MVEP: Hrvatska je najveći saveznik Bosne i Hercegovine i ispunjava svoje međunarodne obaveze

Povodom otvorenog pisma tri bivša Visoka predstavnika u BiH, Paddya Ashdowna, Carla Bildta i Christiana Schwarz-Schillinga, od 6. prosinca 2018. upućenog Visokoj predstavnici EU za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i svim ministrima vanjskih poslova država članica Europske unije, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izdaje sljedeće priopćenje.

Kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te susjedna i prijateljska zemlja Bosne i Hercegovine s kojom dijeli granicu dugu više od tisuću kilometara, kao država koja ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske i kao odgovorna članica Europske unije i NATO-a, Hrvatska, koja je ujedno i najiskreniji zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ima brojne razloge ali i obvezu pomno pratiti zbivanja u toj zemlji. Za razliku od trojice bivših Visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njen ustavni i pravni poredak.

Daytonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine definiraju Bosnu i Hercegovinu kao jednu državu koja se sastoji od dva entiteta i tri jednakopravna konstitutivna naroda i ostalih. Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih Visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Posljednji primjer neravnopravnosti bili su izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u listopadu ove godine kada je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put u posljednjih izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda. Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, premda je jedan kandidat dobio preko 80% njihovih glasova, već je za njihovog predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv. Takav paradoksalan ishod, osim što nije pravičan ni legitiman, u suprotnosti je s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma i Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su potvrdile proporcionalnu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao ”krovno načelo koje proizlazi iz Ustava Bosne i Hercegovine i koje vrijedi za sve administrativne i političke razine vlasti”.

Iduća prigoda u kojoj će biti testirano poštivanja vladavine prava, uključujući i poštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, je formiranje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj odluci u slučaju Ljubić poništio neke odredbe Izbornog zakona baš zato što nisu osiguravale legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Domu naroda Federacije BIH.

Zato je sada izuzetno važno da prilikom određivanja pravila kojima će se nadomjestiti nedostajuće odredbe Izbornog zakona nadležne institucije u cijelosti poštuju odluku Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i osiguraju proporcionalnu i legitimnu zastupljenost u tom visokom domu. Svako drugačije rješenje bilo bi teška povreda vladavine prava i negiranje Daytonskog mirovnog sporazuma s vrlo negativnim posljedicama.

Facebook Komentari