HUB-ova analiza mjera Plenkovićeve vlade za Blokirane: Kada banke na ovaj način procijene budućnost, onda nešto nije u redu u glavama vladajućih

HUB je napravio analizu vladinih mjera za blokirane i upozorio da će se prije ili kasnije vlada ponovo suočiti s ovim problemom, jer njihovo rješenje – ne rješava problem. Zaključke bankarske analize prenosimo u cijelosti, a cijelu analizu možete pročitati OVDJE.

Ova je analiza potvrdila glavne rezultate prošlogodišnje analize:

1. Iznos ovrha i broj blokiranih do 365 dana nastavlja se smanjivati kao i prije primjene vladinih mjera u ljeto 2018. To je očekivano kretanje s obzirom na izlazak gospodarstva iz krize.

2. Prema sektorima vjerovnika, najbrže pada udjel banaka kao vjerovnika, smanjuje se i udjel ostalih financijskih posrednika te telekoma, a raste udjel države i dobavljača struje te komunalnih usluga i ostalih sektora.

3. Udjel banaka u ukupnom ovršenom dugu se smanjuje brže nego što raste udjel ostalih sektora, što znači da prodaje portfelja loših kredita nisu jedini razlog smanjenja dugova prema bankama i srodnim institucijama; dolazi do realnog smanjenja tih dugova.

4. Manji dugovi osoba čiji ukupan dug ne prelazi 50,000 kuna nastavili su se smanjivati i prije primjene vladinih mjera, a usporedo se smanjivao i broj ovršenih osoba u tim razredima.

5. HUB Analiza 61 je pokazala da je sredinom 2017. oko 10000 osoba (oko 3% «blokiranih» s dugovima iznad pola milijuna kuna) nosilo gotovo 2/3 ili 63% ukupnog ovršenog duga. Isti je omjer sredinom 2018. prije primjene vladinih mjera iznosio 62% i odnosio se na 10 459 osoba, ali je nakon primjene mjera udjel pao na oko 50% jer je mjera obustave ovršnih postupaka najviše pogodovala osobama s najvećim dugovima, ali ne po osnovi otpisa, nego po osnovi obustava ovrha.

Najvažniji je sam vrh distribucije gdje su 853 osobe s prosječnim dugom od oko 17 milijuna kuna po osobi. Na te ljude se odnosilo oko 35% ukupne vrijednosti svih ovrha. Među mjerama koje je vlada primijenila u ljeto 2018. daleko je najvažniji učinak imalo obustavljanje ovrha pokrenutih pred tri ili više godina nad računima po kojima šest mjeseci ili dulje nije bilo prometa. Po toj osnovi je došlo do velikog smanjenja iznosa ovršenih dugova i statističkog poboljšanja.

Obustavljene su ovrhe ukupno vrijedne oko 30 milijardi kuna glavnice, a ukupan iznos dugotrajnih blokada smanjen je gotovo 25 milijardi kuna između 30. lipnja i 30. rujna 2018. Međutim, efekti su koncentrirani kod relativno malog broja ljudi, tako da je broj dugotrajno blokiranih građana u istom razdoblju smanjen s 278,6 tisuća na 232,9 tisuća. Međutim, broj građana s manjim
dugotrajnim blokadama ponovo raste.

Prerano je za konačna objašnjenja o tome zašto manji iznosi dugotrajnih blokada ponovo rastu, pri čemu do porasta dolazi kod svih sektora osim kod banaka, teleoperatera i ostalih sektora. Moguće je da se radi o prolaznom učinku zbog još nepoznatih razloga.

Moguće je i da su neki kreditori nakon primjene mjera odlučili zaoštriti politiku naplate jer su se prije ponašali socijalno ili naprosto nisu usavršavali procedure, a sada više ne vide razloge za to. Ili se plaše novih mjera otpisa pa nastoje što prije naplatiti neplaćene dugove kako ne bi bili zahvaćeni nekom novom nedovoljno osmišljenom mjerom. Revnost u naplati mogla se povećati i iz nekog trećeg, još nepoznatog razloga, pa ovu pojavu u buduće treba pažljivije pratiti i istražiti.

