Što valja u ovoj državi? Imamo primjera izvrsnosti. Učimo od njih!

Piše: Stjepan Mihovil Blažević

Što valja u ovoj državi? Imamo primjera izvrsnosti. Učimo od njih! (HGSS, HZTM, FER, LADO, MIOC…)

Vjerovali ili ne, ima u Hrvatskoj takvih institucija za koje Vam stane pamet! Danas nećemo govoriti o onome što ne valja – a to je poprilično mnogo – već o uzorima među nama. Da, ne o primjerima iz Singapura, Finske, Australije ili SAD-a, već o primjeri naše sredine, naših ljudi i plodovi naših napora i znanja.

Prije nego li za danas napustim problematiku onoga svega što ne valja u Lijepoj Našoj, htio bi Vam postaviti tri pitanja koje bi volio da držite na umu dok čitate ostatak članka:

1. Za rješavanje naših društvenih i državnih izazova (čitaj: problema), je li bolje podržati postojeće institucije ili stvoriti nove?
2. Mogu li se stvari doista promijeniti izvana ili nužno iznutra?
3. O kakvim društveno-državnim rješenjima govorimo ako nemamo jasnu viziju i projekt za narednih pet, deset, petnaest, dvadeset ili pedeset godina?
Eto, sada s tim pitanjima ispred našeg uma i srca, predlažem vam da krenemo dalje.

Pozitivni primjeri u RH

HGSS (Hrvatska gorska služba spašavanja)

Obični ljudi, volonteri, koji imaju svoj posao, svoju karijeru, a u slobodno vrijeme – odnosno kad god je nužno – spašavaju živote!
Da, moram ponoviti. GSS-ovi su ljudi kao vi ili ja, rade i imaju svojih briga, a u SLOBODNO vrijeme, spašavaju ljudske živote!! A toliko su dobri u onome da mogu se mjeriti s najboljim službama u svijetu. Za dokaz uzmite posebnu zahtjevnu misiju spašavanja 2014. godine u špilji u Njemačkoj u kojoj je HGSS dao veliki doprinos da se ozlijeđenog speleologa izvlači iz oko 980 metara dubine i 3,5 kilometara od ulaza u špilju!

Svako ljeto, tu i tamo obratimo pažnju na akcije spašavanje stranih gosta ali i domaćih izletnika koji u šlapama idu na Velebit, po Paklenici, na Mosor itd. Onoga što nismo svjesni je da GSS radi i dežura 24 sata dnevno, 365 dana u godini i to, po cijeloj Hrvatskoj. A znate koliko zaposlenika ima? GSS ima SAMO 9 zaposlenika (2017.). Da, to su tajnice i tajnike plus 800 volontera, članova, koji po potrebi pomažu civilima, policiji i vojsci u najzahtjevnijim situacijama.

Zanimljiv popis akcija spašavanja u proteklih 12 mjeseci možete naći pri kraju članka . Pogledajte kako ti vrhunski profesionalci koriste helikoptere, dronove, pse tragače, obično uže i sl. da spase zalutale i izgubljene građane, senilne starce, migrante sa šestomjesečnom bebom, pripomognu u poplavama, lavina, životinjama itd.

Što reći o ovoj službi? Svaka Vam čast i slava! HVALA VAM!

Pogledajte i besplatno dostupne digitalne karte naših brda i savjete za izletnike i penjače koje se nalaze na službenoj stranici:

http://www.gss.hr/

HZTM (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu)

Ne mogu govoriti kao stručni revizor koji je proveo inspekciju samog zavoda i svih njezinih sastavnica i stanica. Mogu govoriti samo kao netko koji već 16 godina dolazi u prostorije zavoda donirati krv. To znači, tri do četiri puta godišnji sam tamo po pola sata i vidim kako se radi, koja je radna atmosfera, kako je petkom popodne ili subotom ujutro, koliko su stručni i srdačni, koliko čisti, kako se rotiraju zaposlenike i koja je politika selekcije kadrova: doktora, tehničara, kuhara i konobara, čistačica i dr.

Za razliku od stanja u drugim državama, RH pokriva svoje potrebe krvnih zaliha, i to čak ljeti kad milijuni gostiju navale u našu obalu. Rijetko će te čuti ono što je u drugim državama česti slučaj: da se po radiju ili televiziji traže donore krvnih stranica jer nema dovoljno i naprosto je život drugih doveden u pitanje. Uz vrhunski rad zavoda, treba se posebno zahvaliti 90.000 redovitih darivatelja krvi, od čeka trećina su u Zagrebu i okolici. Da, samo 4,2% ljudi daruje krvi i tako pomaže u svakom ozbiljnijem medicinskom zahvatu i, posredno, spašavaju živote.

