Na Predsjedništvu hrvatskih stranaka u BiH predložena priprema opcije povratka na Herceg-Bosnu

Izbor Željka Komšića bošnjačkih glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, negiranje izborne bolje Hrvata u BiH i izbacivanje iz vlasti legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, kao u ZDŽ-u na primjer, rezultiralo je nedavno ozbiljnom raspravom na sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, prenose BiH portali.

Ako je suditi prema zapisniku sa spomenute sjednice, svoje stavove su radikalizirali čak i oni predstavnici hrvatskog naroda koji su do sada uglavnom bili neutralni po mnogim pitanjima kako bi sačuvali naklonost međunarodne zajednice i priliku da lobiranjem međunarodnih čimbenika u BiH ponovo dođu do određenih dužnosti, piše Pogled.ba.

Tako je Martin Raguž na sjednici rekao kako je BiH ušla u izvanredno stanje i da treba međusobno resetirat odnose i nastaviti zajedno kroz HNS jer je to jedini naĉin.

Ilija Cvitanović je rekao kako izbor Komšića predstavlja udar na temelje Bosne i Hercegovine i da međunarodna zajednica nažalost ne prepoznaje bit problema u BiH.

Zdenko Ćosić je rekao da Komšić ne može nikad biti predsjednik Hrvata i da je to udar na temelje države, Ustav BiH, te da njegov izbor nikad ne smiju prihvatiti. Zanimljivo, nakon ovakvih Ćosićevih riječi, u društvu Komšića se prije nekoliko dana pojavila ministrica obrane BiH Marina Pendeš i tako praktički prihvatila njegov izbora u Predsjendištvo BiH. Iako je potez ministrice Pendeš bila njezina, a ne stranačka odluka, očekuje se da će se HNS o tome uskoro očitovati.

Da spomenuta sjednica dobije posebno dramatičan ton pobrinuo se predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić. On je kazao kako pojedini nastoje riješiti hrvatsko pitanje tako da Hrvati nestanu i kako je potrebno pripremiti opciju povratka na stanje prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma, kojeg bošnjačka strana neće da se drži. To bi značilo da bi sve ovlasti nad kantonima preuzela državna vlast. A Federacija bi prestala postojati. Ostale bi samo unutarnje strukture koje tvore Federaciju.

Iz zapisnika se ne vidi kakva je bila reakcija ostatka Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora na ovaj prijedlog, ali Karamatić je ranije najavio kako će pokrenuti inicijativu za pokretanje ove procedure ako se nastaviti zatiranje izborne volje Hrvata. Čak je rekao kako nije nužno da će procedura biti pokrenuta preko Hrvatskog narodnog sabora BIH nego možda i preko sestrinske stranke HSS.a BiH u Hrvatskoj.

I ovo je jasan pokazatelj koliko radikalni potezi bošnjačke političke elite zaoštravaju odnose među narodima i primoravaju predstavnike drugih naroda na rješenja koja bi mogla imati veliki uticaj na budućnost ove države.

Za očekivati je kako će Hrvatski narodni sabor uskoro morati donijeti i službeni stav po pitanju revitalizacije Herceg – Bosne, ukoliko se nastavi sa izbacivanjem legitimnih hrvatskih predstavnika iz vlasti.

Međunarodni ugovori mijenjaju se i prestaju prema vlastitim pravilima ili općem međunar. pravu. S prestankom međunar. ugovora, prestaje i obveza stranaka na izvršavanje. Međunarodni ugovori ne proizvode učinke ako su ništavi zbog suprotnosti s propisima kogentnoga prava ili ako su sklopljeni uz određene mane volje, tj. pod prijetnjom ili upotrebom sile, u zabludi ili pod prijevarom te uz korupciju pregovarača. Međunarodni ugovori ništavi su i onda ako je došlo do kršenja nekoga bitnog pravila unutarnjega prava o ovlasti za sklapanje ugovora. Međunarodni ugovori proizvode pune učinke tek nakon stupanja na snagu, no za određene kategorije međunar. subjekata ugovor ima učinke i prije stupanja na snagu. Subjekti koji su potpisali međunar. ugovor ili razmijenili isprave koje čine međunar. ugovor, a nisu se njime još obvezali, te oni koji su se njime obvezali, a on još nije stupio na snagu, moraju se suzdržati od čina koji bi priječili ostvarenje predmeta i svrhe međunar. ugovora; ta obveza u prvome slučaju prestaje jasnim očitovanjem namjere subjekta da neće postati strankom toga međunar. ugovora, a u drugom ako se stupanje međunar. ugovora na snagu neopravdano odgodi. Prilikom obvezivanja međunar. subjekt može staviti rezervu, kojom od pristanka izuzima neke odredbe međunar. ugovora ili im daje posebno tumačenje. Da bi rezerva imala učinak prema drugim strankama međunar. ugovora, one ju moraju prihvatiti; ne žele li to, mogu uložiti prigovor na rezervu, s time da pristanu da u ostalom dijelu međunar. ugovora budu vezani s državom koja je stavila rezervu, a mogu se zbog rezerve i usprotiviti stupanju međunar. ugovora na snagu s tom državom, prenosi kamenjar.com

Facebook Komentari