Jelenić o Milijanu Brkiću i aferi SMS, Ivici Todoriću i istrazi oko Agrokora, Grupi Borg i netransparentnosti koja nije kazneno djelo…

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić u svom prvom velikom TV intervjuu – za Točku na tjedan N1 televizije – između ostalog otkriva da je rekonstruiran nestali spis iz 2011. o elitnoj prostituciji: “O novom procesu odlučit ćemo u sljedećih desetak dana”, a uoči odluke o izručenju Todorića kaže: “Nije bez razloga odabrao London.”

Je li nepravomoćna oslobađajuća presuda Milanu Bandiću još jedna pljuska DORH-u i USKOK-u?

“Ne bih rekao da je pljuska ni DORH-u ni USKOK-u. Koliko znam USKOK je svoj posao odradio zakonito i svoj zaključak o postojanju osnovane sumnje utemljio na zakonitim dokazima i očekujem da će iskoristiti pravna sredstva koja mu stoje na raspolaganju.”

Posljednjih tjedana smo se bavili nestalim spisima u slučaju elitne prostitucije, jeste li ispitali sve koje ste trebali, je li bilo namjere da spis nestane?

“Pribavio sam izjave određenih osoba za koje sam smatrao da imaju saznanja o kretanju spisa, o tome što se u njemu nalazilo, a to su uglavnom ljudi koji su, zbog svog posla, bili ili su bar trebali biti u doticaju s tim spisom. Ono što znamo u ovom trenutku je da imamo sve ono što bi prema tim izjavama u tom spisu trebalo biti, odnosno što je bilo na raspolaganju tužitelju u trenutku kada je predlagao istražnom sucu provođenje hitnih istražnih radnji. Pribavili smo od Županijskog suda u Zagrebu njihove spise, od policije njihove, tako da bih mogao reći da je spis rekonstruiran.”

Što ste zaključili iz te rekonstrukcije?

“S obzirom da se radi o nama novom materijalu, da tako kažem, jer ja ga prije nisam vidio, niti ja doduše donosim odluke, ali novi je i za zamjenika na Općinskom sudu koji je zadužen s tim spisom. Očekujem da on u što kraćem roku moguće prouči taj materijal i da donese svoju odluku ima li tu ima osnovane sumnje protiv neke osobe ili nema i je li potrebno dalje nešto u tom pravcu.”

Kad kažete u što kraćem roku, možete li biti precizniji? Koliko će trebati zamjeniku da obavi pregled tog spisa?

“Teško mi je to reći, ali ne mislim da bi to trebalo trajati dulje od tjedan dana, deset dana.”

Informacije koje su izašle u medije, da je taj spis zaveden na netipičan način, bez upisnika, datuma… Je li to neobično?

“Teško mi je u ovom trenutku donijeti konačne zaključke. Ono što sad znam i vidim, da je sigurno bilo propusta u obavljanju poslova državno odvjetničke uprave, odnosno da se sa spisom i registracijom spisa nije postupilo onako kako piše u poslovniku. Poslovnik predviđa institut obnove spisa. To nije nešto što se dogodilo samo ovaj put, to je nešto što se može dogoditi s bilo kojim spisom. Što se može reći o njegovoj, uvjetno rečeno, neregistraciji u našim upisnicima, takvih slučajeva zna biti, posebice ako se spis radi u dežurstvu. Vodimo računa da je to bila 2011. godina kada su državni odvjetnici poslove dežurstva obavljali u prostorijama suda i kada im registratori nisu bili dostupni. Tada bi se znalo dogoditi da se na temelju telefonskog poziva pisarnici znalo zamoliti pisarnicu da se zauzme jedan broj spisa pod kojim brojim bi tada tužitelj radio, ali bi se tada u nekom najkraćem mogućem roku, pisarnici dostavio spis i to bi se trebalo provesti kroz upisnik.

Ja sam u to doba bio županijski državni odvjetnik, izravno nadređen općinskom državnom odvjetniku i izravno podređen glavnom državnom odvjetniku.”

