Hoće li Hrvatska imati brži internet: HT ulaže milijardu kuna u brži internet, ali se i žali na parafiskalne namete

Hrvatski Telekom predstavio je planove ulaganja u mrežnu infrastrukturu i najavio razvoj novih inovativnih telekomunikacijskih i ICT usluga. Na konferenciji za medije u Splitu, Uprava Hrvatskog Telekoma istaknula je kako je u proteklih nekoliko godina HT uložio značajna sredstva u jačanje komunikacijske infrastrukture.

Kako je istaknuo predsjednik Uprave HT-a, Davor Tomašković, iako iz godine u godine povećavaju svoja ulaganja u infrastrukturu, nailaze i na određene prepreke.

Prepreke su parafiskalni nameti. Ogromni nameti koje država nameće onemogućuju veće investicije u fiksnu mrežu i modernizaciju. Sada oko 25 posto godišnjeg prihoda ulažemo u modernizaciju što je više od drugih telekom operatera u Europi. Ulažemo 100 milijuna eura više od ostalih telekom operatera u investicije. To nije održivo, istaknuo je Tomašković te dodao: Ulažemo u novu mobilnu mrežu budućnosti, razvijamo inovativne proizvode i podižemo kvalitetu usluge za privatne i poslovne korisnike, no uz to istražujemo nova područja rasta koja će obogatiti život korisnika u budućnosti. U idućih godinu dana osigurat ćemo svim korisnicima u Republici Hrvatskoj mogućnost pristupa internetskim brzinama od minimalno 20Mbit/s do 1GBits/s.

Ulaže se milijardu kuna u modernizaciju

Veliki dio ulaganja namijenjen je poboljšanju mrežne infrastrukture, u sklopu čega je početkom godine započeo najveći projekt nove mobilne mreže u cijeloj regiji. Kroz dvije godine obuhvatit će više od 2000 lokacija, a visina ulaganja prelazi 1 milijardu kuna.

Danas korisnici pristupaju putem mobilnih mreža. Svake dvije godine se količina sadržaja udvostruči. To zahtijeva da mobilna mreža to sve mora podržati bez bilo kakvog negativnog utjecaja na korisničko iskustvo, istaknuo je Boris Drilo, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.

Pojasnio je kako će modernizacija podići kapacitet mobilne mreže za 3 puta, a korisničke brzine 2-3 puta. Nakon modernizacije će se cijela mreža približiti gigabitnim brzinama.

Do sad je modernizirana Istra, sad se radi u Zagrebu. Do kraja godine ostatak Zagrebačke županije, a onda prelazimo na obalni dio te do kraja 2019. i ostatak Hrvatske, dodao je Drilo.

Planirano je trostruko povećanje kapaciteta mreže i uspostavljanje preduvjeta za daljnju implementaciju 5G tehnologije i novih inteligentnih usluga poput Interneta stvari. To se realizira najnaprednijim tehnološkim konceptima, povećanjem broja lokacija te proširenjem spektra. Najnoviji tehnološki koncepti uključuju pametne antene, agregacije raspoloživog radiofrekevencijskog spektra i spektralno-djelotvornije modulacijske tehnike.

Na području Istre, gdje je nova mreža već završena prije početka turističke sezone bilježimo vidljivo povećanje performansi mobilne mreže – korisnicima je povećana prosječna brzina pristupa mobilnom Internetu od čak 2,5 puta i to u uvjetima trostrukog porasta opterećenja mreže u odnosu na isti period prošle godine. Točnije, samo tijekom ovog ljeta zabilježili smo porast prometa do 97 posto te 78 posto bolju propusnost mreže u Istri, pojasnio je Drilo.

Parafiskalni nameti su polovica svih ulaganja
Uz bolji regulatorni okvir po uzoru na vodeće zemlje EU po pitanju digitaliziranosti, navedena ulaganja mogu biti višestruko veća. Zato je HT od Ekonomskog instituta, Zagreb zatražio analizu dosadašnjeg modela naknade za pravo puta koja je i predstavljena u Splitu.

Rezultate analize prezentirala je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, ali i predstavila preporuke Studije o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (EKI) te su date jasne preporuke kojima država može stvoriti povoljnije regulatorno rješenje za brži digitalni razvoj Hrvatske.

Gotovo polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora, odnosno 1,03 milijardi kuna godišnje odlazi na parafiskalne namete, od čega veliki dio odlazi na naknadu za pravo puta.

