Koliko će svaki građanin platiti za Uljanik

Poruku koju možemo izvući, a potvrdili su je ministar financija, ali i politički gospodarski akteri hrvatske države, jest da će sve u Uljaniku platiti porezni obveznici. O tome je za Studio 4 jutros govorio Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika “Lipa.”

“Po našem izračunu, ako gledate 4 milijuna ljudi, 4 milijarde kuna – to je oko 1.000 kuna po svakom građaninu, odnosno 3.000 kuna po svakom zaposlenom. To je novac koji je tamo de facto uništen. Nije uložen u zaštitu radnih mjesta, koje su sad u opasnosti da budu izgubljena. Radi se o enormnoj cifri za koju smo mogli kupiti još jednu eskadrilu Baraka, izgraditi dva mosta na Pelješcu, izgraditi 200 škola…”, kaže Huić.

Dodao je da svijest građana da se radi o njihovom novcu nije postojala prije 2-4 godine. “To se sad mijenja. Sad kad se kaže da se uloži još novca u Uljanik, jako puno ljudi je protiv toga. Pitanje odgovornosti je odlično pitanje. Moja udruga zahtjeva od Vlade da se stavi moratorij na izdavanje garancija, jamstva”.

“Kako je moguće da nitko ne nadgleda provedbu. Kad dajete garanciju za kredit od banke postoje mehanizmi nadzora i mehanizmi osiguranja. Ovdje je sve zakazalo. Iz zadnjeg izvještaja ministra financija ispada da su sredstva trošena nenamjenski. Dobili ste novac za graditi brod, a vi ste s njim radili nešto drugo. To je sustavna greška u proceduri. Zato je potrebno pitati za odgovornost kako se takve stvar više ne bio ponovile”, rekao je.

Osvrnuo se i na Petrokemiju. Rekao je da je dokapitalizacija pozitivan korak. “Jedino brine što su tu i tri državne firme jer gdje god imate državno upravljanje ono ne može biti toliko efikasno kao privatno. Zabrinjavajuće je to što je pomoćnik ministr rekao da očekuje da će se situacija smiriti u periodu od 10 godina. To je jako puno. Brine me da će to opet doći na naplatu poreznim obvezniciam što ne bi bio dobro”.

Za Agrokor je rekao da se zasad uspješno odvija. Istaknuo je da je bio protiv toga da Vlada intervenira, jer je smatrao da bi Hrvatska trebala imati pravni sustav koji bi sam to rješavao – stečajni zakoni… Ali kad je Vlada već intervenirala rezulatat je relativno dobar. Nije došlo do sistemskog potresa, sačuvana su radna mjetsa, komapnija nije propala, i ono najvažnije, porezni obveznici nisu morali sudjelovati u spašavanju”.

Facebook Komentari