DOKUMENT Evo zbog čega je točno Povjerenstvo pokrenulo postupak protiv Plenkovića oko Grupe Borg

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa danas je objavilo pisanu odluku od 28. rujna 2018. kojom se pokreće postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv Andreja Plenkovića, koju prenosimo u cijelosti:

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), u sastavu Nataše Novaković kao predsjednice Povjerenstva te Tončice Božić, Davorina Ivanjeka, Aleksandre Jozić-Ileković i Tatijane Vučetić kao članova Povjerenstva, na temelju članka 39. stavka 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj 26/11., 12/12., 126/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI), povodom neanonimnih prijava mogućeg sukoba interesa dužnosnika Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, na 23. sjednici održanoj 28. rujna 2018.g., donosi sljedeću

ODLUKU

I. Pokreće se postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, zbog mogućih povredi članka 5. stavka 1. i 4. ZSSI-a, koje se odnose na:

– sudjelovanje u donošenju odluke da će na izradi Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, broj 32/17., u daljnjem tekstu Zakon o postupku izvanredne uprave), biti angažirani vanjski stručnjaci koji formalno neće biti imenovani članovima radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona, zbog čega nisu primijenjene propisane procedure prilikom donošenja zakona kojima bi se osigurala javna dostupnost podatka o članovima radne skupine, te nakon donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave, unatoč iskazanom velikom interesu javnosti, izbjegavanje objavljivanja imena osoba koje su bili članovi neformalne radne skupine, slijedom čega građani nisu bili upoznati s postupanjima dužnosnika koja su u vezi s obnašanjem njegove dužnosti, čime bi moglo doći do propuštanja transparentnog postupanja dužnosnika,

– predlaganje i obrazlaganje Vladi RH da se Trgovačkom sudu u Zagrebu sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave predloži imenovanje Ante Ramljaka za izvanrednog povjerenika u Agrokor koncernu, te potom predlaganje tom sudu u ime Vlade RH da se istog imenuje izvanrednim povjerenikom, unatoč saznanjima dužnosnika da je Ante Ramljak bio član neformalne radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona, te nepoduzimanjem radnji kojima bi spriječio izvanrednog povjerenika da za svoje savjetnike u izvanrednu upravu (krizni menadžment) imenuje Tomislava Matića, Branimira Bricelja, Tončija Korunića, Borisa Šavorića i Zorana Besaka, za koje je dužnosnik također imao saznanja da su bili članovi neformalne radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona, čime bi u obnašanju dužnosti moglo doći do propuštanja odgovornog i savjesnog postupanja dužnosnika te

– izbjegavanje navođenja u očitovanju Vlade RH i tijekom rasprave u Hrvatskom saboru 10. studenoga 2017. povodom Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Vladi RH od 02. studenoga 2017. (predlagatelji 31 zastupnik u Hrvatskom saboru) imena članova neformalne radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave i većeg broja sastanaka koji su s njima povodom toga održavani, čime bi u obnašanju dužnosti moglo doći do propuštanja vjerodostojnog postupanja dužnosnika.

II. Poziva se dužnosnik Andrej Plenković da u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke dostavi Povjerenstvu očitovanje na razloge pokretanja ovog postupka te na ostale navode iz obrazloženja ove odluke.

Obrazloženje

U Povjerenstvu je dana 24. svibnja 2018. zaprimljena neanonimna prijava mogućeg sukoba interesa podnesena protiv dužnosnika Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, pod brojem 711-U-1679-P-193/18-01-3 povodom kojeg se vodi predmet pod brojem: P-193/18.

U prijavi se u bitnome navodi da se podnosi zbog situacije potencijalnog sukoba interesa dužnosnika, koja proizlazi iz okolnosti da je u postupku izrade nacrta Zakona o postupku izvanredne uprave angažirao odvjetnika Borisa Šavorića, svojeg prijatelja i školskog kolegu, nakon čega je isti angažiran i kao pravni savjetnik izvanrednog povjerenika u procesu restrukturiranja trgovačkog društva Agrokor koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima d.d. i drugim ovisnim i povezanim društvima (u daljnjem tekstu: Agrokor koncern). Podnositelj prijave predlaže u kontekstu medijskih napisa, te sadržaja objavljene elektroničke pošte iz tzv. afere Hotmail, ispitati sve navedene okolnosti te utvrditi postoji li povreda odredbi ZSSI-a.

U Povjerenstvu je dana 24. kolovoza 2018. protiv dužnosnika Andreja Plenkovića zaprimljena i druga prijava mogućeg sukoba interesa pod brojem 711-U-2511-P-269/18-01-2 povodom kojeg se vodi predmet pod brojem P-269/18.

U prijavi se u bitnome navodi da je dužnosnik na štetu Republike Hrvatske osnovao, vodio i pogodovao tzv. skupini Borg, obzirom da iz iskaza dužnosnice Martine Dalić pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK) proizlazi kako je bio nazočan na sastancima navedene skupine u zgradi Vlade RH dana 23. veljače 2017., 26. veljače 2017., 28. veljače 2017., 6. ožujka 2017., 23. ožujka 2017., 24. ožujka 2017. i 29. ožujka 2017., te da je i sam bio član te skupine, odnosno da je bio upoznat s njihovim radom, o čemu u javnosti nije govorio istinu.

Obzirom da se navedene prijave odnose na istog dužnosnika i obje su vezane za postupak donošenja Zakona o izvanrednoj upravi, a povodom krize nastale u Agrokor koncernu, Povjerenstvo je radi koncentracije i svrhovitosti, te ekonomičnosti postupka, donijelo zaključak Broj: 711-I-1144-P-269/18-02-11od 29. kolovoza 2018. kojim je određeno da će povodom te dvije prijave voditi jedinstven postupak pod brojem P-193/18.

Člankom 39. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da Povjerenstvo može pokrenuti postupak iz svoje nadležnosti na temelju svoje odluke, povodom vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa dužnosnika. O pokretanju ili nepokretanju postupka, Povjerenstvo donosi pisanu odluku. Stavkom 4. propisano je da se podnositelju prijave jamči zaštita anonimnosti.

Člankom 3. stavkom 4. podstavkom 4. ZSSI-a propisano je da su predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri u Vladi Republike Hrvatske) dužnosnici u smislu navedenog Zakona, stoga je i dužnosnik Andrej Plenković povodom obnašanja dužnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske obvezan postupati sukladno odredbama ZSSI-a.

Povjerenstvo je radi provjere osnovanosti i vjerodostojnosti navoda iz podnesenih neanonimnih prijava, te donošenja odluke o tome postoje li okolnosti koje ukazuju na moguću povredu odredbi ZSSI-a, zatražilo očitovanja osoba koje mogu imati neposrednih saznanja o postupku izrade nacrta prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave i njegove primjene, zatražilo očitovanja i prikupilo potrebnu dokumentaciju od nadležnih tijela, te pribavilo javno objavljene tekstove iz medija relevantne za isto.

Povjerenstvo je od Vlade Republike Hrvatske dopisom Broj: 711-I-740-P-193/18-02-17 od 1. lipnja 2018., te požurnicom Broj: 711-I-932-P-193/18-03-17 od 3. srpnja 2018. zatražilo očitovanje i dostavu podataka o relevantnim činjenicama koje se odnose na moguće okolnosti o sudjelovanju dužnosnika Andreja Plenkovića u odabiru ili davanju suglasnosti na odabir članova neformalne radne skupine za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave, njegovim saznanjima o osobama koje su bile članovi neformalne radne skupine, sudjelovanju na sastancima s njima i dužnosnicom Martinom Dalić, broju tih sastanaka i svim osobama koje su osim njih na tim sastancima sudjelovale, te mogućnosti naplate članova neformalne radne skupine kroz kasnije pružanje usluga pravnog, ekonomskog ili drugog savjetovanja izvanrednoj upravi koncerna Agrokor. Osim toga, zatraženi su i podaci kada je i na koji način prvi puta stekao saznanja da su trgovačko društvo Texo managment d.o.o. (ili osobno Tomislav Matić), društvo Intercapital d.d. (ili osobno Tonći Korunić i Matko Maravić), društvo Altera savjetovanje d.o.o. (ili osobno Branimir Bricelj i Marko Delić) ili Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri (ili osobo odvjetnik Boris Šavorić) angažirani kao savjetnici u postupku izvanredne uprave nad Agrokor koncernom ili da su za isti koncern obavljali druge poslove iz svoje djelatnosti. Za sve navedeno, zatražena je i odgovarajuća dokumentacija kojom bi se takvo očitovanje moglo i potvrditi.

Povodom ovog dopisa i požurnice Povjerenstvo od Vlade RH nije dobilo nikakvo očitovanje.

S obzirom da je iz objave Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH-a) na njihovim internetskim stranicama od 18. lipnja 2018. utvrđeno da je odbačena kaznena prijava podnesena protiv dužnosnika Andreja Plenkovića, Martine Dalić, Zdravka Marića, te Ante Ramljaka, Povjerenstvo je dopisom Broj: 711-I-889-P-172/18-10-17 od 28. lipnja 2018. u predmetu koji se vodi protiv Martine Dalić pod brojem P-172/18, a koji se odnosio i na ovaj predmet, zatražilo od USKOK-a dostavljanje dokumentacije koja je prikupljena tijekom provedenih izvida.

USKOK je dopisom Broj K-US-189/18 od 11. srpnja 2018. dostavio traženu dokumentaciju, a kako se radilo o predmetu koji je zajedno s prilozima imao preko 5.000 stranica, ista je dostavljena u elektroničkom obliku (CD), koji je priložen u spis i kao takav predstavlja sastavni dio ovog spisa.

Nakon što su na portalu N1 televizije objavljeni, kako se navodilo, autentični transkripti iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka, dani u gore navedenom predmetu pred USKOK-om, Povjerenstvo je dopisom 711-I-1156-P-274/18-02-11 od 30. kolovoza 2018., ponovno od Vlade RH, a temeljem sadržaja tih transkripata, zatražilo očitovanje je li okupljena neformalna radna skupina za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave, tko je inicirao njihovo okupljanje, koje su osobe bili članovi neformalne radne skupine, tko ih je predložio, jesu li točni objavljeni podaci o broju održanih sastanaka i datumu njihova održavanja, te tko je uz njih sudjelovao na tim sastancima i je li ova skupina zatražila formaliziranje svojeg statusa.

Na ovaj dopis Povjerenstva, Vlada RH očitovala se dopisom, klasa: 022-03/18-25/28, urbroj: 50302/27-18-2 od 19. rujna 2018., vežući ovo očitovanje i za prethodni dopis o požurnicu Povjerenstva od 1. lipnja 2018. i 3. srpnja 2018.