Vizek je istaknula kako telekom operateri plaćaju i pet puta više za naknadu za pravo puta o odnosu na tržišnu vrijednost zemljišta. U čak 186 jedinica lokalne samouprave telekom operaterima bi se više isplatilo kupiti to zemljište nego plaćati pravo puta. U 22 posto jedinica lokalne samouprave, telekomunikaciji operateri u dvije godine kroz naknadu isplate tržišnu vrijednost građevinskog zemljišta.

Prema ovim podacima, telekomunikacijskim operaterima bolje se isplati kupiti zemljište, što bi ih onda učinilo veleposjednicima u Hrvatskoj. No, to je samo jedan od primjera, istaknula je Vizek.

Budući da studija utvrđuje da hrvatski model naknade za pravo puta značajno odstupa od europskih praksi i budući je visina naknade nesrazmjerna vrijednosti zemljišta preko kojeg elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) prolazi, studija preporuča značajno smanjenje naknade za pravo puta, besplatan prolaz (EKI) preko zemljišta u javnom vlasništvu, mogućnost plaćanja jednokratne naknade za pravo puta za EKI, jedinstveni model za određivanje visine i načina naplate naknade i uspostava registra primatelja naknade pri HAKOM-u i centralizirani sustav isplate naknada.

Podaci pokazuju kako hrvatski telekomunikacijski operateri ulažu u razvoj infrastrukture, ali i da takva razina ulaganja, dugoročno, nije održiva, upozorila je Vizek.

Podsjetila je kako 12 zemalja EU nema nikakve naknade za pravo puta za javno zemljište, a u još 4 se plaća sporazumna naknada koja je značajno manja od one koja se plaća u Hrvatskoj.

Hrvatskoj je potrebno usklađivanje regulacije naknade za pravo puta s najboljom praksom najrazvijenijih EU članica koje su na vrhu DESI indeksa. Smanjenjem naknade za 75% i usmjeravanjem tih sredstava u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, kroz 10 godina generiralo bi se dodatnih 15 tisuća radnih mjesta i ostvario rast BDP-a od 1%, zaključila je Vizek te dodala kako bi se izgubljeni prihod zbog smanjenja naknade za pravo puta mogao vratiti lokalnim zajednicama kroz povećane poreze uslijed povećanja ulaganja u novu elektroničko komunikacijsku infrastrukturu.

HT garantira najnižu brzinu interneta od 20 Mbps

Nova infrastruktura fiksne i mobilne mreže omogućit će kvalitetnije internetske usluge u svim dijelovima Hrvatske po pristupačnim cijenama za svako hrvatsko kućanstvo. Nova ponuda uključuje brzi Internet i razgovore prema fiksnim i mobilnim mrežama već od 149kn u Magenti 1 na brzini od minimalno 20Mbit/s s još većom dostupnosti koristeći 4G i optičku mrežu.

U mobilnom segmentu Hrvatski Telekom svim svojim M1 korisnicima nudi bogatu mobilnu tarifu za 1 kn prvih 6 mjeseci, koja sadrži 20GB, neograničene minute i SMS-ove, Maxtv To Go te jednu aplikaciju s neograničenim prometom po izboru.

Kreirana je i nova Magenta 1 Business ponuda koja izlazi u rujnu, koja će funkcionirati kao jedinstvena platforma sa svim potrebnim uslugama i opcijama za digitalizaciju malih i srednjih poduzeća. Jedina na tržištu nudi sve za opremanje digitalnog ureda po principu „ključ u ruke“ – jednostavnost, najbolje partnere i poseban mjesečni poticaj za upotrebu digitalnih alata poput pohrane podataka, backup, O365, mini CRM, informatičku opremu.

Uz nove ponude za poduzetnike, HT ima plan daljnjeg širenja NB-IOT mreže, čime se potiče hrvatske IT tvrtke u razvoju IoT rješenja. Procjenjuje da će do 2020. preko 30 milijardi uređaja u svijetu biti povezani na Internet, što svrstava IoT u jedna od najbrže rastućih područja. Zahvaljujući prvoj komercijalnoj mreži u Hrvatskoj HT se pozicionirao kao najrelevantniji akter na tržištu, koji zahvaljujući članstvu u DT grupi pomaže svojim partnerima u proboju na EU tržište.

Obećanje koje danas dajemo je važno. Obećajemo da ćemo svim Magenta 1 korisnicima omogućiti minimalnu brzinu interneta od 20 Mbps, a to ćemo omogućiti uvođenjem hibridnih rutera. To je obećanje koje dajemo svim našim korisnicima, naglasio je na kraju Tomašković, prenosi Zimo.

Facebook Komentari