Danska energetska transformacija: Zemlja u kojoj se građani ne boje sanjati

Danska je poznata po održivom razvoju i energetskoj transformaciji, tu filozofiju primjenjuje i na svojim otocima. Na otoku Ærø do 2025. žele biti energetski samodostatni, bez emisije ugljikova dioksida. Reporter HRT-a uvjerio se kako su vjetroturbine i solarne ploče neizostavan dio pitoresknog baltičkog krajolika, a dodana vrijednost cijele priče bit će i električni trajekt, koji će povezivati napredni Ærø s danskim kopnom.

Još od početka 70-ih godina prošloga stoljeća i prve velike naftne krize, na Ærøu žive održivost. Možda se to tada nije tako zvalo i nije bilo u modi, ali sve je krenulo od malih ljudi i građanske inicijative, nakon jednog sastanka u lokalnoj školi.

“Prvi je projekt bilo podizanje 11 malih vjetroturbina 1985., bio je to zapravo prvi park vjetroturbina u Danskoj. S vremenom je njihov broj narastao na 20-ak, ali su zamijenjene sa šest većih i učinkovitijih”, kazao je Rune Schmidt, voditelj Ureda za energiju i okoliš otoka Ærø.

Uz političare, danas u lokalnom odboru za obnovljivu energiju sjede i članovi otočnih energetskih zadruga. Nekadašnji kupci električne energije, a danas suvlasnici vjetroturbina, koji zarađuju na energiji vjetra. Jer ukupna godišnja proizvodnja na otoku doseže 40 GWh…

“Naših šest otočnih vjetrenjača proizvodi tolike količine energije da za 25 do 40 posto nadmašuju ukupne godišnje potrebe na Ærøu. Drugim riječima, već smo sada, znatno prije zacrtane 2025., energetski samoodrživi”, izjavila je Inga Blom Thomas, zamjenica gradonačelnika Ærøskøbinga.

“Sjajno smo povezani s elektroenergetskom mrežom na kopnu pa višak proizvedene električne energije lako izvozimo. Sve vjetroturbine na otoku inače posjeduju ovdašnji stanovnici ili lokalne tvrtke. Više od 10% otočana ima dionice vjetroturbina”, dodaje Schmidt.

Na otoku bilježe jednaku količinu sunca kao i dosta južnije, u središnjoj Njemačkoj, primjerice. Statistika kaže da na svakog stanovnika Ærøa dolaze 4 četvorna metra solarnih kolektora, koji uz slamu i pelete još od 1990-ih pokreću lokalne toplane (svjetski je to raritet za tako malu sredinu). Sve potrebe za grijanjem u otočnim kućanstvima zadovoljavaju se iz obnovljivih izvora, ali ono čime će se na Ærøu pohvaliti jest možda i najveći sustav solarnih kolektora koji prikuplja Sunčevu energiju za toplanu.

“Trenutačno su 33.000 četvornih metara pod solarnim kolektorima. Pokrivaju oko polovine ukupnih godišnjih potreba za grijanjem. Zagrijavamo 1600 kućanstava i godišnje prodamo oko 33 000 MW energije”, izjavio je Lasse Larsen, direktor toplane u Marstalu.

Na mali, ali napredni Ærø dolaze i školske ekskurzije iz Kopenhagena, koji želi biti slobodan od ugljikova dioksida iste godine kao i ovdašnji otočani, 2025. Ali za razliku od velike metropole, tvrde stručnjaci, otok površine 90-ak četvornih kilometara, na kojemu živi 6200 stanovnika, idealan je laboratorij za pomicanje granica…

“Imamo spremnik u koji stane 75.000 kubičnih metara vode, na njemu je insolacijski pokrov. Trenutačna temperatura vode u spremniku je 68°C. Na kraju ljeta, u rujnu, dosegne između 85 i 90 stupnjeva. Tom se vodom grijemo do kraja studenoga. Kupcima inače isporučujemo vodu temperature 72°C, koja se mora neznatno dodatno zagrijati u bojlerima. Toplina iz spremnika potrajat će do siječnja ili veljače, ovisno o tome kakva je zima”, pojasnio je Larsen.