U očitovanju je istaknuto kako se u izvanrednoj situaciji krize u Agrokor koncernu, koja je prijetila slomom hrvatskog gospodarstva početkom 2017. i koja je zahtijevala brzu i učinkovitu reakciju Vlade RH, u dogovoru s tadašnjim koalicijskim partnerom političkom strankom MOST nezavisnih lista, pristupilo analiziranju različitih scenarija kako suzbiti katastrofalne posljedice propasti kompanije od sistemskog značaja za cjelokupno hrvatsko društvo. Ukazuje se da je Vlada RH dopisom klasa: 022-03/17-13/10, urbroj: 50302/27-17-29 od 24. travnja 2017. obavijestila ovo Povjerenstvo da je na zahtjev Ivice Todorića, tadašnjeg predsjednika uprave Agrokor koncerna, u poslijepodnevnim satima dana 26. veljače 2017., u Uredu predsjednika Vlade RH, održan sastanak s predstavnicima Agrokor koncerna, na kojem su predsjednik Vlade RH, predsjednik Hrvatskog sabora i drugi predstavnici Vlade bili informirani o stanju u Agrokor koncernu i naporima koji se poduzimaju te različitim opcijama za stabilizaciju poslovanja. Navodi se i da je sljedeći sastanak s Ivicom Todorićem održan dana 26 ožujka 2017., o čemu je Povjerenstvo također obaviješteno navedenim dopisom.

Nadalje se navodi da je s obzirom na veličinu, broj zaposlenih, opseg poslovanja i povezanost s drugim gospodarskim subjektima, bilo razvidno da Agrokor koncern predstavlja kompaniju od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, što je potaknulo politički dogovor tadašnjih koalicijskih partnera u Vladi da se ustroji grupa stručnjaka koja će pomoći Vladi u razumijevanju stanja u Agrokor koncernu, predviđanja mogućih pravaca razvoja krize, te iznalaženja mogućih rješenja, a da su u njihovu razmatranju savjetovani vanjski ekonomski, financijski i pravni stručnjaci s kojima su u razdoblju od kraja veljače 2017. i tijekom ožujka 2017. održani sastanci konzultativnog karaktera. Radilo se o stručnjacima sa specifičnim iskustvom i znanjem hrvatskog i europskog zakonodavnog okvira za financijsko poslovanje trgovačkih društava, od kojih je neke stručnjake pozvala politička stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a neke politička stranka MOST nezavisnih lista, pri čemu se napominje da su na traženje Ante Ramljaka, koji je bio uključen u rad neformalne radne skupine, zbog sagledavanja mogućih pravnih rješenja, bili uključeni i stručnjaci pravne struke. Na temelju provedene analize cjelokupne situacije nakon nekoliko tjedana zaključeno je kako je jedino moguće rješenje donošenje odgovarajućeg zakona te je dužnosnica Martina Dalić, tadašnja potpredsjednica Vlade RH i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta dobila zadaću da operativno vodi i koordinira postupak izrade zakona.

Također se ukazuje da je u izvanrednim okolnostima pristup izradi zakona zahtijevao žurnost, te je zbog osjetljivosti financijskog tržišta i opasnosti za njegovu stabilnost, na samom početku procesa izrade zakona, zajedno sa koalicijskim partnerima, odlučeno da se navedeni pristup i aktivnosti koje se odnose na pisanje zakona neće komunicirati javnosti, jer je to moglo znatno utjecati na sudionike tržišta i ugroziti nastojanja gospodarskih subjekata da putem mehanizama tržišta sami pronađu rješenje za nastalu situaciju. Prvu informaciju o zakonodavnoj aktivnosti javnosti je pružila dužnosnica Martina Dalić na tiskovnoj konferenciji dana 24. ožujka 2017.g. a u tom razdoblju predstavnici Vlade javno su isticali kako je za vođenje Agrokor koncerna odgovorna Uprava i vlasnik dionica, stoga se pitanje formaliziranja sastava i rada članova neformalne radne skupine za izradu zakona nije razmatralo.

U dopisu se navodi i kako dužnosnik Andrej Plenković, nije trebao, niti je bio upoznat s informacijama o svakom pojedinom stručnjaku koji je u određenim fazama sudjelovao u pripremi zakona, ali da je zajedno s tadašnjim predsjednikom Hrvatskog sabora, dužnosnikom Božom Petrovom, te uz prisustvo pojedinih ministara i državnih tajnika, bio od dužnosnice Martine Dalić i pojedinih članova neformalne radne skupine, upoznat sa smjerom u kojem idu predložena rješenja i njihovom prikladnošću da se postigne željeni cilj uspješnog restrukturiranja Agrokor koncerna. U tijeku pripreme zakona neformalna radna skupina sudjelovala je u izradi pod vodstvom i uputama dužnosnice Martine Dalić, a u izradu zakona bili su aktivno uključeni Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade, te je nacrt zakona sukladno članku 29. stavku 4. Poslovnika Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 154/11., 121/12., 7/13., 61/15., 99/16. i 57/17.) dostavljen na mišljenje Uredu za zakonodavstvo Vlade, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu financija, koji nisu imali primjedbe na tekst nacrta zakona jer su bili uključeni u njegovu izradu ili su dali prijedloge za njegovo poboljšanje. Konačnu inačicu Prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave dostavilo je za sjednicu Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kao nadležno ministarstvo. Takav prijedlog zakona podržali su svi članovi Vlade, nakon čega je upućen u Hrvatski sabor, gdje je raspravljen i usuglašen na nadležnim saborskim odborima, te je uz prihvaćanje određenih amandmana, donesen od strane Hrvatskog sabora.

Napominje se da Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti navedenog Zakona s Ustavom RH (rješenje U-I-1694/2017), čime je potvrdio njegovu ustavnost i činjenicu da je Vlada RH postupila u okviru svojih ustavnih i zakonskih ovlasti, uz naglašavanje obveze Vlade da intervenira u izvanrednoj situaciji za koju važeći stečajni i predstečajni zakonodavni okvir nije bio dostatan kao i tumačeći da se razlozi za donošenja istog Zakona po hitnom postupku mogu ocijeniti osobito opravdanima odnosno da je Vlada postupala s ciljem da se u opisanim okolnostima spriječi veliki i nekontrolirani poremećaj gospodarskog sustava.

Vanjski stručnjaci koji su sudjelovali u izradi zakona nisu za svoj rad primili nikakvu naknadu, niti se postavljalo pitanje buduće naplate, slijedom čega se zaključuje da je iz navedenog razloga pitanje o saznanjima dužnosnika Andreja Plenkovića o mogućnosti naplate članova neformalne radne skupine kroz pružanje kasnijih usluga savjetovanja bespredmetno.

Angažiranje savjetnika za restrukturiranje prema odredbi članka 12. stavka 11. Zakona o izvanrednoj upravi u nadležnosti je izvanrednog povjerenika, koji ih prema istoj zakonskoj odredbi bira uz suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo. Izvanredna uprava je u travnju 2017. provela postupak odabira savjetnika za restrukturiranje u kojem je zaprimila šest ponuda, od kojih je ponuda AlixPartners ocijenjena kao najprihvatljivija, te je predloženo istu prihvatiti. U Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta osnovano je posebno povjerenstvo za ocjenu i odabir ponuda, koje se usuglasilo s odabirom ponuditelja AlixPartners, te je potom po takvom prijedlogu dužnosnica Martina Dalić dala pisanu suglasnost izvanrednoj upravi za zaključenje ugovora s AlixPartners. Podizvođače savjetnika za restrukturiranje može angažirati samo savjetnik za restrukturiranje bez ikakvog prethodnog odobrenja ili suglasnosti, te se radi o poslovnom odnosu na čiji nastanak, sadržaj ili otkazivanje Vlada nije imala nikakav utjecaj. Sve troškove savjetnika u postupku izvanredne uprave na temelju članka 20. Zakona o postupku izvanredne uprave snosi dužnik, Agrokor koncern, a nadzor nad radom izvanredne uprave, što uključuje i angažman savjetnika i podizvođača provodi Trgovački sud u Zagrebu.

U očitovanju se iznosi kako je dužnosnik Andrej Plenković iz medijskih napisa u veljači 2018. prvi put saznao o financijskim naknadama angažiranih podsavjetnika od strane savjetnika AlixPartners, kada je zatraženo izvješće od tadašnjeg izvanrednog povjerenika, koji je nedugo potom podnio ostavku na tu funkciju, imajući u vidu etički aspekt pojedinih aktivnosti ili propusta.

Naposljetku se ističe i da iz javno objavljenog priopćenja USKOK-a proizlazi kako je navedeno tijelo kaznenog progona rješenjem odbacilo kaznene prijave protiv dužnosnika Andreja Plenkovića, Martine Dalić i Zdravka Marića, te bivšeg izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, koje su podnijele pojedine političke stranke, zbog počinjenja kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom. Iz sadržaja istog priopćenja proizlazi kako je postupano na temelju tekstova i poruka elektroničke pošte objavljenima na portalu indeks.hr, ali i relevantne dokumentacije uključenih trgovačkih društava i izjava pojedinih osoba, nakon čega je zaključeno kako u radnjama prethodno navedenih osoba nisu ostvarena obilježja bilo kojeg kaznenog djela za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti. Navodi se da je zaključak USKOK-a kako na strani prijavljenih osoba ne postoji veza između odabira osoba koje su činile neformalnu radnu skupinu za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave i kasnijeg angažiranja pojedinih članova od strane izvanrednog povjerenika, odnosno savjetnika za restrukturiranje i njegovih podugovaratelja.

Povjerenstvo je u svrhu dobivanja relevantnih podataka važnih za donošenje odluke o pokretanju ili nepokretanju postupka u ovom predmetu, uz ostalu dokumentaciju i očitovanja u spisu, kao izvor saznanja koristilo i javno objavljene navodne transkripte iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka, prije svega zbog toga što vjerodostojnost njihovog sadržaja do trenutka održavanja sjednice nije od nikoga javno osporena.

