VIDEO Plenković u Saboru predstavio proračun za 2019. godinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu.
Uvodni govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

“Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici,

Prijedlog državnoga proračuna za 2019. godinu, kao i projekcije za 2020. i 2021. godinu predstavljaju strateški akt države koji je podloga za ostvarenje ciljeva Programa Vlade i određuje način kako upravljamo državnim sredstvima.

Prijedlog proračuna koji je pred vama odražava jasnu politiku Vlade koja se temelji na održivim i konsolidiranim javnim financijama s ciljem jačanja socijalne kohezije i poticanja gospodarstva.

Pritom moramo što bolje gospodariti raspoloživim sredstvima, uz smanjenje javnog duga – to jest nagomilanog duga države, županija, gradova, općina i javnih poduzeća, koji opterećuje domaćinstva i gospodarstva.

Zbog toga je ovaj prijedlog proračuna temeljen na realnim osnovana, socijalno je osjetljiv, okrenut prema razvoju i usmjeren na daljnje porezno rasterećenje građana i poduzetnika.

Socijalno je osjetljiv jer dajemo više: za mirovine, za demografsku obnovu, za dječje doplatke, rodiljne i roditeljske naknade, za osobe s invaliditetom, za naše hrvatske branitelje, za subvencionirane stambene kredite za mlade.

Okrenut je prema razvoju i daljnjem rasterećenju građana i poduzetnika jer nastavljamo sa smanjenjem poreznog opterećenja, dok istodobno značajno povećavamo sredstva za zapošljavanje, za zdravstvo i opremanje bolnica, za poljoprivredu, za javne i državne službenike, za znanost i obrazovanje, kao i za infrastrukturne projekte i kapitalna ulaganja.

Ovaj prijedlog stoga osigurava potrebna sredstva za učinkovito djelovanje javnih službi, kao i za ostvarivanje svih gospodarskih, demografskih i socijalnih politika u skladu s našim Programom.

Naša gospodarska politika ima jasan cilj: omogućiti Hrvatskoj da se približi standardu najrazvijenijih država članica Europske unije i da što prije uhvatimo korak sa zemljama srednje i istočne Europe koje prednosti članstva u Uniji koriste gotovo petnaest godina i stoga danas ostvaruju brži rast.

Gospodarski pokazatelji

Nakon duboke recesije u koju je zapalo hrvatsko gospodarstvo 2008. godine, ono se već nekoliko godina oporavlja.

Taj se trend ubrzao u protekle dvije godine tijekom kojih smo učvrstili rast i preokrenuli brojne makroekonomske pokazatelje koji su sada pozitivni.

U srednjoročnom razdoblju očekujemo nastavak tih pozitivnih kretanja u našem gospodarstvu, kao i realni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,9%, što je procjena na kojoj se temelji prijedlog ovoga proračuna.

U prilog tome da su te procjene realne govori i činjenica da je i Komisija predvidjela naš rast na razini od 2,8%.

Povoljna makroekonomska kretanja omogućuju umjereno povećanje rashoda, u odnosu na prihode, kako bismo iskoristili svu redistributivnu moć državnog proračuna za daljnji gospodarski oporavak i nastavak povećanja standarda naših građana.

Rastu hrvatskog gospodarstva značajno pridonosi i rekordna turistička godina koja će zasigurno biti bolja nego prošlogodišnja po svojim rezultatima, i u pogledu noćenja i dolazaka, i u konačnici i prihoda.

Očekujemo nisku i stabilnu inflaciju, kao i nastavak smanjenja stope nezaposlenosti.

Zaposlenost

Dame i gospodo, zaposlenost u Hrvatskoj raste. U prvoj polovici ove godine broj zaposlenih povećan je za 3,4% prema anketi o radnoj snazi, a Hrvatska bilježi jedno od najviših povećanja stope zaposlenosti u Europskoj uniji. S 56,8% na početku mandata, dosegli smo prema procjenama stopu zaposlenosti u ovom tromjesečju na 63%. Do kraja mandata nastojat ćemo tu stopu i povećati.

Gospodarski rast koji danas ostvarujemo na mnogo je zdravijim temeljima nego u pretkriznom razdoblju. Tada se rast od 4% do 5% prije svega temeljio na rastu domaće potražnje financirane sve većim inozemnim zaduživanjem koji su dosezali i do 10% BDP-a godišnje. Danas pak ostvarujemo rast od oko 3%, a istodobno smanjujemo javni dug po stopi od 2% do 3% BDP‑a godišnje.

Danas je naš rast čvršći i uravnoteženiji, i temelji se većim dijelom na izvozu roba i usluga, uz istovremeno smanjenje vanjskih neravnoteža.

To provodimo kroz program Vlade, kroz ispunjavanje ciljeva Nacionalnog programa reformi u kontekstu Europskog semestra, kao i kroz Program konvergencije.