Je li vama u tom trenutku bilo nešto sumnjivo? Jeste li tražili dodatna objašnjenja od tadašnje općinske državne odvjetnice?

“Nisam tada tražio nikakva dodatna objašnjenja jer sam izvješćen, isključivo o predmetu podvođenja. To sam izvješće pročitao i proslijedio glavnom državnom odvjetniku na znanje.”

Osobno ste neki dan razgovarali s Milijanom Brkićem, jeste li od njega dobili relevantne informacije?

“Od njega sam dobio informacije koje je on mogao dati. Meni su bile relevantne, od značaja. I to je bio razlog njegovog pozivanja za rekonstrukciju nestalog spisa. Neposredno prije toga u medijima je objavljeno, što ja nisam znao, da je on dao izjavu povodom tog događaja u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Kako mi nismo imali spis, nismo mogli provjeriti je li to istina i meni se činilo najlogičnijim da pozovemo gospodina Brkića i da ga upitam je li to bilo tako.”

Afera SMS

Istovremeno vodite istragu oko afere SMS. U kojoj fazi je istraga? Je li otkrivena ‘krtica’ koja je Blažu Curiću davala informacije da je Franjo Varga pod istragom?

“Ako kažemo istraga onda mislimo na formalnu istragu koja se provodi temeljem rješenja koje je donio USKOK. Ta istraga napreduje svojim tijekom, provode se dokazne radnje koje se moraju. Ovaj dio, kako vi kažete, ‘otkrivanja krtice’, je dio koje je u stadiju izvida, ne istrage, i kojim se zajedničkim radom s USKOK-om bavi policija.”

I u tom slučaju se spominje Milijan Brkić, hoćete li ga ispitati i u vezi njegovih kontakata s Blažom Curićem i Franjom Vargom?

“Koliko je meni poznato, mislim da bi gospodin Brkić mogao biti ispitan u samoj istrazi, ali ja o detaljima same istrage ne mogu govoriti. Ne znam hoće li ili neće biti ispitan.”

Vidite li poveznice između slučaja iz 2011. i sada afere SMS?

“Vidim samo poveznicu u toliko što se ponovno dogodilo da je informacija o tome da se provode posebne dokazne radnje završila u rukama osoba koje to nisu trebale znati. I onda i sada policija se intenzivno bavila time. Mi na sudu imamo jedan kazneni predmet koji je proizašao iz toga što su određeni djelatnici policije neovlašteno odavali službene informacije.”

Koliko se sustav učinkovito bori protiv curenja informacija, da se to istraži do kraja?

“Ako govorimo o učinkovitosti sustava, on se učinkovito bori protiv toga. Naravno da je pitanje u kojoj mjeri i kada se uspjelo doći do počinitelja tog kaznenog djela. Učinkovita borba sustava ne smije biti od predmeta do predmeta. To je stvar procjene rizika, pitanja koliko osoba doista treba biti uključeno u provođenje tih vrsta mjera, na koji način se te mjere provode, koje su sve institucije uključene…”

Treba li mijenjati sustav? Mnogi kažu da previše ljudi dolazi do tih informacija?

“U svakoj od institucija koje su uključene – DORH, istražni sudac, policija, OTC – postoje ljudi koji naprosto moraju tu biti, kako je u ovom trenutku sustav postavljen. Može li po pojedinoj mjeri tih ljudi biti manje, meni je teško procjenjivati izvan institucije DORH-a. U DORH-u je pravilo da za mjeru zna samo zamjenik u čijem se predmetu mjera provodi s time da je po našem unutarnjem ustroju o značajnim događajima dužan informirati direktno nadležnog.”

Oporba je zatražila osnivanje povjerenstva za aferu SMS. Bi li povjerenstvo ometalo DORH, kao što to tvrde vladajući?

“Ne znam čime bi se bavilo to istražno povjerenstvo. Mislim da ne bi bilo dobro u trenutku dok traje istraga, da se netko izvan istražnih tijela bavi konkretnim predmetom. Bi li se povjerenstvo ili zakonodavac trebali pozabaviti zakonodavstvom i vidjeti može li se izmjenama zakona smanjiti rizik od curenja informacija, to je stvar procjene zakonodavca, ali čini mi se da bi se, ako ništa drugo, u nekim organizacijskim propisima mogao naći prostor da manje ljudi raspolaže tim informacijama.”