A zime su na Ærøu nerijetko oštre. Znaju to najbolje generacije pomoraca. Marstal, najveći grad na otoku, nekada je bio jedan od najvećih pomorskih centara u Danskoj, uz bok Kopenhagenu. Pomorska škola i dalje postoji, ali stara slava neće donijeti opstanak života na Ærøu. Mamac za mlade obitelji, željne života lišenoga gradske vreve i stresa, jedna je potpuno druga karta…

“Želimo da se ljudi doseljavaju na ovaj otok. S mnogih naših otoka, koje često nazivamo nepoznatom Danskom, stanovništvo odlazi. Smatramo da uz pomoć održivih rješenja i inicijativa možemo od Ærøa stvoriti svojevrsni brend, te tako ne samo zadržati stanovnike, nego i privući nove”, rekla je Blom Thomas.

Održiva rješenja u funkciji su otvaranja novih radnih mjesta na otoku. U lokalnom brodogradilištu gradi se električni trajekt. Projekt vrijedan 28 milijuna eura pokrenut je 2015., uz izdašnu injekciju iz Europske unije od 18 milijuna eura. Švicarska zaklada za istraživanje dodala je milijun, ostatak je dala općina Ærøskøbing. Uz razvoj i izgradnju futurističkog broda, projekt uključuje i potrebnu infrastrukturu na obali. Bešumni trajekt zaplovit će Baltikom do kraja godine…

“Trajekt može prevesti 31 automobil, ovisno o tome ima li i kamiona na brodu, te zimi 150, a ljeti 200 putnika”, rekla je koordinatorica projekta Električni trajekt Trine Heinemann.

Kapacitet baterije ekološki prihvatljivog trajekta je rekordnih 4,3 MWh. Nakon kratkotrajnog punjenja od samo 15 minuta, moći će prevaljivati udaljenost od 21 i pol nautičke milje. Po noći će se baterija puniti sporije, ali do kraja. Povezujući Ærø s kopnom trajekt će dnevno odraditi sedam vožnji, uz razvijanje brzine do 14 čvorova. Pogonit će ga struja dobivena iz obnovljivih izvora, neće emitirati CO2.

“Ako napravimo usporedbu s postojećim trajektima, procjene su da ćemo s tim električnim trajektom smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 2000 tona godišnje te dušikovih oksida za oko 41 milijun. Tu su i druge štetne čestice na koje ljudi često zaborave, a posljedica su različitih tehnoloških rješenja kada je riječ o dizelskim motorima”, dodaje Heinemann.

Električna mobilnost u budućnosti će se povećati, itekako su toga svjesni u pitoresknom baltičkom raju. Žele autobuse javnog prijevoza sa zelenim predznakom, što više električnih ili hibridnih automobila na otočnim prometnicama…

“Kada promotrimo ispuštanje ugljikova dioksida na otoku, od 75 do 80% emisija dolazi iz prometa. Velik je izazov pred nama kada je riječ o prometu, kazao je Schmidt.

Na Ærøu ne žele da dovršetak izgradnje električnog trajekta označi kraj pokušaja preobrazbe brodskoga prometa, ideju s otoka šire na južnu Dansku. U suradnji s tamošnjim sveučilištem već traže rješenja za poboljšanje obalne infrastrukture za punjenje nekih novih električnih trajekata.

“Umjesto izravnog punjenja baterije iz elektroenergetske mreže, željeli bismo električne trajekte napajati iz baterije koja skladišti struju. Takvo rješenje mogli bismo primijeniti i u slučaju otočnih vjetroturbina, koje godišnje proizvedu više energije nego što nam treba. Bilo bi idealno da baterije skladište tu energiju”, kazala je voditeljica projekata energetske učinkovitosti Cecilie Larsen.

Dok napuštamo otok budućnosti, čiji su stanovnici tu budućnost očito sanjali davno prije drugih, pa i velikog dijela svojih sunarodnjaka, čovjek shvati zašto Danska godinama ne silazi s vrha ljestvice zemalja u kojima ljudi žive najsretnije. Ondje, gdje dionice vjetroturbina u svijesti građana vrijede više od najnovijeg automobila, jednostavno se ne boje sanjati…, piše HRT.

Facebook Komentari