Iz sadržaja javno objavljenog transkripta iskaza dužnosnice Martine Dalić danog pred istražiteljima USKOK-a proizlazi da je istu u svojstvu potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, dužnosnik Davor Božinović izvijestio o održanim sastancima koalicijskih partnera, na kojima su predstavnici MOSTA predložili predstavnicima HDZ-a osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi RH za rješavanje problematike vezane za krizu u Agorkor koncernu. Dana 15. ili 16. veljače 2017. ponovno je obaviještena od dužnosnika Davora Božinovića da mu se obratio vlasnik Agrokor koncerna Ivica Todorić i da je zatražio sastanak s predsjednikom Vlade RH, nakon čega su ona i dužnosnik Zdravko Marić, ministar financija, po nalogu dužnosnika Andreja Plenkovića dana 19. veljače 2017., u nedjelju, otišli na inicijalni sastanak s Ivicom Todorićem i njegovim suradnicima Ivanom Crnjcem i Antom Todorićem, na kojem im je Ivica Todorić u bitnome kazao da se njegovo trgovačko društvo našlo u velikim problemima jer nemaju sredstava za podmirenje svojih obveza i da su u postupku traženja novih izvora financiranja kroz kredite. Dana 22. veljače 2017. održan je sastanak na kojem se raspravljalo o osnivanju radne skupine na kojem su bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković, Zdravko Marić, Goran Marić, Davor Ivo Stier i Davor Božinović. Na sastanku se razmatralo tko bi mogli biti predstavnici HDZ-a u budućoj radnoj skupini te je dužnosnica Martina Dalić predložila Tomislava Matića i Antu Ramljaka, obzirom na njihovo znanje i iskustvo, a dužnosnik Zdravko Marić predložio je Tončija Korunića, a i dužnosnik Goran Marić je također istaknuo kvalitetu predloženih Ante Ramljaka, Tomislava Matića kao i Tončija Korunića te su navedeni postali kandidati radne skupine ispred HDZ-a. Predsjednik Vlade RH dužnosnik Andrej Plenković dobio je pozitivno mišljenje svih prisutnih o njima, nakon čega je od dužnosnika Bože Petrova, tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora, zatražio da u ime MOSTA kao koalicijskog partnera predloži kandidate za radnu skupinu. Idućeg dana dužnosnik Božo Petrov je dužnosnici Martini Dalić putem SMS-a poslao svoje prijedloge kandidata u osobama Branimira Bricelja i Zorana Besaka. Svi navedeni su kontaktirani i obaviješteni o razlozima mogućeg angažiranja te su potvrdili da su na raspolaganju.

Nadalje se u transkriptu navodi da je prvi zajednički sastanak svih navedenih pet članova radne skupine održan navečer 23. veljače 2017. te da su na sastanku s njima uz dužnosnicu Martinu Dalić, nazočili dužnosnici Andrej Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić, Davor Božinović i Davor Ivo Stier. Na tom su ih sastanku članovi radne skupine obavijestili o mogućim scenarijima djelovanja. Dana 26. veljače 2017. održan je još jedan sastanak sa navedenim vanjskim stručnjacima u svrhu pripreme sastanka s Ivicom Todorićem zakazanim za isti dan, na kojem su bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić, Davor Ivo Stier i Martina Dalić. Potom je održan sastanak s Ivicom Todorićem i Ivanom Crnjcem, iz Uprave Agrokor koncerna u prisustvu dužnosnika Andreja Plenkovića, Martine Dalić, Zdravka Marića i Bože Petrova, na kojem je Ivica Todorić održao prezentaciju iz koje je proizlazilo loše financijsko stanje Agrokor koncerna. Istog dana navečer održan je sastanak navedenih predstavnika Vlade RH na kojem su pored već angažiranih pet vanjskih stručnjaka bili prisutni i Vitoria Svić, Danijel Klobučar, Boris Šavorić i Goran llej, stručnjaci pravne struke, za koje dužnosnica u iskazu navodi kako joj nije poznato po čijem nalogu su isti pozvani. Slijedom dogovora na sastanku 26. veljače 2017. stručnjaci su započeli sa razradom hodograma o tome što država treba učiniti da omogući daljnje poslovanje, a 28. veljače 2017. odvjetnik Boris Šavorić dostavio je prijedlog sporazuma između Vlade RH, TD Agrokor i Ivice Todorića, po kojem bi Ivica Todorić prenio vlasništvo društva na RH, te bi se s tim u svezi donio poseban zakon o restrukturiranju, sanaciji i nacionalizaciji, sve povezano sa činjenicom da je država htjela spasiti poslovanje i spriječiti nelikvidnost. To je za dužnosnicu bila neprihvatljiva opcija, jer bi to povećalo javni dug Republike Hrvatske.

Dana 28. veljače 2017. održan je sastanak na kojem su ispred državnog vrha bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić, Martina Dalić i Tomislav Ćorić, te vjerojatno Davor Ivo Stier, zajedno sa skupinom vanjskih stručnjaka, u koju tada već pripada i Boris Šavorić. Tada je održana prezentacija o predaji vlasništva državi. Dana 6. ožujka 2017. održan je sastanak svih šestero stručnjaka na kojem su bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković i Davor Božinović, a ispred MOST-a dužnosnici Ivan Kovačić i Ante Čikotić.

Dužnosnica navodi da se sve do sredine ožujka 2017. na sastancima raspravljalo na koji način održati poslovanje i spriječiti nelikvidnost društva te da je ekspertna skupina radila u velikoj diskreciji kao i da ih je već na prvom sastanku dužnosnik Andrej Plenković zamolio za strogu diskreciju jer se usporedno u stvarnom svijetu zbivao proces propadanja Agrokor koncerna, pa bi bilo kakav podatak da Vlada RH intenzivno prati kompaniju smanjio prostor i vrijeme lvici Todoriću za rješavanje problema sa kreditorima, čemu su se svi nadali. Također, dužnosnica navodi da je 14. ožujka 2017. održan drugi sastanak sa predstavnicima Sberbank i VTB banke na kojem su ispred Vlade RH, uz nju, bili prisutni i dužnosnik Davor Božinović, te po dogovoru s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem i Ante Ramljak. Sve dok Boris Šavorić dana14. ožujka 2017. nije dostavio tekst o komparativnom talijanskom zakonodavstvu, nije bilo govora o pisanju novog zakona. Dana 23. ožujka 2017. održan je sastanak u Vladi RH na kojem su bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković, Božo Petrov, Davor Božinović i Martina Dalić te članovi ekspertne skupine na kojem se raspravljalo o zakonu i daljnjem rješenjima.

Dužnosnica iskazuje da je 24. ožujka 2017. održan sastanak na kojem su uz nju nazočili dužnosnici Andrej Plenković, vjerojatno i Davor Božinović, svi članovi neformalne radne skupine, osim Borisa Šavorića, te dužnosnik Božo Petrov, koji je poveo sa sobom Ladislava Turčinovića i Gorana Jerasa iz Zadruge za etično poslovanje. Tog je dana dužnosnica u dogovoru s Andrejom Plenkovićem održala tiskovnu konferenciju, na kojoj je potvrdila da Vlada RH, vezano za nastalu krizu u Agrokor koncernu, radi na novom zakonodavnom rješenju. Na zahtjev Ivice Todorića 26. ožujka 2017. održan je sastanak s dužnosnikom Andrejom Plenkovićem kojem je još pored Martine Dalić nazočio i dužnosnik Davor Božinović.

U Vladi RH dana 7. travnja 2017. održan je sastanak na kojem su bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković, Martina Dalić, Goran Marić, Tomislav Ćorić, Davor Božinović, Zdravko Marić, Ante Šprlje i Gordan Jandroković, tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora, na kojem se raspravljalo o imenovanju izvanrednog povjerenika za Agrokor koncern, ali nitko nije imao konkretna imena, već se raspravljalo o više mogućih kandidata (Branimir Bricelj, Marko Smetiško, Ante Samodol, Goran Horvat, Lovro Kovačić), a kao mogući zamjenici Ante Ramljak, možda i Tomislav Matić. Zaključeno je da je najbolji kandidat Branimir Bricelj, a nakon što je navedeni odbio tu mogućnost, dužnosnica Martina Dalić je u telefonskom razgovoru s dužnosnikom Andrejom Plenkovićem zaključila da se kao izvanredni povjerenik predloži Ante Ramljak koji je isto i prihvatio. Dužnosnica je navela da su u jednom od izvješća o poslovanju Agrokor koncerna koje je prema odredbama Zakona o postupku izvanredne uprave izvanredni povjerenik dužan dostaviti Trgovačkom sudu u Zagrebu bila objavljena imena podizvođača AlixPartnersa, te da je to bilo poznato u javnom prostoru i političkoj sferi već u studenome 2017., ali se isto nije problematiziralo do svibnja 2018. Tko su članovi neformalne skupine koje je u svoj krizni menadžment imenovao izvanredni povjerenik Ante Ramljak saznala je 12. travnja 2017., kada je to bilo i objavljeno u medijima.

Iz sadržaja javno objavljenog transkripta iskaza Ante Ramljaka danog pred istražiteljima USKOK-a proizlazi da je dužnosnica Martina Dalić sredinom veljače 2017. kontaktirala Tomislava Matića i pozvala ga da zajedno s Antom Ramljakom dođe na sastanak u Vladu RH. Na tom su sastanku bili prisutni Tonči Korunić, Branimir Bricelj i Zoran Besak te dužnosnici Andrej Plenković, Božo Petrov, Martina Dalić, Zdravko Marić, Goran Marić, Tomislav Ćorić, Davor Ivo Stier i Davor Božinović kojom prilikom su bili informirani da Vlada okuplja tim financijskih stručnjaka radi utvrđivanja stanja u Agrokor koncernu, pri čemu je Tomislava Matića, Tončija Korunića i njega osobno predložio HDZ, a MOST je predložio Branimira Bricelja i Zorana Besaka. Ante Ramljak navodi da se na opisani način stvorila neformalna skupina koja je započela s radom te da su međusobno komunicirali putem elektroničke pošte. Članovi neformalne radne skupine su o svemu izvještavali Vladu RH na više sastanaka na kojima su najčešće bili prisutni dužnosnici Andrej Plenković, Božo Petrov, Davor Božinović i Martina Dalić, a znali su dolaziti pojedini ministri kao i članovi MOST-a, dok su na dnevnoj razini imali „brifinge“ s dužnosnicom Martinom Dalić. Nakon što su Vladi RH ukazali da je potrebno novo zakonodavno rješenje za ovu situaciju, u neformalnu skupinu pridružili su se i odvjetnici Boris Šavorić, Toni Smrček i Branimir Žarković, izabrani su po odluci Vlade, pri čemu se biralo između Viktorije Svić, Gorana Ileja i Danijela Klobučara. Navodi se da je osobno predložio da pozovu odvjetnike iz Odvjetničkog društva Šavorić i partneri, jer ih je od ranije poznavao, a bavili su se korporativnim pravom. Vlada RH donijela je odluku o izradi novog zakonodavnog rješenja, čijoj izradi se pristupilo u tajnosti, kako se ne bi onemogućio dogovor Agrokor koncerna sa vjerovnicima. Pri izradi zakona glavnu ulogu imala je dužnosnica Martina Dalić, koja je tražila mišljenje i od sveučilišnih profesora i drugih stručnjaka. Navodi kako su se njemu osobno, ali i drugim članovima neformalne radne skupine obraćale banke i dobavljači, ali i tvrtke za restrukturiranje u smislu budućeg angažmana, što je uobičajeno u poslovnom svijetu, te da im nije govorio o izradi novog zakona, već da je s drugim članovima neformalne radne skupine, a ponekad sam odlazio na sastanke s njima. Dana 30. ožujka 2017. našao se sa predstavnicima Fonda Knighthead Capital Management na koje je bio upućen od dužnosnice Martine Dalić, na kojem su bili nazočni Tomislav Matić, Branimir Bricelj i Zoran Besak, te da im je predočeno od predstavnika navedenog fonda da su oni držatelji obveznica i da su zainteresirani da i nadalje financiraju Agrokor koncern, što su oni primili na znanje. U odnosu na predstavnike tvrtki za restrukturiranje koje su se obraćale navodi da predstavnike Alix partnersa nije poznavao, već da ih je sve upoznao preko Marka Delića i Branimira Bricelja iz trgovačkog društva Altere savjetovanja d.o.o.