Kada je osnivano Povjerenstvo za Agrokor vaš prethodnik Dinko Cvitan rekao je da to ne bi ni na koji način ne bi ometalo rad DORH-a. U ovom slučaju vi tvrdite suprotno?

“Kažem da ne znam čime bi se to povjerenstvo bavilo. Rekao sam da ne bi bilo dobro da imamo istražno povjerenstvo i, s druge strane, DORH koji u konkretnom predmetu provodi istragu. Posebno kad govorimo da provodimo istragu o odavanju službene tajne. Ja ne znam koji je stupanj zaštite probitaka istrage u slučaju da se time bavi istražno povjerenstvo.”

Slučaj Ivice Todorića

Pred nama je odluka londonskog suda o izručenju Ivice Todorića. DORH još nije ispitao sve svjedoke, ostala su dvojica. Zašto?

“Županijsko državno odvjetništvo nije ispitalo dvoje svjedoka, to je istina. Isključivo zato jer je njihovo ispitivanje zatraženo putem međunarodne pravne pomoći. Ni na koji način ne možemo utjecati na strana pravosudna tijela, kada će to napraviti. Znam da smo u kontaktu, požurujemo, jer smo svjesni toga da nam za uspješan završetak istrage ti iskazi trebaju, da je istraga kod nas vremenski ograničena.”

Zašto u godinu dana ta međunarodna pravna pomoć nije profunckionirala?

“Na to vam pitanje ja ne mogu odgovoriti. Mi ne možemo utjecati na brzinu kojom će pravosudna tijela strane zemlje udovoljiti na zahtjev. U konačnici, sudac istrage može produljiti trajanje istrage.”

O ta dva svjedoka ovisi i mogućnost ukidanja istražnog zatvora Ivici Todorića.

“Oni nisu ispitani ne zato da bi opstala osnova za određivanje istražnog zatvora, oni nisu ispitani zato jer kroz međunarodno pravnu pomoć do dana današnjeg nismo dobili zapisnike o ispitivanju tih svjedoka.”

Kad se ispitaju, hoće li odvjetništvo tražiti istražni zatvor zbog opasnosti od bijega?

“To ja ne znam, to je u nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva.”

Kada planirate da bi moglo doći do podizanja optužnice?

“Kada istraga bude završena.”

Imate li neke predodžbe?

“Teško mi je o tome govoriti. Ja jesam na početku mandata govorio optimistično četiri mjeseca, no mi smo se suočili s jednim problemom prilikom određivanja vještačenja. U traženju osobe koja bi to vještačenje mogla provesti pošli smo od dvije pretpostavke – da to ne smije biti osoba koja je na bilo koji način bila povezana s radom koncerna Agrokor i s druge strane, da to, s obzirom na kompleksnost, mora biti osoba koja u sebi sažima sva potrebna znanja i vještine.”

Hoće li onda tih pet milijuna kuna koje je DORH dobio za to vještačenje biti dovoljno?

“Krećemo se u tim okvirima.”

Što je s kaznenim prijavama koje je Todorić podizao protiv određenih ljudi Vladi?

“U tijeku su izvidi. Provjeravaju se izneseni navodi.”

Ako londonski sud prihvati argumente Todorićevih odvjetnika da je riječ o političkom progonu, kako će DORH objasniti javnosti da to nije tako?

“Ja ne znam koji su argumenti pred sudom u Londonu. Ja spis nisam vidio, ne znam je li tome tako kako su javno iznosili njegovi odvjetnici. Argument ŽDO-a je vrlo jak – da je pokrenuta istraga protiv osobe za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo.”

U DORH-u su nedavno bili predstavnici Sberbanka.

“Oni su predstavnici oštećenika. Povod dolaska je bilo njihovo traženje informacija o tome u kojem stadiju je predmet, otprilike što ste me i vi pitali. Oni zakonski imaju to pravo. Odgovorio sam im otprilike kao i vama.”