Dostupni podaci za 2016. godinu kažu da od 192.000 doniranih doza, oko 100.000 prikupljuje (50%) HZTM (Zagreb), dočim 28.000 doza Osijek (14,5%), 22.000 doza Rijeka (11,4%), 18.000 doza Split (9,3%) a 12.000 doza Varaždin (6,25%) . Ako smijem napomenuti, očekujem veći angažman i doprinos naših Splićana, jer Split je naš veliki grad koji može dati još mnogo više u ovom segmentu, pa bi valjalo napraviti posebnu kampanju za to.

Za kraj, hajmo jednom pohvaliti hrvatske muževe i dečke, jer 83,42% donora čine muškarci. Znamo što sve drugo rade i doprinose žene, ali hajmo jednom naglasiti i mušku darežljivost i brigu za ostale (djecu, starce, žene i druge muškarce).

Ako niste nikada dali krv, slobodno se raspitajte! Prije ili kasnije, Vi ili vaša obitelj trebat ćete darovanu krv drugih da preživite operaciju ili bolest. Tek onda ćete doista cijeniti tuđi dar i to što sve naše bolnice imaju dovoljno krvi za vas!

http://www.hztm.hr/hr/content/1/naslovna/

FER, odnosno MIOC

Naš Fakultet elektronike i računarstva (FER) doista je ponajbolje što ima naše visoko obrazovanje. Ako mogu oni, zašto drugi fakulteti nisu tako uspješni u međunarodnoj konkurencija , suradnji s privredom i, općenito, kvalitetom studija i studenskih aktivnosti kao oni . Moramo se zamisliti, pogotovo mi društvenjaci! Od centra karijera do studentskog inkubatora start-upova i Inovacijskog centra. Čak u studenskim športskim aktivnostima FER uvijek visoko kotira… Očito nešto dobro rade! Selekciju kadrova i studenata, marljiv i sustavni rad i sl.
Ako gledamo srednje škole, doista MIOC (XV. gimnazija) je poseban slučaj. Kako to da su oni toliko aktivni i uspješni!?! Svake godine čujemo o međunarodnim natječajima i nagradama , imaju međunarodnu suradnju (razmjenu) i poprilično bogat godišnji program aktivnosti i dodatnog sadržaja .

Ako poprilično lako možemo vidjeti rezultate i kvalitetu njihovog rada, zašto se ne ugledati malo na njih, zašto ne ih kontaktirati i naučiti od najboljih?

LADO

Čak i za vrijeme bivše države uspjeli su očuvati i promicati naš kulturni identitet i bogatu baštinu narodnih pjesama, plesova, običaja. Već gotovo 70 godina su primjer profesionalizma i kulturnog angažmana. Tim od 38 plesača/pjevača i 14 glazbenika ima repertoar od 100 koreografija, pravi muzej od 1200 kompleta narodnih nošnja te 80-tak instrumenata koje koriste u svojim nastupima. Odradili su više od 5000 nastupa diljem Hrvatske i svijeta, posjetili 48 zemalja te izdali 30-tak CD-a. Doista održavaju, čuvaju i promoviraju našu folklornu baštinu!

Pjevali su i plesali u Londonu, (Royal Albert Hall), Beču (Konzerthaus), Vatikanu, SAD-u, Japanu, Južnoj Americi, Rusiji, itd).
Pročitajte neke od ovih povijesnih recenzija pa ćete vidjeti koliko dugo i uspješno predstavljaju Hrvatsku:

TOUTE LA DANSE – PARIS, 1953.

“Njihova izvanredna uigranost vjerojatno je rezultat rada, ali njihova plemenitost, njihov posao i ljepota njihova držanja proističu iz naroda i iz ljubavi za ples; iz veselja koje osjećaju kad su skupa i kad zajedno plešu. Tražili smo koji nedostatak da izbjegnemo sumnju u pristranost, ali ga, po našem mišljenju, uopće nema.”

NEUE ZEIT – BERLIN, 1956.

“Pravi je užitak gledati šarene, svečane, originalne nošnje, kao i dekorativne plesove, bogate figurama, koji su izvedeni s toliko prirodnosti i ljupkosti da se u njih prirodno uklopila savršena preciznost kolektiva, virtuozna tehnika nogu i ostali tjelesni izražajni elementi.”