Kako bi naš gospodarski rast učinili stabilnim i trajnim, a makroekonomske neravnoteže dodatno smanjili, potrebno je osigurati nastavak zapošljavanja i stvaranja okvira za nova radna mjesta.

Fiskalna konsolidacija

Dame i gospodo, ogroman deficit – od čak 17 milijardi kuna prije četiri godine – godinama je bio uteg za naše gospodarstvo koji nas je vukao prema dnu. Naslijedili smo galopirajući javni dug koji je 2015. dosegao razinu od 84% BDP-a, dok je u isto vrijeme Hrvatska plaćala gotovo 12 milijardi kuna kamata, što je tada bilo jednako proračunu, primjerice, Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Stoga nam je među glavnim prioritetima fiskalna održivost i racionalno korištenje javnog novca, jer je to preduvjet za makroekonomsku stabilnost i gospodarski rast.

Koliko smo uspješni bili u popravljanju stanja u javnim financijama govori podatak da smo prošle godine ostvarili suficit opće države, prvi u posljednjih 15 godina, i to u visini od 3,2 milijarde kuna ili 0,9 posto BDP-a, prema pravilima statističkog ureda Europske unije.

To jednostavno znači da Hrvatska prvi put ne troši više nego što ima.

U prvih šest mjeseci ove godine opći proračun je bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna. O tome smo govorili na sjednici Vlade u Puli početkom rujna. I taj bi se trend i nastavio da nam ne dolaze na naplatu protestirana jamstva Uljanik Grupe koja su davale ranije vlade, a njih je posebno bilo od sredine 2014. do konca 2015.

Unatoč tome, zahvaljujući uštedama koje sam zatražio od svih resora, gdje god je to moguće, nadam se da će do kraja godine i ovogodišnji proračun biti blizu ravnoteže.

Mi iduće godine predviđamo deficit 0,4% BDP-a ili 1,7 milijardi kuna, no pokušat ćemo, kao ove i prošle godine, ostvariti bolji rezultat od planiranog. Želimo, dakle, manje obećati, a više ostvariti.

U našim projekcijama za 2020. godinu predviđamo deficit opće države od 0,3% BDP-a. Dok za 2021. godinu planiramo suficit od 0,3% BDP-a. Istodobno očekujemo i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 71,6% u 2019., 68,8% BDP-a u 2020. i konačno 65,6% BDP-a u 2021., čime jačamo fiskalnu održivost i trajno smanjujemo teret duga.

Trend kojim danas smanjujemo javni dug Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim godišnjim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Štoviše, brzina kojom ga smanjujemo trostruko je veća od one koja je propisana za države čiji javni dug premašuje 60% BDP-a, tako da već sada ispunjavamo i posljednji kriterij konvergencije za buduće uvođenje eura.

Sve to pokazuje da zahvaljujući odgovornom gospodarenju javnim novcem i pametnom poreznom reformom kojom smo povećali dohodak stanovništva i rasteretili gospodarstvo, Hrvatska danas odlučno kroči putem fiskalne konsolidacije, s uravnoteženim proračunom.

U okviru Europskog semestra, nakon što smo prošle godine izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, cilj nam je sada da nastavkom reformi Hrvatska što prije iziđe također iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Ostvarena postignuća na području javnih financija prepoznale su i vodeće svjetske agencije za kreditni rejting koje su poboljšale hrvatski kreditni rejting, a uz to i podigle izglede sa stabilnih na pozitivne.

S nastavkom provođenja strukturnih reformi, uvjeren sam da ćemo naš rejting poboljšati za još jedan stupanj i time dostići investicijsku razinu.

Reformom koju provodimo od siječnja 2017. smanjili smo poreze građanima i poduzetnicima, pojednostavili smo porezni sustav, koji je danas stabilniji, pravedniji i predvidljiviji.

Zahvaljujući poreznoj reformi gotovo 70%, odnosno 1,5 milijuna obveznika poreza na dohodak izvan je dometa poreznih škara.

Snižavanje stope poreza na dobit s 20% na 18%, odnosno na 12% za mala i srednja poduzeća, u praksi je dovelo do toga da 85% poduzetnika plaća najnižu stopu. Sve je to pridonijelo nastavku povećanja osobne potrošnje, zaposlenosti i ulaganja.

U fokusu novog kruga poreznog rasterećenja su naši građani, čime ne želimo samo smanjiti njihova porezna davanja, nego i poboljšati kvalitetu životnog standarda, pogotovo prehranu i zdravlje.

Od Nove godine najznačajnije nove mjere kojim ćemo dodatno rasteretiti građane su prepolovljenje stope PDV-a za svježe meso, svježu ribu, jaja, voće, povrće, žive životinje i dječje pelene. A kao što ste vidjeli, zadnji krug porezne reforme smanjio je PDV na 5% za bezreceptne lijekove.