Kad smo kod Agrokora, brzo ste odbacili prijave političkih stranaka protiv Martine Dalić i drugih članova Vlade?

“Ne bih rekao da je tako brzo. Donesena je odluka u trenutku kad se mogla donijeti, nemojmo zaboraviti da je DORH po tom pitanju, o toj problematici postupao već i ranije i da ono što nam je preostalo za poduzeti, nakon što smo primili te prijave, nije bilo tako kompleksno. Nadležni državni odvjetnik je zkaljučio da mu je to dovoljno za odluku.”

O skupini Borg: “Netransparentnost nije obilježje kaznenog djela”

Kad je u pitanju cijela slučaj oko skupine Borg, nije li sumnjivo da osobe koje sudjeluju u tajnovitoj radnoj skupini poslije dobiju unosne poslove u Agrokoru?

“Državno odvjetništvo je radilo svoj posao i zaključilo to što je zaključilo. Ali nemojmo zaboraviti da kaznena odgovornost nije jedini oblik odgovornosti, ako postoji bilo kakva odgovornost. Štoviše, kaznena odgovornost bi trebala biti rezervirana za one najteže oblike kršenja zakona, protupravna ponašanja. Ja ne odričem nikome pravo da podnosi kaznene prijave, ali moram priznati da kad to čine političke stranke kao nositelji političkog života u Republici Hrvatskoj, oni sami šalju poruku javnosti da ne vjeruju institucijama jer zna se tko bi trebao podnositi prijave, krim policija prije svega i druga tijela koja u svom radu naiđu na sumnje počinjenja kaznenog djela. Politička borba u konkretnim predmetima preko DORH-a narušava percepciju neovisnosti državnih tijela, a posebno neovisnih pravosudnih tijela. Iz ovog slučaja, ako je netko želio kvalitetno, ako se smijem u to uopće upuštati… Trebalo je razmotriti zašto je uopće do toga došlo, postoje li situacije u kojima se može oformiti radna skupina preko noći. Bio sam u radnim skupinama, znam koliko dugo vremena treba da takva skupina počne raditi, da iznjedri neki prozivod. S druge strane, možda je trebalo razmišljati na temelju iskustava iz činjenica koje su bila predmet razmatranja, izmjenama zakona o sprečavanju sukoba interesa, da ljudi koji sudjeluju u radnim skupinama, a nisu državni službenici trebaju spadati pod instrumente koje propisuje taj zakon. To su stvari o kojima bi se mogao voditi konkretan politički dijalog.”

Javnost je mogla čitati iskaze Martine Dalić, objavljeni su dokumenti da je skupina Borg počela ranije raditi. Svi će imati razumijevanja da je bilo pitanje vremena, no cijeli je proces bio netransparentan.

“Netransparentnost nije bitno obilježje nijednog kaznenog djela. Osim toga, jednako tako kako su objavljene izjave, objavljeno je rješenje odbačaja kaznene prijave u kojem pišu razlozi. Štoviše, koliko ja znam, podnositelji kaznene prijave su iskoristili svoje zakonsko pravo i protiv takvog rješenja podnijeli prigovor o kojem je USKOK odlučio.”

DORH je od Vrhovnog suda zatražio da se poništi odluka Visokog upravnog suda da HBOR da informacije o kreditiranju Agrokora. Rekli ste da je zakon o kreditnim institucijama jači od zakona o pravu na informacije. Zašto ta argumentacija?

“Odluka DORH-a da podnese izvanredni pravni lijek nije utjecala na izvršnost odluke Visokog upravnog suda. Naše mišljenje je da je ta odluka nije sukladna zakonu i da doista bankarska tajna ima prednost.”

No HBOR nije klasična banka?

“Shvaćam što kažete. Naši argumenti izneseni su u našim zahtjevima, a u konačnici će Vrhovni sud donijeti odluku pa ćemo se sukladno njoj svi u budućnosti znati ravnati.”