Status članova neformalne skupine uz njega imali su Tomislav Matić, Branimir Bricelj, Tonči Korunuć, Boris Šavorić i Zoran Besak. Navodi kako kao tzv. „grupa” nisu imali nikakve planove da bi korištenjem situacije u izradi zakona kasnije to koristili u cilju grupnog angažmana, niti su to komunicirali prema Vladi RH, odnosno Martini Dalić kao prema osobi s kojom su svakodnevno komunicirali, ali su bili svjesni da će ako dođe do primjene zakona vjerojatno biti angažirani od strane nekog od sudionika; banaka, dobavljača ili drugih. Također, nakon otvaranja postupka izvanredne uprave nisu znali tko će biti imenovan za izvanrednog povjerenika. Na sastanku s dužnosnikom Andrejom Plenkovićem rečeno mu je da će ga Vlada RH predložiti za izvanrednog povjerenika, što je prihvatio te je kazao navedenom dužnosniku i dužnosnici Martini Dalić kako namjerava u svoj krizni menadžment angažirati u svojstvu savjetnika izvanrednog povjerenika sve koji su radili na zakonu obzirom da su isti bili upoznati sa stanjem u Agrokor koncernu te imaju potrebna znanja i iskustva za brzo djelovanje koje je bilo nužno, za što je imao uporište u donesenom Zakonu o postupku izvanredne uprave. Po imenovanju za izvanrednog povjerenika u svoj krizni management pozvao je Tomislava Matića, Branimira Bricelja, Zorana Besaka, Marka Delića, Borisa Šavorića, Tončija Korunića, odnosno njihova trgovačka društva, a što je i javno objavljeno u medijima.

Za osiguranje kredita zadužio je Branimira Bricelja, Marka Delića i Tončija Korunića koji su pregovarali s bankama te su u konačnici uspjeli ishoditi kredit od 80 milijuna eura, dok je on osobno s Tomislavom Matićem i Zoranom Besakom razgovarao s dobavljačima i bankama, a vezano za dug po mjenicama. Boris Šavorić bio je zadužen za sastavljanje primopredajnog zapisnika svih povezanih i ovisnih društvava Agrokor koncerna, a njegovo odvjetničko društvo je u tom smislu bilo angažirao isključivo privremeno, te je nakon mjesec dana raskinuo angažman, a isto odvjetničko društvo primilo je naknadu za obavljeni posao. Za imenovanje savjetnika za restrukturiranje, što je jedna od zakonskih obveza izvanrednog povjerenika, zadužio je Marka Delića i Branimira Bricelja, koji su uputili pozive tvrtkama za restrukturiranje koje je izabrao, bilo da su se iste njemu već ranije javile ili je za njih znao s međunarodnog tržišta.

Pored toga, za svoje savjetnike je angažirao i postojeće zaposlenike Agrokor koncerna, i to Vladimira Bošnjaka, kao savjetnika za financije, pravnike Hidu Lajtmana i Dubravka Perovića, Luku Cvitana za područje financija, Anju Linić Sikavicu za područje PR-a kao i Kristinu Laco, odnosno njezino trgovačko društvo koju je upoznao u Vladi RH, kada je ista pripremala njegovo obraćanje javnosti kao izvanrednog povjerenika. Poziv za dostavu ponuda obavljen je telefonskim putem ili e-mailom te su svi zamoljeni da u roku do sedam dana dostave ponudu i dođu na prezentaciju. Na njoj su nazočili Ante Ramljak, Hido Lajtman, Vladimir Bošnjak, Marko Delić, Tomislav Matić i Zoran Besak i sa istima su proveli intervjue. Sve ponude i prezentacije analizirane su u dokumentaciji koji su zajedno sastavili te su na kraju odlučili da je ponuda tvrtke Alixpartners najbolja zbog njihovih referenci, broja ljudi i troškova. Svi ponuditelji imali su namjeru angažirati lokalne podizvođače, pri čemu u trenutku davanja ponude nije bilo govora koji lokalni podizvođači će biti angažirani, a sasvim je uobičajeno da je podrška lokalnih podizvođača neophodna u provođenju postupka restrukturiranja. Potom je upućen prijedlog Ministarstvu gospodarstva zajedno s cjelokupnom dokumentacijom te su dobili odobrenje za sklapanje ugovora.

Nakon što je Ante Ramljak obavijestio Alastaira Beveridgea, odgovornu osobu iz Alixpartners, da su izabrani od strane izvanredne uprave, isti mu je rekao da kao lokalne podizvođače ima namjeru angažirati ljude iz njegova savjetničkog tima, a sve iz razloga njihovih referenci, poznavanja stanja i u konačnici troška, jer im se to više isplatilo.

Iz sadržaja javno objavljenog transkripta iskaza Zorana Besaka danog pred istražiteljima USKOK-a proizlazi da je on prvi puta na sastanku održanom 22. veljače 2017. upoznao Tončija Korunića, Tomislava Matića, Antu Ramljaka i Branimira Bricelja, koji su se nesporno poznavali od prije, te da su tom prilikom razmijenili podatke o mail adresama radi daljnje komunikacije. Navodi da je bio upoznat kako je pojedine članove radne skupine predložio HDZ i to tri člana, a njega i Branimira Bricelja da je preložio MOST. Navodi da nije formalizirao svoj status člana radne skupine i da misli kako to nisu učinili ni drugi članovi skupine, te da mu angažman za rad u neformalnoj radnoj skupini nije bio plaćen. Uslijedilo je više sastanaka s dužnosnicima Andrejom Plenkovićem, Božom Petrovim, Davorom Božinovićem, Martinom Dalić i Zdravkom Marićem, najmanje pet do osam sastanaka. Vrlo brzo su kao članovi neformalne radne skupine angažirani i pravni savjetnici Odvjetničkog društva Šavorić i partneri, pri čemu je Toni Smrček operativno najviše radio na procijeni prijedloga u smislu pravne dopustivosti, dok odvjetnik Boris Šavorić nije bio toliko operativno uključen u izradu nacrta zakona, već je sudjelovao na sastancima kao vlasnik, odnosno kao glavni partner navedenog Odvjetničkog društva. Stručne službe pojedinih ministarstava nisu bile operativno angažirane u smislu izrade nacrta zakona, ali su njihovi predstavnici prisustvovali pojedinim sastancima, a neposredno prije upućivanja u zakonodavnu proceduru održana je prezentacija kojoj je bio prisutan Ante Šprlje, tadašnji ministar pravosuđa, pojedini suradnici iz Vlade RH i navedenog ministarstva, te su isti potom uključeni u mail listu komunikacije. Nakon 10. travnja 2017. nije formalno bio angažiran od strane izvanrednog povjerenika, s time da mu je pomagao neformalno i bez naknade, te je sudjelovao u postupku odabira glavnog savjetnika za restrukturiranje. Navodi da je vezano za isti odabir izvanredni povjerenik Ante Ramljak uputio poziv za prikupljanje ponuda te je sa najmanje četiri trgovačka društva obavljen intervju koji su provodili Ante Ramljak, Tomislav Matić, Branimir Bricelj, Marko Delić i Zoran Besak. Svi su bili suglasni da se za glavnog savjetnika odabere Alixpartners. Poznato mu je da je potom to trgovačko društvo kao podizvođače angažiralo društvo Texo management, a koje je potom angažiralo Altera Corporate finance (Branimim Bricelj) i Intercapital (Tonči Korunić).

Povjerenstvo je povodom medijski objavljenog transkripta iskaza dužnosnice Martine Dalić danog pred USKOK-om od iste zatražilo očitovanje dopisom Broj: 711-I-1161-P-193/18-05-18 od 31. kolovoza 2018., prije svega radi potvrde njegove autentičnosti, a uz to i posebno vezano za održavanje sastanaka prije i neposredno nakon pokretanja postupka izvanredne uprave nad Agrokor koncernom na kojima su zajedno sudjelovali dužnosnik Andrej Plenković i članovi neformalne radne skupine, a kako se to u objavljenom transkriptu navodi. Osim toga, dopisom je zatraženo da se očituje i tko je bio inicijator svih navedenih sastanaka i koja je bila uloga dužnosnika Andreja Plenkovića na istima, je li na sastancima bilo razmatrano osnivanje radne skupine za izradu zakona, čija je ideja bila da se ne osnuje formalna radna skupina, te tko su bili članovi neformalne radne skupine. Zatraženo je i očitovanje na čiju su inicijativu iz Odvjetničkog društva Šavorić & Partneri odvjetnici Boris Šavorić i Toni Smrček uključeni u njezin rad, te je li razmatrano da se vanjskim stručnjacima plati za rad u neformalnoj radnoj skupini i kakav je o tome stav imao dužnosnik Andrej Plenković. Zatraženo je i da se očituje je li dužnosnik bio upoznat da će u kriznom menadžmentu biti angažirani Branimir Bricelj ili Marko Delić iz trgovačkog društva Altera savjetovanje d.o.o., Tomislav Matić iz trgovačkog društva Texo management d.o.o., Tonči Korunić iz trgovačkog društva Intercapital d.d. te odvjetnik Boris Šavorić, te je li imao saznanja da je AlixPartners, glavni savjetnik za restrukturiranje, angažirao kao podizvođače neke od navedenih osoba ili neko od prethodno navedenih trgovačka društva s kojima su povezani.

