavljuju tri ključne riječi: fake, banda i varalice. I to ne bilo otkud, već iz same Vlade RH. Kakva se to nevolja sručila na samo središte upravljanja državom da premijerov savjetnik za sigurnost govori o lažnjacima, potpredsjednik vlade o bandi, a jedna ministrica o varalicama?

U stvari nije se dogodilo ništa strašno, već ono što se inače događa i ponavlja – način života u Hrvata. Samo što se sada fake institucionalizirala i nadmašila sve drugo značenjem i upotrebom od strane raznih epizodnih likova u Banskim dvorima. Naizmjenice slušamo priče o jačanju institucija pravne države pa pri tome dobro dođu i riječi kao što su banda ili varalice. S druge strane, prosječan čovjek vidi da se može imati, a ne raditi, da se može uzeti, a ne platiti, da se može vladati i manipulirati, a ne odgovarati. Vladin algoritam strojnog govora o stabilnosti i pravnoj državi se odavno raspao pa ljudi jednostavno ne vjeruju u taj fake. Broj iseljenih je vodeći pokazatelj povjerenja.

U nastavku su dva događaja koja izvrsno opisuju zašto nam propada povjerenje u ljude i institucije kao najveći društveni kapital i koja su aktualna jednako danas, kao i godinama prije. Naravno, fejka se na sve strane i sve je opet povezano s vladanjem, ministrima, državnim agencijama, sudovima i inim političkim i financijskim interesima. U suštini, da je svatko radio svoj posao kako treba, ovakvi događaji se ne bi niti pojavljivali, a mi bi bili zdravije i bogatije društvo. Ali, kao što znamo, mi to nismo i to je ono što nas uništava i drži u mjestu. U središtu ovog teksta je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA, a povodi su vapaj I. Todorića i ponovno zapošljavanje dijela članova bivšeg Upravnog vijeća u HANFA-u.

Kad Gazda zavapi

„Od početka upozoravam da će nas BORG mafija uništiti. Plenković, USTAVNI SUD, Trgovački sud, VTS i HANFA imali su mogućnost i ovlasti zaustaviti kriminal mnogo ranije, no nažalost, prevladao je interes šačice političara, a ne NACIONALNI INTERES REPUBLIKE HRVATSKE!!“. Ovo je na svom blogu 27.1.2019. pod naslovom „Agrokor je nepovratno kontaminiran političkom korupcijom i kaznenim djelima Borg mafije“ napisao I. Todorić (I.T.).

Dakle, I.T. vapi za pomoći koja nije stigla od Ustavnog suda, trgovačkih sudova i, pazite, HANFA-e. Zašto vapi? Zato jer je nekada itekako mogao osjetiti izravnu pomoć ovakvih institucija koje su uredno izvršavale njegova očekivanja. Taj isti čovjek je 2012. baš uz razumijevanje Ustavnog suda, Upravnog suda i HANFA-e oslobođen davanja ponude za preuzimanje Belja u iznosu 800 milijuna kuna koje su trebali dobiti tzv. mali dioničari. Da je tada poštivan zakon i institucije, I.T. vrlo vjerovatno ne bi došao u situaciju u kakvoj se našao 2016./17. Čudno, ali on sam je sukreator jedne vrste borgovaca, jer oni su samo proizvod ukupnog sustava u kojem je on nekada jednostavno bio – Gazda. Ono što je njemu učinila skupina Borg 2017., to je njegova vrsta borgovaca za njega učinila svim dioničarima Belja i Republici Hrvatskoj 2012. Jesu li njegove borgovce činili eminentni članovi izvršne, sudbene i tzv. nezavisne četvrte razine vlasti, on sam najbolje zna. No svi smo vidjeli da su njegova očekivanja ispunjena.

Da ne prepričavam proces oko Belja nadugo i naširoko, najbolje je pogledati shemu u nastavku.

Premda je u ovom ponovljenom postupku 2012. Upravno vijeće Hanfe utvrdilo:

da između AGROKORA i HFP ne postoji niti jedna radnja i/ili izjava o odnosu zajedničkog djelovanja,
da ne postoji pisana komunikacija između AGROKORA i HFP-a koji bi na bilo kakav način potvrdila ili demantirala izjave saslušanih svjedoka o suradnji AGROKORA i HFP-a i njihovu zajedničkom djelovanju, Upravno vijeće (UV) je Rješenjem o Obustavljanju postupka zatvorilo predmet, ali je istovremeno utvrdilo da je u zabludu dovedena investicijska javnost.

Međutim, isto UV nije utvrdilo koje su pravne posljedice dovođenja u zabludu investicijske javnosti i što je trebala poduzeti HANFA? Znači, prema stavu i Rješenju Hanfe iz 2012., RH i Agrokor zajednički djeluju cijelo vrijeme, pa i sada. Što kaže država na Odluku HANFA-e da je zajedničar s Agrokorom i da su svjedoci to potvrdili pred HANFA-om? Ništa. Neka čudna sila vraća na posao dio članova Upravnog vijeća krajem siječnja 2019. i time im prihvaća ispravnim sve ono što su učinili u slučaju Belje. Zato, I.T. ne treba plakati barem kad je u pitanju Belje. Ima dokaz državne Agencije da mu je RH bila zajedničar, da djeluju zajedno i odgovaraju zajedno. Najbolji svjedoci su mu bivši članovi UV, sada novi zaposlenici u HANFA-i, a državnu imovinu ionako treba štiti sam DORH. Bio bi lud kad u svojoj obrani sutra ne bi koristio ovu činjenicu. Za I.T. nekoliko milijardi kuna manje brige. Ovo je klasični primjer kako se fake svjedočenjem bez ikakvog pravnog dokaza i na osnovu političko-financijskog pogodovanja udruži grupa ljudi, donesu rješenja na štetu malih dioničara i države.