Za sada je veliko pitanje hoće li moralni hazard – kalkuliranje s iskupom i korištenje eventualnih neefikasnosti u pravnom sustavu koje omogućuju skrivanje imovine porasti nakon primjene najnovijih vladinih mjera. S obzirom na koncentraciju obustava ovrha za malobrojne velike dužnike ta se mogućnost ne može isključiti. Najveći dužnici znaju koristiti sve prilike koje pravni sustav pruža.

Tek preostaje vidjeti kako će kreditori reagirati na novonastalu situaciju. Dugovi nisu izbrisani, samo su ovrhe zaustavljene, što znači da se mogu ponovo pokrenuti. Kod velikih dugova to se može očekivati u narednim mjesecima kada će iznosi dugotrajnih blokada sigurno rasti.

Međutim, time je možda nekome kupljeno dragocjeno vrijeme da bolje obrani ili sakrije imovinu koja pripada kreditoru, ili da dočeka zastaru. U nekom jako optimističnom scenariju, ovime će se pomoći kreditorima da prihvate otpise potraživanja koja se nikada ne bi mogla naplatiti.

Za godinu dana će se i srednjoročni efekti vladinih mjera «slegnuti», pa će se lakše vidjeti ukupan učinak. Glavna pouka ipak glasi da vladine linearne mjere neće riješiti problem. Prije ili kasnije, netko tko doista želi trajno rješavati ovaj problem morat će se vratiti na početak, prihvatiti načelo da isti aršin ne može vrijediti za sve, i poći od prokušanih rješenja:

Otpisi dugova prije nego što za to nastupe drugi pravni razlozi mogu se obavljati isključivo na temelju socijalnih kriterija kako bi se u društvu uravnotežila načela socijalne solidarnosti i ekonomsko-pravne efikasnosti. Valja napomenuti da su neki veći privatni vjerovnici upotrijebili ovaj kriterij prije državnog sektora koji je otpisivao linearno do 10,000 kuna, bez socijalnih kriterija.

Postupci otpisa i reprogramiranja duga trebaju biti jasno propisani kako bi porezni tretman za kreditora i dužnika bio posve jasan i poticajan u smislu pronalaženja uravnoteženog rješenja.

Ovršni postupci moraju biti brzi, jeftini i transparentni za kreditora i dužnika, i u tu se svrhu trebaju koristiti digitalne tehnologije, a ljudi trebaju biti upoznati i savjesni radi što bolje prevencije prezaduženosti, što se najbolje postiže
sustavnim financijskim opismenjavanjem.

Institucije prisilne naplate trebaju biti maksimalno efikasne kako veliki dužnici ne bi zloupotrebljavali sustav, te kako bi svi imali osjećaj da je sustav i pravedan i efikasan, te kako se trošak premije rizika zbog neefikasnih institucija ne bi prebacivao na buduće, u pravilu mlađe dužnike. Kvalitetno uređen osobni stečaj posebno je važan u tom pogledu.

Treba sustavno poticati aktivnosti kreditnih posrednika i investitora u retail portfelje višeg stupnja rizika kako bi se olakšalo financiranje reprogramiranja i prve faze konsolidacije dugova prije nego što se klijent financijski stabilizira na razini koja će biti prihvatljiva kreditorima klasičnog rizičnog profila.

I nakon vladinih mjera, prije ili kasnije, društvo će se opet morati baviti ovim problemom.

Glavni tajnik Udruge Blokirani Strinavić: Tko je Vas poznavao ni pakao mu neće loše pasti, žao mi je što ste vlada Republike Hrvatske, a ne vlada naših neprijatelja

Problem Blokiranih vrlo je rješiv, kada bi bilo političke volje – ovako se rješava kao da u radnoj skupini za izmjenu KZ-a sjede dečki iz Lepoglave

Facebook Komentari