Osim toga, od 1. prosinca povećamo iznos neoporezivih primitaka s 2.500 na 7.500 kuna, što je bila dugogodišnja želja i poslodavaca, to jest poslovne zajednice.

Prema zadnjem izračunu, porezno rasterećenje je do sada iznosilo 3,6 milijardi kuna, u trećem će krugu porezne reforme iznositi dodatnih 2,8 milijardi kuna, a to će ukupno rasterećenje podići na gotovo 6,5 milijardi kuna.

Time našim poduzetnicima olakšavamo stvaranje novih radnih mjesta, što naši građani od nas i očekuju, a ciljanim smanjenjem poreza na dodanu vrijednost povećavamo kupovnu moć naših sugrađana, prije svega onih s najmanjim primanjima, čime želimo smanjiti nejednakosti u našem društvu.

Prihodovna strana proračuna

Nekoliko riječi o prihodovnoj strani proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2019. predviđeni su u iznosu od 136,1 milijardu kuna. Prihodna strana proračuna temelji se na daljnjem rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke i porezne reforme te daljnjeg poreznog rasterećenja.

I dalje najznačajniji izvori prihoda za državni proračun čine PDV, potom doprinosi za mirovinsko osiguranje, trošarine i porez na dobit.

Doprinos povećanju prihoda u narednom razdoblju očekujemo i od boljeg korištenja europskih fondova čija sredstva ćemo usmjeriti na razne socijalne, razvojne i infrastrukturne projekte kao i na istraživanje i inovacije.

Ove godine objavili smo čak 2,5 milijarde eura vrijedne natječaje čime se ukupan iznos objavljenih natječaja popeo na 8,1 milijardu eura, što je 76% od ukupne količine dodijeljenih sredstava u ovoj financijskoj perspektivi2014–2020.
Hrvatska je u samo prvih 10 mjeseci ove godine ugovorila 2,5 milijarde eura,

Vladini prioriteti – rashodna strana proračuna

Što se tiče rashodne strane proračuna, koja iznosi 140,3 milijarde kuna, prije svega želim reći da je ovaj proračun solidaran. Solidaran je jer odražava usmjerenje Vlade odgovarajućoj skrbi za sve slojeve stanovništva.

Ne želimo socijalnu frakturu nego želimo socijalnu koheziju u hrvatskom društvu. Stoga pomažemo poboljšanjem materijalnih uvjeta umirovljenika, obitelji i mladih, kao i većim davanjima za zdravstvo i za obrazovanje. Upravo stoga je za naknade građanima i kućanstvima predviđeno 48,9 milijardi kuna, odnosno 35% državnoga proračuna. Tako su planirana povećana izdvajanja za mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,2 milijarde kuna koja su rezultat indeksacije te očekivanog priljeva novih umirovljenika.

Ove godine je više od 1,2 milijuna umirovljenika dobilo 3,7% veće mirovine, što je u skladu s našim trenutnim gospodarskim mogućnostima i najveće usklađenje mirovina od 2008. A od početka našeg mandata, ponavljam, podigli smo mirovine za 6,4%, što je već više od obećanih 5% u našem izbornom programu.

Posebna pozornost posvećuje se mjerama demografske obnove, uključujući i mjere provedbe obiteljske i populacijske politike za koje je sveukupno predviđeno 468 milijuna kuna više nego u 2018.

Povećanjem od 337 milijuna kuna podižemo na milijardu i 700 milijuna kuna sredstva predviđena za doplatak za djecu, zbog proširenja broja korisnika. A dodatnih 131 milijun kuna predviđeno je za naknade za dodatni porodiljni dopust, opremu za novorođenčad kao i subvencioniranje stambenih kredita.

Ova posljednja mjera pokazala se posebno uspješnom zbog čega smo je povećali za 38 milijuna kuna. Time smo udvostručili sredstva namijenjena za subvencioniranje stambenih kredita za mlade obitelji kojih je ukupno u ovoj i prošloj godini bilo 5.200, čime im pomažemo u rješavanju stambenog pitanja, ostanku i zasnivanju obitelji u Hrvatskoj.

Gradimo moderan i financijski održiv zdravstveni sustav. Osim što ćemo izmjenama Zakona o doprinosima ukinuti stopu doprinosa za slučaj ozljede na radu od 0,5%, istovremeno ćemo povećati stopu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Time ćemo uprihodovati dodatnih 1,3 milijardu kuna u odnosu na 2018. čime ćemo povećati prihode od doprinosa koji sada čine 80% ukupnih prihoda HZZO-a.

