Propast agrara: Od ulaska u EU pašnjake smo povećali sa 316.823 na čak 610.923 ha! Zbog poticaja ili?

Jedino porast nakon ulaska Hrvatske u EU bilježimo u mriješćenju agencija, zavoda, instituta pa čak i visokog obrazovanja, sve za sektor koji se nalazi na izdisaju. Traženje krivca u SDP-u, HDZ-u ili nekom trećem ne vodi ničemu. Svi moramo ponijeti dio svoje odgovornosti. I nesposobna javna uprava, i akademci, i proizvođači, kaže profesor sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić za agrobiz.hr.

Iako se poljoprivredna proizvodnja od ulaska u EU količinski povećala za 1,2 posto, očito je da se sektor i dalje nalazi u teškom ekonomskom položaju. Pokazatelj toga je smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za skoro četvrtinu te smanjenje udjela poljoprivrede u BDP za oko 37 posto. Sve je to utjecalo na smanjenje značenja domaće u EU poljoprivredi za oko 30 posto i u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Europske Unije danas sudjelujemo s oko 0,5 posto, pokazala je stručna analiza Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ivo Grgić, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako su na smanjenje vrijednost poljoprivredne proizvodnje najveći učinak imala dva čimbenika. Jedan je to da se u analiziranom razdoblju promijenila struktura poljoprivredne proizvodnje, u čemu najviše zabrinjavaju negativne tendencije kod stočarstva. Drugi čimbenik je smanjenje cijena poljoprivrednih proizvoda zbog velike, ponekada i nepoštene, konkurencije. I jedno i drugo izravno utječu na teški ekonomski položaj domaćih poljoprivrednih proizvođača koji se često osjećaju napušteno, ističe Grgić.

Analiza dostupnih podataka pokazala je da smo u odnosu na vrijeme prije ulaska u EU trajne travnjake (pašnjacima) gotovo udvostručili sa 316.823 ha na 610.923 ha. Površine pod povrćem smanjenje su a 61 posto, a vinogradima za gotovo 20 posto.

Ulazak u EU posebno je „pogodio“ sektor povrća što je rezultiralo povećanjem deficita preko šest puta. Smanjuju se površine kod svih povrtnica, a naročito iznenađuje kod krumpira (manje za trećinu) što je dovelo, bez obzira na porast prosječnih priroda, do smanjenja proizvodnje za četvrtinu. Posljedično, porastao je i uvoz i deficit vanjskotrgovinske bilance. Značajan porast deficita kod povrća iznosi čak 605 posto, kaže Grgić. Smanjile su se površine pod lukom i češnjakom, kupusom itd.

Negativne tendencije imamo i kod grožđa, jabuka, maslinovog ulja, a jedino se bilježe pozitivne tendencije kod mandarina.

Deficit u stočarskom sektoru povećan 200 posto

Grgić ističe kako posebno zabrinjava to da je ulaskom u EU nastavilo propadanje stočarstva koja se smanjila za oko 9 posto što je dovelo i do smanjenja njenog udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji za oko 12 posto. Proizvodnja mlijeka smanjila se za oko 10%, proizvodnja prirasta goveda za oko 13%, proizvodnja jaja za oko 20% te prirasta svinja za oko 25%.

Ukupan deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci stočarskih proizvoda povećao se 200 posto. Naročito je stradalo govedarstvo gdje imamo povećanje deficita kod mesa goveda za devet, a mlijeka za četiri puta. Vapaj domaćih stočara se više i ne čuje, jer stočara skoro i da i nema, naglašava Grgić.

Dodaje kako je kratko razdoblje za kritički osvrt i valjanu prosudbu utjecaja ulaska RH u EU na njenu poljoprivrednu proizvodnju jer se određene tendencije, zakonom inercije, ne mogu jednostavno promijeniti. Također, teško je razlučiti učinke poljoprivredne politike, odnosno državne administracije od inicijativa dionika sektora (proizvođača, prerađivača, distributera) koji si tradicionalno neskloni nositeljima javnih politika. Na temelju prosjeka pretpristupnog (2000/2013) i razdoblja članstva (2014/2107) mogu se uočiti najbitnije promjene za poljoprivredu.

Najveća je promjena vidljiva kod korištenja površina koje su se povećale samo kod maslinika i trajnih travnjaka, a smanjile kod svih drugih kategorija korištenja. Jedinio kao pozitivno uočavamo da je smanjenje korištenih oranica i vrtova apsolutno veće od povećanja poljoprivredne proizvodnje što nam ukazuje na povećanje ukupnog intenziteta poljoprivrede, kaže Grgić.