Povodom medijski objavljenog transkripta iskaza Ante Ramljaka danog pred USKOK-om, Povjerenstvo je dopisom Broj: 711-I-1162-P-193/18-06-17 od 31. kolovoza 2018. od njega zatražilo da se očituje na okolnosti tko su bili članovi neformalne radne skupine zaduženi za pronalaženje rješenja u pogledu financijskih poteškoća u Agrokor koncernu, kako je započeo proces njihova okupljanja i je li u trenutku pozivanja za člana neformalne radne skupine ili nakon toga bilo razgovora o eventualnoj naknadi koju bi za to članstvo primio, je li osobno ili s drugima zatražio formaliziranje svog statusa člana radne skupine i je li prije imenovanja za izvanrednog povjerenika bio kontaktiran od strane poslovnih banaka i drugih vjerovnika Agrokor koncerna i u kojem svojstvu, te je li u istom razdoblju sudjelovao na neformalnim sastancima s predstavnicima domaćih ili međunarodnih poslovnih subjekata specijaliziranih za restrukturiranje trgovačkih društava i na čiju inicijativu je s njima stupio u kontakt. Pozvan je i da se očituje je li prije nego je postao članom neformalne radne skupine poznavao Martinu Dalić i u kojem svojstvu, tko je bio inicijator ideje da se pristupi izradi zakonodavnog rješenja, jesu li postojale neformalne ili formalne upute za izradu zakona i tko ih je davao, je li bio prisutan na sastancima na kojima se raspravljalo o financijskoj situaciji u Agrokor koncernu koji su održani u Vladi RH ili drugdje. Isto tako zatraženo je od njega da se očituje je li na tim sastancima bio prisutan dužnosnik Andrej Plenković i koja je bila njegova uloga, je li pri tom na sastancima bio prisutan Boris Šavorić. Uz to bio je pozvan da se očituje je li upoznao dužnosnika Andreja Plenkovića da je pojedine članove neformalne radne skupine, i to Branimira Bricelja i Marka Delića iz trgovačkog društva Altera savjetovanje d.o.o., Tomislava Matića iz trgovačkog društva Texo Managament d.o.o., Tončija Korunića iz trgovačkog društva Intercapital d.d. i odvjetnika Borisa Šavorića iz Odvjetničkog društva Šavorić & Partneri, imenovao svojim savjetnicima u izvanrednu upravu (krizni menadžment) te je li dužnosnik imao saznanja da su pojedini članovi neformalne radne skupine i to trgovačko društvo Texo menagement d.o.o. (ili osobno Tomislav Matić), trgovačko društvo Altera savjetovanje d.o.o. (ili osobno Branimir Bricelj ili Marko Delić) i trgovačko društvo Intercapital d.d. (ili osobno Tonči Korunić i Matko Maravić) angažirani kao podizvođači savjetnika za restrukturiranje AlixPartners, ukoliko je imao takvih saznanja kada je i od koga saznao za navedena angažiranja. Na kraju je od njega zatraženo i da se očituje kako se odvijao postupak odabira i imenovanja izvanrednog povjerenika i je li tijekom toga postupka i od koga bio obavještavan da je uzet u obzir kao mogući kandidat za tu funkciju.

Povjerenstvo je povodom objavljenog transkripta iskaza Zorana Besaka danog pred USKOK-om, zatražilo od njega dopisom Broj: 711-I-1160-P-271/18-02-16 od 31. kolovoza 2018. da se očituje tko ga je, kada i na čiju inicijativu angažirao za pružanje stručne pomoći o radu neformalne radne skupine, je li razmatrana mogućnost da bi kao član za rad mogao primiti naknadu, je li mu bilo poznato da bi osobno ili netko od članova neformalne radne skupine nakon završetka rada mogli biti angažirani od strane izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika za restrukturiranje, te tko su sve bili sudionici sastanaka neformalne radne skupine i predstavnika Vlade RH.

Imajući u vidu sadržaj objavljenih transkripata iz kojih proizlazi da je Božo Petrov, tada kao predsjednik Hrvatskog sabora, sudjelovao prilikom donošenja odluke o formiranju skupine stručnjaka za rješavanje krize u Agrokor koncernu i da je sudjelovao na većem broju sastanaka na kojima su uz predstavnike Vlade RH sudjelovali i članovi neformalne radne skupine, Povjerenstvo je dopisom Broj: 711-I-1147-P-172/18-21-8 od 31. kolovoza 2018. od njega zatražilo očitovanje na okolnosti na koji je način počeo proces okupljanja neformalne radne skupine, tko ga je inicirao, tko su bili članovi iste i tko ih je predložio. Isto tako pozvan je da se očituje je li bio prisutan na sastancima vezanima za navedenu problematiku, tko je sazvao svaki od navedenih sastanaka, je li na njima bio prisutan i dužnosnik Andrej Plenković i koja je bila njegova uloga. Uz to zatraženo je od njega da se očituje je li bilo razmatrano formalno osnivanje radne skupine za izradu zakona i koji su po navedenom pitanju bili zauzeti stavovi, je li tko od članova neformalne radne skupine postavio zahtjev za formaliziranje svog statusa, je li netko od članova neformalne radne skupine zatražio isplatu naknade za rad u skupini te je li to pitanje razmatrano od pojedinih dužnosnika i kakvo su stajalište o tome zauzeli. Na čiji inicijativu su u rad neformalne radne skupine uključeni odvjetnici Boris Šavorić i Toni Smrček iz Odvjetničkog društva Šavorić & Partneri, je li dužnosnik Andrej Plenković bio upoznat i tko ga je upoznao da će u kriznom menadžmentu od strane izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka biti angažirani Branimir Bricelj ili Marko Delić iz trgovačkog društva Altera savjetovanje d.o.o., Tomislav Matić iz trgovačkog društva Texo management d.o.o., Tonći Korunić iz trgovačkog društva Intercapital d.d. i odvjetnik Boris Šavorić te je li dužnosnik imao saznanja da je AlixPartners, glavni savjetnik za restrukturiranje, angažirao kao podizvođače navedene osobe ili prethodno navedena trgovačka društva s kojima su povezani.

Uvidom u knjigu ulazne pošte Povjerenstva, utvrđeno je da do trenutka održavanja sjednice nije zaprimljeno očitovanje niti jedne od pozvanih osoba.

Povjerenstvo je u predmetu koji se vodi protiv Martine Dalić pod brojem P-172/18 zaprimilo dopis Vlade Republike Hrvatske klasa: 022-03/18-25/21, urbroj: 50301-15/07-18-2 od 6. rujna 2018., kojim se dostavlja Zapisnik sa 30. sjednice Vlade RH održane dana 10. travnja 2017. Pod točkom 1. dnevnog reda iste sjednice raspravljalo se o Prijedlogu Odluke o prijedlogu za imenovanje Ante Ramljaka izvanrednim povjerenikom u trgovačkom društvu Agrokor d.d., koji su obrazložili dužnosnici Andrej Plenković, Martina Dalić, Tomislav Tolušić, Ante Šprlje i Vlaho Orepić. Navedenu odluku Vlada RH donijela je jednoglasno.

Povjerenstvo je usporedilo korespondenciju elektroničke pošte između sudionika u postupku izrade Zakona o postupku izvanredne uprave, koja je prethodno javno objavljena u medijima, sa sadržajem poruka elektroničke pošte koje se nalaze u dostavljenom predmetu USKOK-a, pri čemu je utvrđeno kako se radi o istovjetnim porukama.

Iz sadržaja poruka elektroničke pošte vidljivo je kako se dužnosnica Martina Dalić, putem svoje privatne elektroničke adrese 5. ožujka 2017. obratila Anti Ramljaku, Tomislavu Matiću, Borisu Šavoriću, Zoranu Besaku, Branimiru Bricelju i Tončiju Koruniću izvijestivši ih da predsjednik Vlade RH moli da sutra dođu na sastanak u Vladu RH u 15,30 sati, vezano za tematiku na kojoj su angažirani.

U sadržaju elektroničke poruke Tončija Korunića od 10. ožujka 2017. upućene Borisu Šavoriću, na znanje Martini Dalić, Tomislavu Matiću, Anti Ramljaku, Zoranu Besaku, Branimiru Bricelju i Matku Maraviću navodi se: „Pročitao! Jesi napisao Šavorićev zakon, povodom koje Boris Šavorić istoga dana odgovara Tončiju Koruniću, uz slanje kopije poruke svima navedenima: „Pišemo…ali za nas…Obavještavat ćemo vas o razvoju.“ Zatim dužnosnica Martina Dalić istog dana upućuje poruku Tončiju Koruniću, a dostavljenu na znanje svim prethodnim adresatima navodeći: „Šavorićev zakon, mašala.“

Dana 19. ožujka 2017. Toni Smrček na adrese elektroničke pošte Martine Dalić i Tončija Korunića, uz dostavu kopije Borisu Šavoriću, Matku Maraviću, Anti Ramljaku, Tomislavu Matiću, Zoranu Besaku i Branimiru Bricelju šalje poruku sadržaja: „ Poštovani svi, sukladno dogovoru u prilogu vam dostavljamo prvi nacrt zakona radnog naziva „Zakon o izvanrednoj upravi“. Dana 22. ožujka 2017. svima navedenima Toni Smrček dostavlja dorađenu verziju zakona, u kojem se navode novine u odnosu na raniju inačicu zakona te se tako navodi da prema članku 34. nacrta Zakona povjerenik prilikom izrade plana mora angažirati ugledne savjetnike. Dana 24. ožujka 2017. dužnosnica Martina Dalić predlaže da se sutradan nađu u sjedištu u uredu Šavorić&partneri kako bi zajednički još jednom prošli cijeli zakonski tekst uz izražavanje nade da će svi moći pristupiti. Istog dana Toni Smrček svima dostavlja novu verziju nacrta zakona s manjim korekcijama, uz napomenu da je to učinjeno nakon konzultacija s Antom Ramljakom i Branimirom Briceljom. Potom Boris Šavorić dana 28. ožujka 2017. Martini Dalić, Anti Ramljaku, Tomislavu Matiću i Branimiru Bricelju, uz dostavu kopije Toniju Smrčeku, dostavlja noviju verziju nacrta zakona. Istoga dana Boris Šavorić šalje Anti Ramljaku, Martini Dalić, Tomislavu Matiću te Branimiru Bricelju, uz znanje Toniju Srmčeku, poruku: „Sve pravne stvari i čišćenje teksta ću napraviti ja…Također, puno je pametovanja koje znamo…Ili recimo ovo kažu profesori (što je suprotno dosadašnjim uputama), proširiti kvalifikacije povjerenika, jer prema pravilima o predstečajnom postupku povjerenika se imenuje s liste stečajnih upravitelja (članak 23. Stečajnog zakona). Izuzetno je sporno tko imenuje izvanrednog povjerenika. Odredba članka 10. stavka 2. trebala bi urediti to pitanje. Izuzetno je sporno????? Pa što sad, neka odmah počnu pisati ustavnu tužbu ili neka predlože. Pa mi to znamo, ali nećemo da je povjerenik sa liste stečajnih upravitelja.“

Dana 31. ožujka 2017. dužnosnica Martina Dalić dostavlja Branimiru Bricelju, Anti Ramljaku, Borisu Šavoriću, Tomislavu Matiću, Zoranu Besaku, Tonćiju Koruniću, Toniju Smrčeku i Branimiru Žarkoviću poruku u kojoj se navodi: „Vlada usvojila. Daleko je srijeda kada će biti Sabor, međutim u tom razdoblju Vas sve pozivam na večeru u ponedjeljak ili utorak…Hvala svima, samo ne znam iz kojeg razloga imam dojam da ovo nije kraj. Ostajem Vaš vječni dužnik. Martina.“

Dana 16. travnja 2017., dakle nakon što je otvoren postupak izvanredne uprave nad Agrokor koncernom, Marko Delić šalje Anti Ramljaku, Tomislavu Matiću, Vladimiru Bošnjaku, Tončiju Koruniću, Matku Maraviću, Zoranu Besaku i Branimiru Bricelju poruku predmeta „Ponude savjetnika“ kojom se šalje kratak prikaz do tada zaprimljenih pet financijskih ponuda potencijalnih savjetnika za restrukturiranje, uz navođenje da jedino KPMG nije predao svoju ponudu, ali da će ista sutra biti zaprimljena.