EVENING NEWS – LONDON, 1978.

“Publika od 5000 posjetilaca, mogla je bez sumnje iskreno uživati promatrajući neke od najvještijih i najinventivnijih prikaza nacionalnog plesa koji su ikada viđeni ovdje u Royal Albert Hall-u.”

DOJMOVI PUBLIKE – Japan, October/ November 2006

“…Da se ponovno mogu roditi, rado bih se rodila kao Hrvatica kako bih mogla plesati te predivne plesove s Ladom.”

Dance Commentary by Heather Desaulniers – Washington D.C., 2009.

“Iako je vrlo teško skratiti dvosatnu izvedbu na samo nekoliko misli, postoje tri riječi koje najbolje opisuju LADO: uglađeno, smireno i radosno. … Ipak, ono što me najviše dojmilo je potpuni zanos kojim su isijavali svi plesači na pozornici. Oni zrače čistu radost jedni s drugima, s publikom i uz ples. Ponos je u njihovoj kulturi, a ne u jeftinim teatralnim prizorima; njihov je nastup intiman i iskren a izražen slijedom pokreta.“

Prekrasno je vidjeti ozbiljan i posvećen pristup. Program za 2019 godinu je detaljno već razrađen i svima dostupan . Transparentnost, posvećenost i dugovječnost napora i rezultata mnogo nam govori i, bez daljnjega, mogu nam biti primjer i uzor. Svakako pogledajte besplatne koncerte koje će ponuditi u crkvi sv. Blaže (13.12.2018) i sv. Antuna Padovanskog (19.12.2018.) sada u prosincu

http://www.lado.hr/

ZAKLJUČAK:

Imamo uspješne i provjerene institucije i modele, timovi koji već djeluju jako dugo. Trebamo ih dodatno podržati i financirati i, zašto ne, priključit se njima. To je jedini način da se doista pokrenu promjene u RH. Znanje i dugoročno planiranje. Ozbiljna briga o kadru, njezinom razvoju i daljnjem školovanju. Profesionalnost, sustavnost, transparentnost i posvećenost kvaliteti i cilju. Spremnost i otvorenost za suradnju. Rezultate! Kvaliteta! Zajedništvo!

Za kraj, htio bi spomenuti još nekoliko institucija koja sigurno zaslužuju da ih razmotrimo i o njima razmišljamo jer nam nude mnogo toga, uglavnom kvalitetan rad, usluge i rezultate:

KGZ (Knjižnice grada Zagreba) nude doista mnogo dobrih stvari. Nije ni naša Nacionalna Sveučilišna Knjižnica za odbaciti (NSK). Što reći o našim glazbenim školama i akademiji? Naš Lisinski doista nudi bogati program za relativno mali budžet i cijena ulaznica. Škole stranih jezika, prvenstvo Vodnikove i Varšavske, odnosno razina znanja 2. svjetskog jezika u Hrvatskoj je visok. Naš MUP/Vojska je dokazane vrijednosti, Hrvatska Turistička Zajednica (HTZ) ulaže ozbiljne napore i sredstva da imamo kvalitetne promotivne videje i brošura. Naši sportaši su tema za sebe! Očito netko kvalitetno radi da ti klinci redovito postanu dio svjetske elite. Zašto ne spomenuti naše staračke domove koji, mimo ograničenja, nude prikladnu brigu za one koje uspio dobiti mjesta u njima. Možemo spomenuti samouprave i mjesta koja očito rade mnogo bolje nego što je državni prosjek. Kako to da Primošten, otok Krk, Varaždin imaju značajniju funkcionalnost i rezultati nego li toliko drugih sredina? Od privatnog sektora, možda ne treba ni spomenuti ono što većina zna: tvrtke kao Orbico, Rimac, Infobib, Photomath, Styria grupa (odjel za istraživanje grupacije je u Hrvatskoj !!), nova i vrlo uspješna kompjutorska igrica Scum (Gamepires, Devolver Digital i Groteam), itd.

Netko zna i radi! Netko ne. Zasigurno trebamo očekivati i zahtijevati kvalitetniju državnu upravu i medije te podržati poduzetništvo i angažman građana da promjene svoje vlastite prilike, da se udruže i rade u ostvarivanju svojih snova.

Hajmo svi nešto naučiti od npr. HGSS-a, HZTM-u, LAD-a, FER-a i MIOC-a!

Facebook Komentari