Analiza pokazuje kako se ukupno bilježi smanjenje površina pod žitima, posebno kod kukuruza, ječma i pšenice što je kod kukuruza i ječma nadoknađeno porastom prosječnog priroda. U proizvodnji žita bilježi se blago povećanje proizvodnje (za 1,2 posto) te je i dalje dominantna proizvodnja kukuruza koja je povećala i proizvodnju i svoj udio. Međutim, bilježi se značajno smanjenje proizvodnje pšenice što možemo uzeti kao jednu od pozitivnih tendencija jer po mome mišljenju, pšenica kao trava pripada područjima s više oborina kao što je zapad Europe, a kod nas se treba zamijeniti drugim kulturama, objašnjava Grgić za agrobiz.hr.

Porasla je vanjskotrgovinska razmjena žitarica pri čemu je značajnije porastao izvoz nego uvoz te se povećao suficit za više nego dvostruko. Porast izvoza više korespondira sa smanjenjem domaće potražnje uvjetovane položajem stočarstva, a manje porastom potražnje na inozemnom tržištu. Ovo se posebno odnosi na kukuruz, dodaje.

Kod industrijskog bilja došlo je do značajnog porasta proizvodnje uljarica (repice, soje i suncokreta), neznatno kod šećerne repe dok se bilježi smanjenje proizvodnje duhana. Ovakve promjene dovele su do značajnog porasta suficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni koja je i dalje relativno skromna (oko 86 milijuna dolara).

Grgić kaže kako je za Hrvatsku posebice zanimljiv „slatki sektor“ koji se posljednjih godina nalazi na prekretnici, prvenstveno zbog ukidanja kvota i neuspjele koncentracije prerade. Iako su se smanjile površine pod šećernom repom za trećinu, zbog iznimnog porasta priroda korijena (za 40%) bilježimo porast proizvodnje, izvoza te suficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni koji je iznad 90 milijuna dolara. Promjene kod krmnog bilja slijede promjene u stočarstvu te se uočava znakoviti porast površina trajnih travnjaka. Neki zluradi bi to povezali s potporama, ali …..

Jedino porast nakon ulaska Hrvatske u EU bilježimo u mriješćenju agencija, zavoda, instituta pa čak i visokog obrazovanja, sve za sektor koji se nalazi na izdisaju. Traženje krivca u SDP-u, HDZ-u ili nekom trećem ne vodi ničemu. Svi moramo ponijeti dio svoje odgovornosti. I nesposobna javna uprava, i akademci, i proizvođači, kaže profesor sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivo Grgić.
Dodaje kako nitko nije pronašao pravi odgovor na izazov za koji smo znali da će doći. Ili 2013. ili bilo koje godine. Jer, današnja poljoprivredna proizvodnja koja je 25% manja od predratne ili proizvodnja povrća 72% manja, dovoljan su pokazatelj da nismo odgovorili izazovu.

Svečani, zadnji doručak s hrvatskim proizvodima, polako se priprema, zaključuje ovaj stručnjak, aludirajući na marketinšku agenciju koju provodi Ministarstvo poljoprivrede, piše agrobiz.hr.

Brojke:

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj od 2005.do 2017.

– Predpristupno razdoblje: 2,77 milijardi eura

– Članstvo u EU: 2,44 milijardi eura

Prosječna površina poljoprivrednog zemljišta u hektarima:

Prije EU nakon EU promjena

Oranice i vrtovi: 864.999 ha 835.183 ha -3,45%

Povrtnjaci: 5.202 ha 2.008 ha -61,40%

Voćnjaci: 31.488 ha 30.486 ha -3,18%

Vinogradi: 30.076 ha 24.262 ha -19,33%

Maslinici: 14.234 ha 18.762 ha +31,81%

Trajni travnjaci: 316.823 ha 610.923 ha +92,83%

Proizvodnja (prosjek prije i nakon ulaska u EU)
Prije EU (tone) Nakon EU (tone) promjena

Žitarice: 2.892.415 2.925.808 +1,2%

Industrijsko bilje: 712.308 1.002.699 +40,8%

Krmno bilje: 701.731 890.083 +26,8%

Povrće: 98.535 82.961 -15,8%

Voće i grožđe: 227.628 154.500 -32,1%

Stočarstvo: 2.661.734 2.426.711 -8,8%

Facebook Komentari