Zakon o postupku izvanredne uprave donesen je 6. travnja 2017. u Hrvatskom saboru, te je stupio na snagu 7. travnja 2017.

Trgovački sud u Zagrebu rješenjem broj: St-1138/17 od 10. travnja 2017., otvorio je postupak izvanredne uprave nad Agrokor koncernom, te je za izvanrednog povjerenika imenovao Antu Ramljaka. U obrazloženju tog rješenja navodi se da je prijedlog za otvaranje postupka sudu podnio dužnik Agrokor koncern te da je sud odlučio o imenovanju izvanrednog povjerenika na temelju članka 11. i članka 24. stavka 3. Zakona o postupku izvanredne uprave na prijedlog Vlade RH. Istog dana u gore navedenom predmetu Trgovački sud u Zagrebu donio je i rješenje kojim se zabranjuje pokretanje i vođenje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i ostvarivanja prava na odvojeno namirenje te se nalaže prestanak izvršavanja osnova za plaćanje protiv Agrokor koncerna počevši od dana 7. travnja 2017.

Izvanredni povjerenik Agrokor koncerna Ante Ramljak uputio je dopis Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta u kojem navodi da je odmah po preuzimanju poslova od strane prijašnje Uprave, sukladno članku 12. stavku 11. Zakona o postupku izvanredne uprave, kontaktirano desetak vodećih svjetskih savjetnika za restrukturiranje s pozivom da prezentiraju svoje ponude. Nadalje se navodi da je nakon sveobuhvatne analize svih pristiglih ponuda za ulogu savjetnika usuglašen prijedlog da se prihvati ponuda AlixPartners iz New Yorka za koju se smatra da pruža najbolju kombinaciju iskustva, referenci i cijene. Uz dopis je dostavljena prezentacija u kojoj su detaljno objašnjeni razlozi izbora AlixPartners te se traži prethodno odobrenje za imenovanje AlixPartners. Navedeni dopis ne sadrži podatak o datuma nastanka.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je dopisom, klasa: 423-01/17-01/03, urbroj: 526-02-02-01-17-09 od 21. travnja 2017. zatražilo od izvanrednog povjerenika Agrokor koncerna Ante Ramljaka da, vezano uz prethodni dopis, dostavi dokumentaciju svih trgovačkih društava koja su se odazvala pozivu za dostavu ponuda za izbor savjetnika za restrukturiranje.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je dopisom, klasa: 423-01/17-01/03, urbroj: 526-02-02-01-17-14 od 24. travnja 2017. na temelju članka 12. stavka 11. Zakona o postupku izvanredne uprave, odobrilo odabir AlixPartners za savjetnika za restrukturiranje.

Dana 12. travnja 2017. u medijima je objavljeno kako je izvanredni povjerenik Agrokor koncerna Ante Ramljak u utorak na konferenciji za novinare predstavio neke od ljudi koji će biti u njegovom najužem savjetničkom timu, uz objavu kratkih biografija istih. Tako se navode Branimir Bricelj, partner u financijskoj tvrtki Altera Corporate Finance, Marko Delić, također iz tvrtke Altera Corporate Finance, Tomislav Matić, iz kompanije Texo Management, Vladimir Bošnjak, izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala Agrokor koncerna, Luka Cvitan, iz Agrokor koncerna, Boris Šavorić, partner u Odvjetničkom društvu Šavorić&partneri, Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri te Anja Linić Sikavica, iz Agrokor koncerna.

Pred Odborom za gospodarstvo Hrvatskog sabora, na 25. tematskoj sjednici održanoj dana 25. veljače 2018. očitovanje su zajedno dali Ante Ramljak i Martina Dalić, a transkripti njihovih očitovanja čine dio dokumentacije iz dostavljenog predmeta USKOK-a.

U transkriptu očitovanja Ante Ramljaka, u svezi angažiranja i TD Texo menagement, u kojoj je prethodno bio zaposlen, navodi da je nakon donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave pozvao u pomoć ljude s kojima je prije radio i blisko surađivao, te kojima vjeruje i za koje je znao da imaju potrebni iskustvo za rad u Agrokor koncernu. Navodi i da nikada nije imao namjeru skrivati njihova imena, što proizlazi i iz okolnosti da je već 12. travnja 2017. objavio koga je pozvao u svoj savjetnički tim, a to je objavljeno i u medijima Iz današnje perspektive s vremenskim odmakom mogao bi smatrati da je pogriješio i da bi mogao nastati dojam da je sam sebi namjestio, ali da se radilo o izvanrednim okolnostima. Istaknuo je da ga nitko nije ništa pitao kada je 12. travnja 2017. javno objavio da je kao savjetnika angažirao svojeg bivšeg kolegu.

Odgovarajući na postavljena pitanja vezano za susret s predstavnicima Knightheada naveo je kako se s sastao s njihovim predstavnicima, ali da im nikakve povlaštene informacije nije prenosio, već da su se samo interesirali za stanje u Agrokoru. Također je naveo kako u izvještajima nisu navedeni podizvođači AlixPartnersa, a li da je takav popis dao novinarima, za koji misli da su ga oni u studenome i objavili

Iz transkripata očitovanja Martine Dalić proizlazi kako je temelj za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave bio Stečajni zakon, a da je prilikom izrade bilo konzultirano i talijansko zakonodavstvo. Ovlasti koje su stečajnom upravitelju propisane u Stečajnom zakonu smatrane su dovoljnim ograničenjem u radu izvanrednog povjerenika. Nadalje je istaknula da je ona glavni autor Zakona, a pri tome su joj pomagali službenici iz Ministarstva pravosuđa, Ureda za zakonodavstvo, Ureda premijera, Ministarstva gospodarstva, koji su s njom do kasnih sati pripremali prijedlog ovog zakonskog teksta. Tom je prilikom kontaktirala s različitim profilima stručnjaka, kako bi Zakon predstavljao djelotvorno, životno i efikasno rješenje. Razgovarala je s pravnicima, profesorima Pravnog fakulteta, ljudima koji su financijski stručnjaci, članovi financijske zajednice.

Na zastupničko pitanje kakva je njezina veza sa Šavorićem i Tomislavom Matićem i jesu li ti ljudi konzultirani prilikom pisanja Zakona i s tim u vezu dolazili na večernje sastanke u Vladu RH i je li Ante Ramljak sudjelovao u pisanju i konzultiranju oko sastavljanja Zakona, navela je da je njezina veza sa Šavorićem nikakva, te da je on pribavio Zakon. Za Ramljaka je navela da je bio konzultiran i s njim je razgovarala oko pripreme Zakona, a uz njega je tada bio i Matić.

U tjedniku „Nacional“ je 4. rujna 2018. objavljen tekst pod naslovom „Plenkovićevu čovjeku za lex Agrokor Agrokor platio 825 tisuća eura“, u kojem se navodi da je odvjetniku Borisu Šavoriću, Agrokor koncern za 18 dana rada isplatio 825.000,00 kn angažmana za pravne savjete na temelju dvije fakture koje je njegovo odvjetničko društvo ispostavilo izvanrednoj upravi Agrokor koncerna u svibnju 2017. U tekstu se navodi da je na traženje navedenog tjednika iz Agrokor koncerna odgovoreno da trošak Odvjetničkog društva Šavorić & Partneri iznosi 0,4% ukupnog troška pravnih usluga realiziranih za vrijeme izvanredne uprave.

U dokumentaciji koja je dostavljena u predmetu USKOK-a, između ostaloga nalaze se Ugovori sklopljeni između AlixPartners, kao glavnog savjetnika za restrukturiranje, s jedne strane, s trgovačkim društvima Texo managament d.o.o., Intercapital vrijednosni papiri d.o.o. i Altera savjetovanje d.o.o. kao podizvođača u postupku restrukturiranja, s druge strane.

Isto tako, u dokumentaciji predmeta USKOK-a nalaze se i fakture za izvršene usluge podizvođača, ispostavljene AlixPartners iz kojih proizlazi da je u razdoblju od otvaranja postupka izvanredne uprave trgovačko društvo Texo managament d.o.o. od svibnja 2017. do svibnja 2018. primilo iznos od 12.285.229,56 kn, trgovačko društvo Altera savjetovanje d.o.o. u razdoblju od svibnja 2017. do lipnja 2018. iznos od 12.342.235,66 kn te trgovačko društvo Intercapital vrijednosni papiri d.o.o. u razdoblju od svibnja 2017. do studenoga 2017. iznos od 3.742.499.36 kn, dok je AlixPartners Services UK LLP od Agrokor koncerna od travnja 2017. do rujna 2017. ostvario primitak od 8.770.288,87 EUR-a, a nakon osnivanja AlixPartners – Podružnica Zagreb u razdoblju od listopada 2017. do lipnja 2018. iznos od 123.248.908,92 kn.

U Mjesečnom izvješću o gospodarskom i financijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave u Agrokor d.d. za razdoblje od 10. travnja 2017. do 10. svibnja 2017. koje je Agrokor koncern po izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu, navodi se da je izvanredna uprava u najkraćem mogućem roku imenovala AlixPartners, međunarodne savjetnike za restrukturiranje, uz podršku domaćeg tima savjetnika za financije, korporativne financije, odnose s dionicima i odnose s javnošću te Kirkland & Ellis, međunarodne pravne savjetnike za restrukturiranje, uz podršku domaćeg tima savjetnika. Navodi se da podršku navedenim savjetnicima pružaju i drugi savjetnici.

