Energetska budućnost zemlje ovisi o pronalasku ugljikovodika u Slavoniji

Kakva je energetska budućnost Hrvatske idućih desetljeća i koliko ćemo uopće energetskih potreba pokrivati iz vlastitih izvora? Na ova pitanja odgovore bi trebala dati Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050., koja je u izradi, a prema navodima Ministarstva zaštite okoliša i energetike trebala bi biti predstavljena u prvom tromjesečju 2019.

Smanjenje proizvodnje

– Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dana 6. rujna 2017. osnovalo je povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja RH. Povjerenstvo je unutar svoga djelokruga rada izradilo smjernice za izradu nacrta prijedloga Strategije. Nastavno na identificirane smjernice za izradu Strategije od strane povjerenstva, pristupilo se izradi potrebnih analitičkih podloga za izradu Strategije, odnosno nacrta Zelene knjige s konkretnim pokazateljima i scenarijima, a koji je predstavljen stručnoj javnosti. Zainteresirana javnost svoje komentare može dostaviti na adresu elektronske pošte energetika@mzoe.hr do 22. studenoga, nakon čega će se inicijalni nacrt Zelene knjige dorađivati prema dobivenim komentarima, a kako bi se finalizirale analitičke podloge koje prethode samoj izradi Strategije. Predstavljanje nacrta Strategije planirano je u prvom kvartalu 2019. godine – odgovorili su Glasu Slavonije iz Ministarstva na upit o tome u kojoj je fazi izrada Strategije.

Hrvatska danas uvozi približno polovinu potrebne primarne energije. Konkretno, proizvodimo oko 60 posto potrebne električne energije, oko 20 posto nafte i 60 posto plina. Međutim, podaci Agencije za ugljikovodike pokazuju da se od 2010. do 2016. proizvodnja primarne energije smanjivala prosječnom godišnjom stopom od 3,4 posto, a najveći pad ima proizvodnja prirodnog plina.

Međunarodna agencija za energiju prošloga je tjedna objavila da se očekuje kako će do 2030. prirodni plin istisnuti ugljen s pozicije drugog izvora energije u svijetu, nakon nafte, zahvaljujući nastojanjima da se smanji onečišćenje i većoj potrošnji ukapljenog prirodnog plina (LNG). Kako prenosi Hina, ta agencija u godišnjim procjenama za energetski sektor “World Energy Outlook 2018” navodi da će potražnja za energijom porasti više od četvrtine između 2017. i 2040., uz pretpostavku o efikasnijoj upotrebi energije. Ne bude li se energija efikasnije koristila, skok će biti dvostruko veći.

U Slavoniji i Baranji u protekle gotovo dvije godine provode se radovi na istraživanju ugljikovodika. O tome što se od ovih istraživanja očekuje, pitali smo Agenciju za ugljikovodike, iz koje naglašavaju kako je pet istražnih prostora, a za koje je Vlada potpisala ugovore (s Inom i kompanijom Vermilion Energy nap.a.) 2016., “osigurala nova ulaganja u istraživanje i eksploataciju, ali i gospodarski razvoj lokalnih zajednica na području istočne Slavonije”.

– Panonski bazen perspektivno je geološko područje koje jako dobro poznaju mnoge svjetske naftne i plinske kompanije, a njegov potencijal nije iskorišten u punom smislu. Nova istražna polja, koja su predmet drugog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, nastavak su procesa Vlade koji je počeo prije četiri godine donošenjem prvog Zakona o ugljikovodicima i otvaranjem prvih natječaja s ciljem pokretanja novih investicija, odnosno revitalizacije domaće proizvodnje. Područja istražnih prostora SA-6, SA-7, DR-3 i SZH-01 u Panonskom bazenu, već su dosadašnjim istraživanjima potvrđena kao naftno plinonosna, odnosno svi elementi ugljikovodičnog sistema su prisutni te su vrlo zanimljiva za dodatne istražne aktivnosti kojima bi se utvrdila nova ležišta ugljikovodika. Dosadašnje geokemijske studije Panonskog bazena ukazuju na to da je dva do tri puta više ugljikovodika bilo generirano nego što je do danas otkriveno. Preostali potencijal može se otkriti u dubljim formacijama te u tzv. skrivenim zamkama, a koji se dosadašnjim mjerenjima nije mogao utvrditi. U smislu broja seizmičkih profila, odnosno prekrivenosti prostora te broja izrađenih bušotina, može se reći da je stupanj istraženosti dosta visok, no s obzirom na to da je većina 2D i 3D seizmičkih podataka snimana još prije dvadeset i više godina, otvara se mogućnost da se novim tehnologijama snimanja i obrade podataka definiraju i otkriju nova ležišta ugljikovodika. Neslužbeni prvi pozitivni rezultati novijeg istraživanja dijela Panonskog bazena u Mađarskoj to i potvrđuju – kazao je Glasu Slavonije predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Potencijali