Nekad Vrhovnom sudu treba jako puno vremena.

“To nemojte mene pitati”

Osjećate li u svom radu politički pritisak?

“Ne.”

Nedavno je ministar Darko Horvat rekao da vas je zvao zbog Uljanika.

“Jedna od zadaća DORH-a je i zaštita imovinskih interesa Republike Hrvatske. I naravno da u tom dijelu postoje kontakti s nadležnim ministarstvima jer moraju biti. Postoji interakcija, ali ne u konkretnim predmetima.”

Ne postoji konkretni pritisci na vas?

“Nikada me nitko nije zvao vezano uz bilo koji konkretni predmet, a posebno da bi utjecao na moju odluku ili odluku bilo kojeg nižeg državnog odvjetništva”

Nikad nisam bio povezan s politikom.”

Ipak, bira vas Sabor.

“Svakoga netko bira. U Republici Hrvatskoj je to Sabor na prijedlog Vlade uz prethodno mišljenje Državnog odvjetničkog vijeća. Mi jesmo napravili određene pomake u novom zakonu o DORH-u gdje je određena uloga određena u izboru i tom Vijeću. Ograničili smo broj mandata, što mislim da je jako dobra stvar. Osobno smatram da bi ograničenje na jedan madnat od 5, 7, 9 godina, ovisi kako tko gleda, bilo još puno bolja opcija.”

Rad glavnog državnog odvjetnika ograničen je dva mandata po četiri godine. Opet bi moglo biti kalkulacija kada se podnosi izvješće nakon prvog?

“Zašto mislite da bi bilo kalkulacija? Podnosim izvješće, a hoću li biti izabran ili ne u konačnici ovisi o meni, hoću li se uopće javiti i htjeti biti.

Neću se potruditi ništa ubrzati samo zato da bih se nekome svidio ili usporiti iz istog razloga. Procesi imaju svoj tijek. Nekad bih ja volio da ide brže, ali naprosto nije moguće.”

Znači neće vam biti važno što politika misli o vama, radit ćete isključivo po uzusima struke?

“Upravo tako.”

Vukovarski prosvjed bio je usmjeren na presporo rješavanje slučajeva ratnih zločina. Gradonačelnik Vukovara Ivana Penava prozvao vas je rekavši da je, kada za zamjenike izaberete prethodnike, vaša odgovornost dvostruka.

“Nikoga ja nisam izabrao, glavni državni odvjetnik ne bira. Sve zamjenike i državne odvjetnike, s izuzetkom ravnatelja USKOK-a, bira Državno odvjetničko vijeće. Možemo razgovarati bi li utjecaj glavnog državnog odvjetnika mogao ili trebao biti veći ili ne, ali on je takav da je na rangu davanja nekakvog svog mišljenja. Hoće li ga Vijeće prihvatiti, glavni državni odvjetnik ne može utjecati. Kada govorite o Cvitanu i Bajiću, oni nisu imenovani zamjenicima glavnog državnog odvjetnika, oni su to postali po sili zakona. Zakon propisuje da glavni državni odvjetnici po sili zakona postaju zamjenici onog trena kada im prestane mandat.”

Što rade gospoda Bajić i Cvitan?

“Rade sukladno donesenom godišnjem rasporedu poslova zamjenika koji ide u dva pravca – jedan je praćenje određene pravne problematike, a drugu pomoć glavnom državnom odvjetniku u praćenju rada u nižim državnim odvjetništvima. Kada sam donosio raspored pazio sam da, na primjer, Bajić ne prati rad ŽDO-a u Splitu jer je tamo dugo radio. Kolega Cvitan, s obzirom da je za vrijeme njegovog mandata otvoren predmet Agrokor i da se radi o jednoj stvarno opsežnoj materiji, u jednom dijelu pomaže u radu ŽDO-a u jednom dijelu predmeta Agrokora.”

Smeta li vam što je percepcija pravosuđa jedna od najlošijih u državne institucije?