Život zna biti okrutan. Od sreće i ushićenja svih oko I.T. 2012. već za nekoliko godina nastaje odricanje i progon. Ustavni sud koji ga je zaštitio 2012. već 2018. potvrđuje Lex Agrokor čiji je predsjednik isti kao i 2012., a sadašnji član UV HANFA-e je 2012. bio ustavni sudac. Nastaje odricanje i progon, ali samo I.T.. Dorhmani i dorhmanice ne mogu započeti proces protiv I.T., a da se ne riješi ovo prethodno pitanje. Belje je prethodno pitanje par excellence. Samo razobličavanjem ovoga lančanog organiziranog djelovanja niza osoba i institucija može početi istraga oko toga koliko je I.T. sebi osobno na račun Agrokora kupio banana i čarapa. Sve drugo bio bi pravosudni fake.

Povratnici u HANFA-i

Na dan 25.1.2019. u Poslovnom dnevniku je objavljena vijest da se troje od petoro bivših članova UV HANFA-e vraća natrag u HANFA-u, i to godinu dana nakon što su napustili HANFA-u i primali plaće do novog zaposlenja sukladno članka 6. Stavak 9. Zakona o HANFA-i.

U Poslovnom dnevniku se navodi i sljedeće: „Budući da se oko te priče među tržišnim akterima nametnulo i pitanje procedure, u odgovoru HANFA-e ističe se da se sve funkcije inače popunjavaju putem natječaja, no u ovom slučaju Hanfa je postupila u skladu s ranije preuzetim obvezama koje proizlaze iz njihovih ugovora”. Prvo što čovjeku padne na pamet je ironija- najbolje je da ih zaposle u sektoru za zaštitu korisnika financijskih usluga. To im ide najbolje. Imaju iskustva sa „zaštitom“ malih dioničara. No, pođimo redom.

Ako su imali ugovor, onda je prvorazredna tragikomedija da su nakon godinu dana na punoj plaći člana UV-a konzumirali ugovor. Takav ugovor bi bio izvan svake pameti za jednu javnopravnu osobu. Pod kojim uvjetima, odnosno zašto bi javnopravnotijelo takvo što uopće sklopilo, sasvim je izvan poznatih pravila. Načelno, dužnosnici se imaju pravo nakon dužnosti vratiti tamo otkud su otišli na dužnost, ali dva od tri uopće nisu bili u HANFA-i. A i ovaj član što je bio, trebao se odmah vratiti jer je obično alternativa – ostani na nekom radnom mjestu ili uzmi godišnju apanažu. Tko je odlučio i s kim sklopiti ugovor i tako „ranije preuzeti obveze“- Upravno vijeće, sami sa sobom? Glede potpisa, možda glavni tajnik (kojeg su sami izabrali) ili predsjednik UV, ili koji od članova po principu redovite rotacije. Bi li ovo mogla biti zlouporaba položaja, ali i sklapanje štetnog ugovora jer su im dali godinu dana plaćenog izbivanja i radno mjesto? To bi bilo i suprotno smislu članka 6. stavka 9. Zakona o HANFA-i. Možda tu ima za reći nešto i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, ako je bilo ugovora, jer smisao plaćanja godinu dana nije ova tragikomedija.

Ako pak ugovora uopće nije bilo, a iz HANFA-e je iskomunicirano da ga je bilo, tada sadašnji sastav UV ima veliki problem. Javno su lagali? I to više ne bi bio samo njihov problem, nego problem cijele države.

Ipak, što ako je po srijedi nešto treće, u ovom trenutku javnosti nedokučivo. Postoji mogućnost danog političkog obećanja da će se ekipa vratiti u HANFA-u nakon godinu dana, nakon javnih prozivki o njihovoj ulozi u slomu Agrokora. Naravno, takvo obećanje je mogao dati samo netko iznimno politički moćan koga se u HANFA-i boje. To bi značilo da je netko iz HDZ-a nazvao u HANFA-u i tražio ispunjenje obećanja Linićevoj ekipi. No, sa ili bez poziva, ako su raniji ugovori isfabricirani na tom obećanju i ako je sadašnji sastav UV bez propitivanja zakonske osnove to prihvatio, tada imamo posla s još jednom potvrdom o fake-u kao institucionaliziranim načinom političkog uhljebljivanja i političkog opstanka.

Na kraju, jasno je da se ništa ne događa samo od sebe i preko noći. Netko u državi mora ovdje odgovoriti na dva pitanja. Prvo, što je to nekad u zajednički poduhvat povezalo Ustavni sud, Upravni sud, Upravno vijeće HANFA-e, Ministra financija, bivše ljude iz HFP-a i I. Todorića? Drugo, tko to danas „na osnovu ranije preuzetih obveza“ preslaguje i kadrovira po HANFA-i koja bi trebala biti jedna od ključnih institucija u postupku oko Agrokora? To se vjerojatno nikada u cijelosti neće saznati, ali nema dileme da svi dionici nekada kao i ovi danas imaju svoja očekivanja. Koja i kakva? Jedina institucija koja ovo može istražiti i dati bar dio odgovora ima sjedište u Gajevoj ulici u Zagrebu, neovisno o tome koja strana će prva krenuti u istragu, lijeva ili desna – od ulaza. Bitno je samo krenuti.

Facebook Komentari