Ipak on nije želio ulaziti u predviđanja glede pitanja potencijala istražnih prostora, jer, kako je rekao, to tek trebaju pokazati prve istražne bušotine. A za utjecaj eventualnog značajnijeg porasta domaće proizvodnje plina, recimo u Slavoniji na gradnju, odnosno rad budućeg LNG terminala na Krku, Krpan kaže kako je LNG terminal Hrvatskoj “svakako potreban kao projekt diversifikacije i sigurnosti opskrbe”. “Što se tiče utjecaja domaće proizvodnje, vrlo je nezahvalno prognozirati proizvodnju iz resursa. Upravo istražni radovi služe da bismo doznali koliki su zapravo naši resursi, odnosno rezerve”, zaključuje on, piše Glas Slavonije.
ISTRAŽNI RADOVI UTVRDIT ĆE KAKVI SU RESURSI

Kina će postati najveći uvoznik plina

Kina, najveći uvoznik nafte i ugljena u svijetu, ubrzo će postati i najveći uvoznik plina, a do 2040. godine njezin će se netouvoz približiti onome Europske unije, procjenjuju u Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA). Prema izračunima Reutersa, utemeljenima na podacima kineske carinske uprave, Kina je već pretekla Japan na mjestu vodeće svjetske uvoznice prirodnog plina. Iako je Kina treći potrošač prirodnog plina u svijetu, iza SAD-a i Rusije, prisiljena je uvozom podmirivati oko 40 posto svojih potreba, budući da kineska proizvodnja ne uspijeva držati korak s potrošnjom. Do 2040. godine oko polovine rasta ukupne globalne potražnje za plinom otpadat će na azijska gospodarstva u nastajanju, a njihov udjel u uvozu ukapljenog prirodnog plina udvostručit će se u odnosu na sadašnje razine i iznositi 60 posto, navodi se u izvješću IEA-e. “Iako je prerano za tvrdnje da će globalno tržište plina biti nalik tržištu nafte, obujam trgovine LNG-om znatno se povećao od 2010. godine i dopro i do prethodno izoliranih tržišta”, objavila je agencija. Do 2025. godine 40 posto ukupnog povećanja proizvodnje plina otpadat će na Sjedinjene Države, stoji u izvješću IEA-e. Nakon toga prevladat će drugi izvori, budući da će američka proizvodnja plina iz škriljevca dosegnuti vrhunac i više neće rasti. Istodobno će se i druge zemlje okrenuti nekonvencionalnim metodama proizvodnje, poput hidrauličkog frakturiranja.

Uskoro natječaji za istraživanja u Dinaridima

Marijan Krpan podjeća da od 2006. godine do 2016. možemo pratiti stalan pad rezervi plina u Hrvatskoj, s oko 40 milijardi na 11 milijardi prostornih metara 2017. godine. “Taj pad najočitiji je na eksploatacijskim poljima plina na sjevernom Jadranu. Bez dodatnih ulaganja već 2030. možemo očekivati zatvaranje svih postojećih eksploatacijskih polja. To pojednostavljeno znači kako će u skoroj budućnosti Hrvatska, ako se ne pokrene domaća proizvodnja, postati potpuno ovisna o uvozu. Upravo zbog tog razloga, Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina najveći naglasak stavila upravo na energetske projekte, na revitalizaciju domaće proizvodnje te diversifikaciju opskrbnih pravaca. Trend pada nužno je što prije zaustaviti. Smatramo kako će fosilna goriva imati prevladavajuću ulogu u energetskom miksu i 2040. godine. Imajući to u vidu, moramo voditi odgovornu politiku prema vlastitim resursima i maksimizirati njihovo iskorištavanje. U tu svrhu u planu je i treće javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na četiri velika istražna prostora na području Dinarida, kako bi aktivirali i tu geološku cjelinu”, najavio je Krpan.

Zelena knjiga kao analitička podloga

Nacrt Zelene knjige, koja predstavlja analitičke podloge prijeko potrebne za izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, izradio je Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba. Zelena knjiga predstavljena je 8. studenoga, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, 12. studenoga u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i 13. studenoga u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a svi zainteresirani mogu je vidjeti na internetskoj stranici Ministarstva. U Ministarstvu navode kako su glavni ciljevi buduće Strategije “rastuća, fleksibilna i održiva proizvodnja energije kroz smanjenje ovisnosti o uvozu energije, zaustavljanje pada domaće proizvodnje, investiranje u proizvodnju energije iz potencijala kojima RH raspolaže i osiguranje adekvatnog energetskog miksa s nižim emisijama ugljičnog dioksida, povezana energetska infrastruktura kroz razvoj nove infrastrukture i alternativne dobavne pravce energije i veća energetska učinkovitost kroz razvoj mjera za rast učinkovitosti potrošnje energije”.

Facebook Komentari