Što će nam donijeti ulazak u eurozonu

Nakon što smo u svibnju prihvatili strategiju uvođenja eura, jučer je održana i prva sjednica nacionalnog vijeća koje će nadzirati taj proces.

Realan scenarij našeg ulaska u eurozonu je između 2023. i 2025. godine. Većinu kriterija smo ispunili, ali to je proces koji traje, primjerice samo europski tečajni mehanizam, koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu, traje najmanje dvije godine. Kad dođemo do faze ulaska u eurozonu, evo kako će sve izgledati u praksi. Mogućnost plaćanja i u kunama i u eurima trajat će prilično kratko, samo 15-ak dana. No zato će mnogo dulje postojati obveza isticanja obiju cijena, najmanje 6 mjeseci, upravo kako bi se izbjegao drastični rast cijena i zaokruživanje na višu vrijednost. Procjene govore da bi zbog uvođenja eura potrošačke cijene mogle rasti za 0,2%. Ako npr. godinu dana nakon prelaska na euro shvatite da ste novčanicu od 100 kuna zagubili u džepu ili čarapi, također neće biti problema jer većina novih članica omogućava neograničeno razdoblje za zamjenu novca.

Prema kojem bi se tečaju mogla obavljati zamjena kuna u eure, bit će poznato relativno brzo. Kad uđemo u europski tečajni mehanizam, definirat će se raspon zamjene kune za euro, koji će vrlo malo varirati. Ako pogledamo posljednjih 10 godina, vidimo da su oscilacije kune u odnosu na euro bile vrlo male. U tom je razdoblju vrijednost 1 eura varirala od 7,13 do 7,73 kune, no većinu vremena taj je raspon bio između 7,4 i 7,5 kuna pa se može očekivati da će i konačna konverzija biti negdje na tom tragu.

U posljednje vrijeme imamo znatan rast kredita u kunama, njihov ukupni iznos veći je od onih u stranim valutama. Zbog negativnog iskustva mnogih građana s kreditima u švicarskim francima, velik broj njih okrenuo se zaduživanju u domaćoj valuti. Tim će se građanima obaviti konverzija u euro na isti način i po istim uvjetima kao i kod bilo koje druge transakcije, a jučer smo od guvernera i ministra financija mogli čuti da zbog tog pretvaranja neće biti nikakvog dodatnog troška za građane. Ono što je činjenica – ako tek planirate uzimanje dugoročnog kredita, bez obzira u kojoj valuti to učinili, većinu vremena vraćat ćete ga u eurima, piše HRT.

Facebook Komentari