U Mjesečnom izvješću za razdoblje od 11. listopada 2017. do 10. studenoga 2017. navodi se da je izvanredni povjerenik angažirao savjetnike koji su uključeni u postupak izvanredne uprave u skladu s člankom 12. stavkom 11. Zakona o postupku izvanredne uprave, pri čemu se kao glavni savjetnik za restrukturiranje navodi AlixPartners.

U Mjesečnom izvješću za razdoblje od 11. veljače 2018. do 10. ožujka 2018. navodi se da se specifikacija savjetnika angažiranih od strane izvanredne uprave može naći u mjesečnom izvješću od 11. listopada 2017. do 10. studenoga 2017.

Ukupno je iz sredstava Agrokor koncerna za razdoblje do zaključno ožujka 2018. prema podacima mjesečnih izvještaja za troškove savjetnika za restrukturiranje isplaćen iznos od 159.137.307,35 kn, za troškove pravnog savjetovanja isplaćen je ukupan iznos od 110.670.784,90 te je za troškove financijskog savjetovanja isplaćen ukupan iznos od 37.561.993,64 kn. U analiziranim izvješćima ne postoje podaci o tome tko su bili savjetnici izvanrednog povjerenika (krizni menadžment), niti da bi trgovačka društva Texo managment d.o.o., Intercapital d.d. i Altera savjetovanje d.o.o. bila angažirana kao podizvođači od strane AlixPartnersa.
Dana 02. studenog 2017. Podnesen je Hrvatskom saboru Prijedlog za pokretanje pitanje povjerenja Vladi RH od strane 31 zastupnika u Hrvatskom saboru, vezano za rješavanje krize u Agrokor koncernu. U tom prijedlogu se ukazuje na evidentnu odgovornost Vlade RH, između ostaloga za netransparentno odvijanje procesa i troškova konzultantskih usluga za potrebe pisanja Zakona o postupku izvanredne uprave i provedbe istog, na što predsjednik i potpredsjednica Vlade RH nisu dali zadovoljavajuće odgovore.

Vlada RH je u svom očitovanju, kojeg potpisuje predsjednik Vlade RH, odbila sve navode iz podnesenog prijedloga.

Izvršenim uvidom u snimku održane plenarne sjednice 10. studenoga 2017., povodom tog Prijedloga, objavljene na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, od strane saborskih zastupnika Andreju Plenkoviću, kao predsjedniku Vlade RH, postavljana su pitanja o osobama koje su kao članovi radne skupine sudjelovali na izradi Zakona, međutim na to im pitanje tijekom sjednice nije odgovoreno.
Člankom 5. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da su dužnosnici osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali. Stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana.
Stavkom 4. istog članka Zakona propisano je da građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti. (načelo transparentnosti).
S obzirom na način donošenja Zakona o izvanrednoj upravi, potrebno je ukazati na dio normativnog okvira u postupcima donošenja Zakona.
Sukladno odredbi članka 38. točke 3. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11., 12/13., 93/16., 104/16.) u vezi s člankom 20. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 93/16., 104/16.), Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta bilo je nadležno pripremiti nacrt prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave, kojim se uređuje specijalni insolvencijski postupak nad posebnom kategorijom gospodarskih subjekata, čiji gospodarski opstanak je od posebnog državnog interesa.
Sukladno članku 33. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave („Narodne novine“ broj 154/11) za utvrđivanje nacrta propisa iz djelokruga tijela državne uprave mogu se osnivati u tom tijelu savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.), koje osniva čelnik tijela državne uprave.

Iz očitovanja Vlade Republike Hrvatske dostavljenog Povjerenstvu, nesporno je utvrđeno da su tadašnji koalicijski partneri, HDZ i MOST, vezano za rješavanje krize u Agrokor koncernu, donijeli političku odluku o angažiranju skupine vanjskih stručnjaka sa zadaćom razumijevanja trenutnog stanja, predviđanja mogućih pravaca razvoja krize i pronalaženja rješenja, te u konačnici i njihovog sudjelovanja u izradi posebnog Zakona, kojim bi se spriječile moguće štetne posljedice nastale krize. Jedan od članova neformalne radne skupine bio je i Ante Ramljak. Imena ostalih osoba koje su bile angažirane kao vanjski stručnjaci u očitovanju Vlade nisu navedena. Prema sadržaju očitovanja proizlazi da je donesena odluka kako se njihovo sudjelovanje na izradi Zakona neće formalizirati, a da se i sam postupak donošenja zakona neće javno komunicirati s javnošću. Prvu informaciju o zakonodavnoj djelatnosti vezanoj za tu problematiku dala je tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić 24. ožujka 2017. Članovi neformalne radne skupine za svoj angažman nisu primili nikakvu novčanu naknadu.

Uzimajući u obzir objavljene transkripte iskaza dužnosnice Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka, proizlazi da je HDZ u neformalnu radnu skupinu predložio Tončija Korunića, Tomislava Matića i Antu Ramljaka, a Most Zorana Besaka i Branimira Bricelja, te da se njima vrlo brzo kao stručnjak pravne struke, pridružio i odvjetnik Boris Šavorić, a da bi se moglo raditi upravo o tim članovima neformalne radne skupine, proizlazi i iz sadržaja objavljenih poruka elektroničke pošte među njima.

Nadalje, na osnovu očitovanja Vlade RH nesporno proizlazi da je u prostorijama Vlade RH održano više sastanaka između predstavnika Vlade RH i članova neformalne radne skupine, na kojima se raspravljalo o predloženim zakonskim rješenjima, a na kojima je u ime Vlade RH u više navrata bio prisutan i dužnosnik Andrej Plenković.

Iz transkripata iskaza navedenih osoba objavljenih u medijima, kao i poruka elektroničke pošte, također proizlazi da je bilo održano više takvih sastanaka, a iz transkripta iskaza Martine Dalić proizlazi da je dužnosnik Andrej Plenković bio prisutan na sastancima održanim sa članovima neformalne radne skupine prije stupanja na snagu Zakona dana 23. veljače 2017., 26. veljače 2017. (dva sastanka), 28. veljače 2017., 6. ožujka 2017., 23. ožujka 2017. i 24. ožujka 2017., te nakon što je predmetni Zakon stupio na snagu dana 7. travnja 2017. i 8. travnja 2017.

Iz transkripata iskaza Ante Ramljaka objavljenih u medijima proizlazi da je on osobno u neformalnu radnu skupinu kao pravnog stručnjaka predložio Borisa Šavorića. Za sada nijedan pribavljeni dokument ne ukazuje na to da bi njega u neformalnu radnu skupinu predložio Andrej Plenković, a kako se to sugerira u podnesenoj prijavi.

Nakon što je dužnosnik Andrej Plenković na sjednici Vlade RH održanoj 10. travnja 2017. obrazložio prijedlog odluke o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka u trgovačkom društvu Agrokor d.d., Vlada RH je istog dana donijela odluku o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, koju je u ime Vlade RH potpisao Andrej Plenković, kao predsjednik Vlade RH, te je ista proslijeđena na imenovanje izvanrednog povjerenika Trgovačkom sudu u Zagrebu. Trgovački sud u Zagrebu je pod brojem sukladno prijedlogu imenovao Antu Ramljaka izvanrednim povjerenikom, sukladno odredbi članka 11. stavka 1. Zakona o postupku izvanredne uprave.

Iz objavljenog transkripta iskaza izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka proizlazi da je osobno dužnosnika Andreja Plenkovića upoznao da će za svoje savjetnike u izvanrednu upravu (tzv. krizni menadžment) imenovati osobe koje su s njim sudjelovale u neformalnoj radnoj skupini za izradu nacrta prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave, a osim toga neke od tih osoba je kao svoje savjetnike i javno predstavio medijima 12. travnja 2017.

U mjesečnim izvješćima koja je izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnosio Trgovačkom sudu u Zagrebu, sukladno članku 12. stavku 9. Zakona o postupku izvanredne uprave, među podacima nisu navedeni novčani iznosi koji su isplaćivani članovima neformalne radne skupine ili njihovim trgovačkim društvima kao savjetnicima izvanrednog povjerenika, a niti su njihova trgovačka društva specificirana kao podizvođači AlixsPartners.

Prema objavljenom transkriptu iskaza Ante Ramljaka proizlazi da je Odvjetničko društvo Šavorić i partneri bilo angažirano nakon stupanja Zakona o izvanrednoj upravi na snagu te da je za to primio novčani iznos, a prema novinskom članku objavljenom u tjedniku „Nacional“ proizlazi da bi se radilo u iznosu od 825.000,00 kn po dvjema ispostavljenim fakturama.

Nadalje, iz dopisa izvanrednog povjerenika upućenog Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, očitovanja Vlade RH, te objavljenih transkripta iskaza Ante Ramljaka i Zorana Besaka, proizlazi da su članovi izvanredne uprave Ante Ramljak, Marko Delić, Tomislav Matić, Zoran Besak, Hido Lajtman i Vladimir Bošnjak analizirajući šest zaprimljenih ponuda za glavnog savjetnika za restrukturiranje, nakon obavljenih prezentacija i intervjua s kandidatima koji su dostavili ponude, predložili da se za glavnog savjetnika za restrukturiranje odabere AlixPartners. S tim u vezi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta osnovalo je posebno povjerenstvo, koje je razmatralo prijedlog, te zatražilo dostavljanje svih šest zaprimljenih ponuda, nakon čega je 24. travnja 2017. ministrica Martina Dalić odobrila predložen izbor AlixPartners.

Prema objavljenom transkriptu iskaza Ante Ramljaka AlixPartners je odmah nakon što je odabran kao podizvođače za restrukturiranje odabralo trgovačka društva Texo managament d.o.o. (Matić), Intercapital d.d. (Korunić), te Altera savjetovanje d.o.o. (Bricelj).