Nastavljamo i s povećanjem sredstava za fond za posebno skupe lijekove, a usto povećanjem sredstava HZZO-a omogućavamo prevladavanje financijskih teškoća bolničkim zdravstvenim ustanovama.

U Hrvatskoj su, cijenjene zastupnice i zastupnici, čak pola milijuna ljudi osobe s invaliditetom. Izdvajanja za prava iz sustava socijalne skrbi koja uključuju izdvajanja za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu povećavaju se za 107 milijuna kuna, na ukupno 924 milijuna kuna.

Ova Vlada je prvi put od 2008. godine provela korekciju i povećanje osnovice plaće javnih i državnih službenika za 6%: sjećate se dogovora s predstavnicima sindikata 2+2+2. A za iduću godinu već smo predvidjeli od 1. siječnja povećanje od 3%. A mogu vas izvijestiti da je tijekom jutra postignut dogovor s predstavnicima sindikata za dodatno povećanje od 2% od 1. rujna, s isplatom plaće u listopadu, što je u skladu s gospodarskim mogućnostima i što će ova Vlada uspjeti realocirati u okviru postojećeg proračuna.

Tome treba dodati da u našem mandatu isplaćujemo božićnice i regrese i sva druga materijalna prava, s čime ćemo nastaviti i sljedeće godine.

Ovogodišnje povećanje plaća učiteljima, nastavnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, policajcima i ostalim javnim i državnim službenicima očituje se i u proračunu za iduću godinu.

Naime, u proračunu za 2019. planirano je povećanje rashoda za zaposlene u iznosu od milijarde i 100 milijuna kuna i to prije svega za primjenu kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te za javne službe.

Najzaslužnijima za obranu i slobodu Hrvatske – hrvatskim braniteljima – kao i članovima njihovih obitelji, osiguravamo odgovarajuću skrb i dostojanstvo, za koje smo predvidjeli dodatnih 231 milijun kuna.

Razvojan proračun

Ovaj proračun je razvojan jer se njime stvara povoljno okruženje za poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta i provedbu razvojnih projekata diljem zemlje.

Pritom vodimo brigu o nadopunjavanju sredstava državnog proračuna, europskih fondova i drugih izvora financiranja kako bi se ostvario puni razvojni potencijal hrvatskoga gospodarstva.

Svakom uloženom kunom, koja je planirana i uvrštena u prijedlog ovoga proračuna, želimo stvoriti dodanu vrijednost gospodarstvu – nova radna mjesta, nove poduzetničke inicijative i nove lokalne razvojne projekte.Vodimo aktivnu politiku zapošljavanja kojom smo u protekle dvije godine obuhvatili 63.000 osoba i osigurali preko 4,5 milijarde kuna za zapošljavanje, osobito mladih, kao i obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih.

Proračunska stavka “Subvencije”, u iznosu od 7 milijardi kuna, povećana je za 467 milijuna kuna. Najznačajniji iznos subvencija, i to 3,2 milijarde kuna, odnosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda, što je povećanje od 100 milijuna kuna.

S obzirom na to da imamo preko 160 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, za mjere ruralnoga razvoja predviđen je iznos od milijardu i 800 milijuna kuna, kojim ćemo omogućiti financijske potpore za razvoj hrvatskog sela.

Osiguravaju se dodatna sredstva za djelotvorniji sustav znanosti i obrazovanja u iznosu od 310 milijuna kuna kao dodatni poticaj provedbi obrazovne reforme, stručnom usavršavanju učitelja i nastavnika te financiranju visokog obrazovanja i znanosti.

U rashodima za nabavu nefinancijske imovine, izdvojit ćemo 5,4 milijarde kuna, što je povećanje od 1,3 milijarde kuna ukupno i to primjerice: za nastavak izgradnje KBC Rijeka, rekonstrukciju zgrada sudova, nabavu opreme za obrazovnu reformu, nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova, uređenje kongresnog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i za potrebe pripreme predsjedanja Vijećem Europske unije koju preuzimamo 2020.

Osigurali smo 200 milijuna kuna za Fond za sufinanciranje europskih projekata kako bi županije, gradovi i općine mogli realizirati održive lokalne razvojne projekte, koje prijavljuju za financiranje iz europskih fondova.

Zaključak

Nekoliko riječi u zaključku prije nego što ministar financija uzme riječ – potrebe naših građana i dalje će biti u središtu napora ove Vlade, a proračun odražava prioritete i građana, i gospodarstva i ide u skladu s našim programom.

On je u funkciji transformacijskoga trokuta – fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenje investicija. Drugim riječima, moramo bolje raditi, više ulagati i mudrije upravljati našim sredstvima.

Sada molim ministra Marića da kaže nešto više i o Zakonu o izvršenju Državnog proračuna za 2019.

Hvala vam lijepa.”

Facebook Komentari