Marić je siguran da će tržište odraditi svoje nakon porezne reforme. U pravu je, ljudi će još masovnije bježati iz Hrvatske

Na posljednjoj sjednici Vlade uoči ljetne stanke ministar financija Zdravko Marić napokon je javno predstavio prijedlog nastavka porezne reforme. A još detalja od njega doznali smo u Dnevniku Nove TV.

Oko zdravstva je najveća dubioza. Vaš koalicijski partner kaže da se čekaju mjere i prijedlozi ministra Kujundžića, a on svako malo licitira drugim brojkama. Kako stoje stvari doista? Imate li Vi uopće informaciju o tome koliko novca treba Vašem kolegi Kujundžiću?

Raspolažemo podacima koji govore o ukupnim dugovima u zdravstvu. Znate da smo prošle godine s dodatnom injekcijom koju smo u okviru postojećeg limita proračuna dali, po prvi puta smanjili te dugove bez povećanja javnog duga. Međutim, oni i dalje postoje kao takvi. Danas su na razini oko sedam milijardi kuna i sigurno je to nešto što smo i onda apostrofirali prošle godine kada je bila ta injekcija, da to neće riješiti sav problem, nego je potrebno napraviti kombinaciju kako mjera na prihodnoj strani tako i na troškovnoj.

Podržavate li ovu ideju 100 postotnog povećanja trošarina na cigarete i alkohol što je rekao ministar Kujundžić?

Već nekoliko sam puta javno govorio o tome. Mislim da jedna takva mjera, izdvojeno je promatrati, ne mogu promatrati izdvojeno, ali ako je izdvojimo, naravno da uzimamo u obzir i prvi ću ja, bez obzira što nisam stručan za zdravstvo i nisam medicinski educiran, ali znam da je prevencija glavna stvar. U isto vrijeme jedno takvo povećanje trošarina – znate da imao najdulju kopnenu granicu u Europskoj uniji, sa zemljama ne članicama EU. Govorimo i o BiH i o Srbiji. Dakle, od Županje, Slavonskog Broda sve do Imotskog i Metkovića postoji problem da se ponovno otvori tzv. sivo tržište koje smo nakon dugo godina uspjeli anulirati, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru. Što se tiče zdravstva, na neki smo način naslijedili prije te injekcije prošle godine, dugovi pojedinih lokalnih bolnica su sezali na preko 970 dana. Gotovo tri godine su bili rokovi plaćanja. Oni su sad svedeni na oko godinu dana. Ali to je još uvijek godina dana, to još uvijek nije nešto čime možemo biti zadovoljni. A i podaci kojima raspolažemo od početka ove godine ponovno pokazuju pritiske na te dospjele nepodmirene obveze.

Rupa je sve dublja. Kada ćemo konačno znati koliko se u zdravstvu može uštedjeti, a koliko morate povećati prihode nekim novim nametima?

Ovo što smo danas prezentirali, paket kako ga mi nazivamo, to je daljnje rasterećenje u okviru postojeće porezne reforme, jednim dijelom se naravno usmjerava na jačanje kapaciteta i prihodne strane zdravstva. U isto smo vrijeme jasno apostrofirali, uvijek ću to kao ministar financija reći, da je nužno potrebno napraviti racionalizaciju na troškovnoj strani. Ali to je nešto što mi svi skupa kao Vlada uz vodstvo i prijedloge ministra zdravstva trebamo raspraviti.

Niži PDV na prehrambene artikle ne znači i automatski niže cijene za građane. Vi kažete kako će se destimulirati uvoz, a proizvođači se žale da su zbog visokih nameta države još uvijek nekonkurentni. Možete li uspjeti u ovome – nije baš da Vam idu na ruku uvjeti?

Nikada nisu uvjeti idealni, ali morate funkcionirati u datim uvjetima i okolnostima. Napravili smo jako puno analiza i projekcija i predložili smo ovo za što smatramo da će u okvirima ovog nastavka poreznog rasterećenja biti najviše primjetno i da će najveći sloj i najveći broj hrvatskih građana to osjetiti. Hrana, po konkretno ovom slučaju svježem mesu, ribi, voću i povrću, je nešto što u našoj svakodnevnoj košarici, bez obzira na razinu dohotka, ali poglavito za naše sugrađane koji imaju najniže dohotke, zapravo najviše je zastupljeno. Upravo ova mjera je usmjerena da se njima najviše podigne tzv. raspoloživi dohodak, da im ostane sredstava i za neke druge namjene. Međutim, pitanje svih pitanja je hoćemo li osjetiti to smanjivanje cijena. Država nema mehanizam prisile, da nekom zakonskom odredbom nekoga prisili. Međutim, tržište je poprilično konkurentno na području i trgovine, ali i općenito kod proizvođača ovih kategorija svježeg mesa, ribe, voća i povrća, siguran sam da će tržište odraditi svoje. To znači da će doći do pada cijena.

Očekujete li možda neke nove ultimatume od svojih koalicijskih partnera?

Ne, jučer je bio, stvarno, rekao bih, jedan jako dobar sastanak. I sami su rekli da je o jednoj ovako važnoj temi kao što je porezni sustav, dobro da razgovaramo. I ovo je bila prava prilika. Mi smo danas javno prezentirali cijeli paket, ali i pokrenuli proceduru. Ide prvo prethodno mišljenje i savjetovanje, a nakon toga javno savjetovanje, ide vladina procedura, saborska procedura. Bit će još prilike o tome razgovarati. Nije bilo nikakvih ultimatuma. Bila je razmjena različitih mišljenja, sugestija i preporuka. Jedan segment se tiče da idemo više rasteretiti poduzetnike, drugi ide na to da se više rasterete građani. Naravno da je naša odgovornost pronaći neki optimalni balans koliko on može biti uopće optimalan u smislu poreznog sustava. S ovim prijedlogom mjera mislimo da upravo to rasterećenje, tih 2,7 milijardi kuna će se osjetiti i na rasterećenju poslodavaca, ali i na rasterećenju hrvatskih građana. Mislim da je izuzetno dobra stvar što već treću godinu za redom imamo javne financije pod kontrolom, uravnotežen proračun. Trošimo koliko uprihodujemo i ponovno smo u situaciji ne samo da razgovaramo nego i da činimo to daljnje porezno rasterećenje.

Još samo čekamo bolji život svih nas u Hrvatskoj.

Naravno, svi to želimo. U konačnici sve završava ili počinje na stopi zaposlenosti, na visini plaća, standardu hrvatskih građana. Svi bi htjeli da to bude kud i kamo brže i čim prije, ali ovo su mjere koje su usmjerene upravo u tom smjeru.

Ostavimo li sve druge razloge po strani, ovo je jedan od uvjeta koji bi mogao zadržati Hrvate u zemlji

Facebook Komentari