“Radim na tome da se percepcija poboljša. Između ostalog, nadam se da će i ovaj naš razgovor doprinijeti dome. DORH je napravio velike iskorake vezane uz povećanje stupa transparentnosti. Naravno da smo mi u jednu ruku vezani nemogućnošću da javnost informiramo i nekim detaljima koje bi javnost voljela znati. Kolege koji rade su pod lupom i rade sukladno etičkom kodeksu.

Slučaj Sanader

Znamo za velike slučajeve, poput onoga bivšeg premijera Ive Sanadera, traju dugo. Neki su i padali na Ustavnom sudu.

“Stupanj potvrđenih optužnica je takav da dva, dva i pol posto optužnica nije potvrđeno. To je potvrda dobrog rada DORH-a u prikupljanju dokaza. Naravno da je rasprava jedan dinamičan i živi proces gdje se iznose argumenti i protuargumenti i na kraju sud odlučuje.

Sudac Ivan Turudić je izjavio u nedavnom intervju da Ježić nikada nije vratio tih spornih pet milijuna kuna i da je tu odgovornost DORH-a, da ste imali godinu dana.

“Da, ali isto putem međunarodne pravne pomoći. U međuvremenu je predmet ukinut.”

Turudić je rekao da ćete tako odgovoriti.

“Ali to tako i je. Onaj koji misli da je lako raditi u DORH-u, posebno ako je kvalificiran i k tome je čestiti profesionalac i znalac i više je nego dobrodošao da radi u DORH-u.”

Imamo slučajeve bjegunaca od pravosuđa, poput Zdravka Mamića. Koliko je to frustrirajuće?

“Ne bih govorio o frustracijama jer je to preteška riječ, ali da smo zadovoljni s takvom situacijom, nismo. Rješenje bi bilo da jednog dana BiH postane članica Europske unije i tada se takve stvari ne bi događale. ”

Ivica Todorić je u Londonu već dugo vremena.

“Koga god pitate od kolega tužitelja iz EU-a će vam reći da je s Londonom “najteže”. I mogli bismo govoriti o tome zašto je Todorić od svih zemalja odabrao Veliku Britaniju.”

Kada govorimo o vašoj poziciji, Dinko Cvitan ima 24-satnu zaštitu. Imate li je i vi?

“Ja imam zaštitu u onoj mjeri u kojoj mi je u ovom trenutku potrebna, sukladno procjenama rizika koje svakodnevno obavljaju stručne službe.”

Kada govorimo o radu DORH-a prošlu godinu završili ste sa 150 tužitelja manje nego je potrebno. Razgovarate li o potkapacitiranosti? Očekuje se s jedne strane da procesuirate puno zločina. Može li se rezultat postići?

“Naravno da se rezultati mogu postizati, uvjeren sam da bi rezultati bili i bit će bolji kad se u potpunosti popune kapaciteti. Naravno da o takvim stvarima razgovaram s ministrom pravosuđa jer je to adresa na koju se treba obratiti. Ministar pravosuđa ima puno razumijevanja.”

Što to znači?

“Da se u proračunu kojim raspolaže Ministarstvo nalaze potrebna sredstva i za DORH. Ja sam zadovoljan kako ti razgovori i u kojem pravcu idu jer mi se čini da ćemo uskoro imati rješenja za jedne od najvažnijih prostornih problema.”

USKOK uskoro seli na novu adresu?

“Sve ide u tom pravcu?”

Ravnateljici USKOK-a Tamari Laptoš istekao je šestomjesečni v.d. mandat.

“Natječaj je raspisan, završio je i zadovoljan sam činjenicom da imam tri kandidata.”

I gospođu Laptoš?

“Ne bih o kandidatima, ali mogu reći da su svi izvrsni tužitelji da mi s jedne strane neće biti lagan izbor, ali moraju se ispoštovati još neke procedure. Nadam se da ću do sredine studenoga imenovati ravnatelja USKOK-a.”

Što mislite o radu gospođe Laptoš?

“Gledajte, ona je jako dugo u USKOK-u i moram priznati da je radila kvalitetno.”

Ima li ona želju za još jedan mandat?

“To biste trebali nju pitati.”

Facebook Komentari