U očitovanju Vlade RH povodom Prijedloga za pokretanje postupka nepovjerenja Vladi RH vezano za postupak donošenja i provođenja Zakona o postupku izvanredne uprave u Hrvatskom saboru, nije navedeno da se rješavanju krize u Agrokor koncernu pristupilo na način da je formirana neformalna radna skupina vanjski stručnjaka, s kojima je u Vladi RH održan čitav niz sastanaka, na kojima je sudjelovao i dužnosnik Andrej Plenković, te da se izradi nacrta prijedloga Zakona o izvanrednoj upravi pristupilo nakon konzultacija s njima, a nije navedeno niti koje su osobe kao članovi neformalne radne skupine sudjelovale u izradi nacrta Zakona. Osim toga, nije navedeno niti da je Ante Ramljak, koji je također bio član neformalne radne skupine, kao imenovani izvanredni povjerenik, potom za svoje savjetnike u izvanrednoj upravi imenovao osobe koje su s njime sudjelovale na izradi nacrta prijedloga Zakona kao članovi neformalne radne skupine, iako je predsjednik Vlade RH o tome imao saznanja.

Isto tako tijekom rasprave u Saboru, iako su pojedini saborski zastupnici zahtijevali da se navedu sve osobe koje su sudjelovale na izradi Zakona o postupku izvanredne uprave, dužnosnik Andrej Plenković, iako je imao saznanja o njima, jer je s članovima neformalne skupine održao niz sastanaka, to nije naveo.
U odnosu na zakonodavni okvir i postupak donošenja svakog pojedinog zakona, koji se kao takav trebao primijeniti i na postupak donošenja Zakona o izvanrednoj upravi iz očitovanja Vlade RH utvrđuje se da su u izradu zakona aktivno bili uključena nadležna državna tijela (Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade) i da je nacrt Zakona prema odredbama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske dostavljen na mišljenje nadležnim državnim tijelima (Ured za zakonodavstvo Vlade, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija) te da je Konačni prijedlog Zakona o postupku izvanredne uprave za sjednicu Vlade Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon čega je upućen u Hrvatski sabor gdje je i donesen.

Međutim, iz očitovanja Vlade RH, proizlazi da suprotno čl. 33. Uredbe o načelima za unutrašnje ustrojstvo tijela državne uprave, nije formirana radna skupina, pa je stoga postupak donošenja zakona poštivan samo djelomično.

Slijedom sveg navedenog, dužnosnik Andrej Plenković je od samog početka kao predsjednik Vlade RH aktivno sudjelovao u razmatranju nastale krize u Agrokor koncernu, angažiranju vanjskih stručnjaka za analiziranje cjelokupne situacije i potom donošenja odluke o formiranju neformalne radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o izvanrednoj upravi.

Iako je sudjelovao u svim tim procesima i odlukama, dužnosnik je propustio upoznati javnost sa svojim djelovanjem, unatoč tome što je ista bila izuzetno zainteresirana za rješavanje problema oko krize u Agrokor koncernu i mjera koje povodom toga poduzima Vlada RH, a taj se propust posebice odnosi na upoznavanje javnosti da su u zakonodavnom rješavanju problema za to bili angažirani vanjski stručnjaci, te neobjavljivanjem njihovih imena.

Kao razlog takvog postupanja navodi se da je zbog izvanredne situacije krize u Agrokor koncernu, koja je prijetila slomom hrvatskog gospodarstva početkom 2017., zbog osjetljivosti financijskog tržišta i opasnosti za njegovu stabilnost, odlučeno da se navedeni pristup i aktivnosti neće komunicirati s javnosti. Međutim, kada bi se ovakvo pojašnjenje i prihvatilo, činjenica je da se o osobama koje su sudjelovale na izradi nacrta prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave nije komuniciralo niti nakon 24. ožujka 2017., kada je javnost upoznata da se radi na zakonodavnom rješavanju krize Agrokor koncerna, ali niti nakon što je Zakon već i bio donesen, stupio na snagu i počeo se primjenjivati, a kada zasigurno više prethodni razlozi nisu postojali, a o tom se razdoblju Vlada RH nije niti očitovala. Interes javnosti da se saznaju njihova imena i u tom razdoblju i nadalje je postojao.

Bez obzira što iz do sada prikupljene dokumentacije ne proizlazi da je dužnosnik Andrej Plenković osobno predložio bilo kojeg člana neformalne radne skupine, pa tako niti Borisa Šavorića, kao i da bi znao da su članovi neformalne radne skupine osobno ili preko svojih trgovačkih društava bili angažirani od glavnog savjetnika AlixPartners kao podizvođači, sudjelujući na dogovorima s koalicijskim partnerom MOST-om i kasnije na nizu sastanaka s članovima neformalne radne skupine, nesumnjivo je znao tko su sve njezini članovi. Unatoč tome je kao predsjednik Vlade po stupanju na snagu Zakona o postupku izvanredne uprave, u ima Vlade RH, nakon što je prethodno navedeni prijedlog usmeno obrazložio na 30. sjednici Vlade RH održanoj dana 10. travnja 2017. predložio Antu Ramljaka Trgovačkom sudu u Zagrebu za izvanrednog povjerenika Agrokor koncerna. Isto tako dužnosnik Andrej Plenković je od strane Ante Ramljaka kao izvanrednog povjerenika bio upoznat da će za svoje savjetnike u izvanrednu upravu (u svoj krizni menadžment) imenovati i druge članove neformalne radne skupine, što je bilo i javno objavljeno.

Prijedlog Vlade RH kojim se predlaže imenovati Antu Ramljaka izvanrednim povjerenikom, te saznanje o imenovanju njegovih savjetnika je nastalo pod okolnostima kada su članovi neformalne radne skupine angažirani besplatno od strane Vlade RH i bez formaliziranog statusa. Također, ovaj prijedlog i imenovanja nastali su pod okolnostima kada javnost nije bila upoznata s time da je uopće angažirana skupina vanjskih stručnjaka u vidu neformalno okupljene grupe, niti tko bi uopće bili njezini članovi, a predlaganjem izvanrednog povjerenika i potom njegovim imenovanjem svojih savjetnika u krizni menadžment omogućeno im je stjecanje znatne imovinske koristi.

Nakon zaprimljenog Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Vladi RH vezano za netransparentno postupanje Vlade u postupku rješavanja krizne situacija nastale u Agrokor koncernu, bez obzira što se Zakon o postupku izvanredne uprave tada već primjenjivao, u očitovanju Vlade RH i tijekom rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora povodom toga, propušta se iznijeti činjenica da je nacrt prijedloga Zakona izradila neformalna radna skupina vanjskih stručnjaka koje je angažirala Vlada RH, te da se s njezinim članovima održao čitav niz sastanaka.
Slijedom svega navedenoga, iz prikupljenih podataka i dokumentacije Povjerenstvo je steklo saznanja koja upravo u svojoj kumulaciji upućuju na mogućnost da je dužnosnik Andrej Plenković počinio povredu članka 5. stavka 1. i 4. ZSSI-a, a koja proizlazi iz mogućeg propusta dužnosnika da u postupku izrade Zakona o postupku izvanredne uprave, odabira članova neformalne radne skupine, kao i u događajima koji su uslijedili nakon donošenja Zakona i njegovog stupanja na snagu, upozna građane sa svojim djelovanjem, kao i da je nakon donošenja navedenog Zakona kao predsjednik Vlade RH u njezino ime za izvanrednog povjerenika Argokor koncerna predložio Trgovačkom sudu u Zagrebu imenovati Antu Ramljaka, osobu za koju je znao da je bila dio neformalne radne skupine zadužene za izradu nacrta prijedloga Zakona, te je propustio poduzeti radnje kojima bi izvanrednog povjerenika spriječio da imenuje za svoje savjetnike osobe koje su prethodno s njime bili članovi te skupine. Konačno moguća povreda citiranih odredbi Zakona proizlazila bi i iz nenavođenja u očitovanju Vlade RH povodom prijedloga za pokretanje nepovjerenja Vladi RH da je na izradi zakonskog prijedloga radila neformalna radna skupina zadužena od Vlade RH za njegovu izradu, te da su s njome predstavnici Vlade RH održavali čitav niz sastanaka.
Bitno je za istaknuti da su članovi neformalne radne skupine, koji su svojim stručnim znanjima sudjelovali na izradi Zakona o izvanrednoj upravi, bez formaliziranja svog statusa, a još važnije i bez primanja bilo kakvih naknada, s jedne strane zbog dinamike i potrebe što hitnijeg donošenja Zakona, morali biti maksimalno uključeni, što je vjerojatno utjecalo i na njihove privatne poslove, a s druge strane da su takvim angažmanom nesumnjivo značajno pomogli dužnosniku Andreju Plenkoviću u obnašanju njegovih dužnosti (rješavanja krize koja je prijetila mogućim teškim posljedicama na cjelokupno gospodarstvo). Pri tome se unatoč kontinuiranim traženjima javnosti izbjegavalo objaviti njihova imena (što se bez objave međusobne prepiske elektroničke pošte putem medija vjerojatno ne bi nikada ni saznalo), a isto tako izbjegavalo se objaviti njihova imena i u očitovanju Vlade na Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Vladi RH i tijekom saborske rasprave na tu temu. Kada se uz sve prethodno ima u vidu da su članovi neformalne radne skupine kroz svoj angažman izvanrednog povjerenika i njegovih savjetnika, stekli značajne prihode, sve skupa može stvoriti dojam uzajamne povezanosti između članova neformalne radne skupine i dužnosnika, pa tako i percepcije mogućnosti ostvarivanja protuusluge u određenom obliku.
Stoga je Povjerenstvo, na temelju članka 39. stavka 1. ZSSI-a, donijelo odluku kao u točki I. izreke ovog akta.
Poziva se dužnosnik Andrej Plenković da, sukladno članku 39. stavku 3. ZSSI-a, u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke, dostavi Povjerenstvu pisano očitovanje u odnosu na razlog pokretanja ovog postupka kao i na ostale navode iz obrazloženja ove odluke, kao i da Povjerenstvu dostavi relevantnu dokumentaciju s kojom raspolaže, a kojom će potvrditi svoje navode.
Tijekom postupka Povjerenstvo će od Financijske agencije zatražiti podatke o izvršenim isplatama savjetnicima izvanrednog povjerenika ili trgovačkim društvima koja su s njima povezana te od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta zatražiti podatke i dokumentaciju je li do sada i u kojim slučajevima bez formiranja radne skupine koristilo usluge stručnjaka u postupcima izrade zakona, te će se po potrebi pribaviti i druga dokumentacija. Ukoliko osobe pozvane da se pismeno očituju o okolnostima vezanima za događaje oko formiranja neformalne radne skupine to ne učine, Povjerenstvo će iste pozvati da osobno pristupe na sjednicu Povjerenstva i usmeno se očituju o svim tim okolnostima, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, ukoliko se to ukaže potrebnim.
Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

PREDSJEDNICA POVJERENSTVA

Nataša Novaković, dipl. iur.

Dostaviti:
1. Dužnosnik Andrej Plenković, elektronička dostava
2. Objava na internetskim stranica Povjerenstva
3. Pismohrana

Facebook Komentari